Počinje sanacija splitske crne ekotačke

Za koji dan bit će raspisan međunarodni natječaj za odabir tehnologije koja će se koristiti u sanaciji najvećeg splitskog ekološkog problema – deponija Karepovac. Za dovršetak sanacije bit će potrebno 60 milijuna eura; pola bi se namaknulo iz europskih fondova, 30 posto iz gradskih izvora, a 20 posto iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Od namjenske cijene usluge prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada - 12 lipa po prostornom metru - koja vrijedi do kraja 2019. godine, Split je u proteklih 10 godina za sanaciju Karepovca prikupio više od 102,8 milijuna kuna, a do danas je utrošeno pola iznosa. Godišnje se na taj način od gradova Splita, Solina, Kaštela i Omiša te općina Dugopolja, Podstrane, Muća, Klisa, Marine, Okruga i Segeta ubere oko 10 milijuna kuna.

Osim za odvoz smeća, Splitu su susjedni gradovi dužni plaćati i ekološku rentu za korištenje Karepovca. Jura Šundov, splitski dogradonačelnik kaže da neki gradovi i općine baš i ne poštuju tu odluku.

Kad je šezdesetih otvoren, gradski su oci predviđali da će Karepovac biti prijelazno rješenje i da će se u idućih deset godina pronaći ono idealno, no to se nije dogodilo.

Novac od ekološke rente trošit će se u dogovoru s tamošnjim čelnicima za poboljšanje uvjeta stanovanja građana koji žive u četvrtima Kili i Kamenu, tik uz deponij.

Pripremni radovi na sanaciji Karepovca trebali bi početi krajem ove godine. Urbanistički scenarij budućeg načina korištenja tog prostora predložit će najmanje pet stručnih timova.

Karepovcem se još od 1964. godine, kao jedinim deponijem, uz Split koriste i Solin, Kaštela, Omiš te Klis, Dugopolje, Podstrana i Dugi Rat. Od sredine 2005. godine na njega se dovozi i dio otpada s Donje Gore u Podgori. Kad je otvoren, gradski su oci predviđali da će Karepovac biti prijelazno rješenje u sljedećih deset godina i da će se u tom razdoblju pronaći ono idealno, no to se nije dogodilo.

„Crni“ potok oko Karepovca

Danas je na Karepovcu odloženo oko pet milijuna tona uglavnom komunalnog otpada. Površina odlagališta je 120.000 četvornih metara i na njemu je 40 metara debeli sloj otpada. Godišnje se tamo odloži više od 100.000 tona smeća.

Još 2000. godine Grad Split je odlučio da se do početka 2005. godine to odlagalište napokon zatvori. Godinu kasnije donesena je i odluka o namjenskom povećanju cijene odvoza otpada radi sanacije i zatvaranje Karepovca.

Splitskim deponijem od prije dvije godine služe se i općine Marina, Seget, Lećevica i Muć, odakle se godišnje dopremi oko pet milijuna tona otpada. To će trajati sve dok ne počne raditi Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, što se očekuje 2013. godine.