Hidroelektrane prete rekama na Balkanu

BM

Ako na Balkanu, od Slovenije do Grčke, bude izgrađeno olaniranih 3.000 hidroelektrana biće uništeno "plavo srce" evropskog kontinenta, upozorili su juče u Sarajevu učesnici skupa pod nazivom Prvi evropski summit o rekama.

Na području jugoistoka Europe, od Slovenije do Grčke, planirana je izgradnja više od 3.000 novih hidroelektrana, a realizacija tih projekata imala bi katastrofalne posledice po okolinu, jer bi time bilo uništeno "plavo srce" evropskog kontinenta, upozorili su juče u Sarajevu učesnici skupa pod nazivom Prvi evropski summit o rekama, izveštava SEEbiz.

Skup su organizovali ekološko udruženje River Voč (Watch) iz Beča, nemačka organizacija EuroNatur i bosanskohercegovačka nevladina organizacija Centar za životnu sredinu, čije je sedište u Banjaluci.

Konferencija u Sarajevu okupila je više od 200 učesnika, uglavnom pripadnika različitih ekoloških udruženja, koje je ujedinila procena da je nužno zaustaviti gradnju hiljadu novih hidroelektrana i brana na Balkanu. Kroz podizanje svesti o uticaju takvih projekata na okolinu oni nameravaju izvršiti pritisak na potencijalne investitore, uključujući banke, da odustanu od finansiranja gradnje hidroenergetskih projekata koji bitno utiču na životnu sredinu.

Predstavnik EuroNatur, Gabriel Švaderer je podsetio da je njegova organizacija pre šest godina zajedno s River Vočom započela kampanju očuvanja "plavog srca" Evrope, kako su opisali reke koje postoje na balkanskom delu evropskog kontinenta i koje su do sada, većim delom, bile pošteđene eksploatacije, odnosno gradnje hidroelektrana.

Brane se planiraju u zaštićenim područjima

Hidromorfološki potencijal prostora od Slovenije do Grčke procenjen je na 35.000 kilometara samo u velikim rekama. Švaderer procenjuje da je u proteklih šest do sedam godina oko 1.500 kilometara tih rečnih tokova "napadnuto" različitim projektima, no većina rečnog blaga je još netaknuta, pa postoje izgledi da se ono i sačuva - ako se odlučno reaguje.

"Trideset odsto tokova u toj regiji je i danas u potpuno prirodnom stanju, a oko osamdeset posto većim je delom očuvano", kazao je Švaderer, ističući kako je situacija u Nemačkoj, zemlji u kojoj živi, potpuno drugačija, jer je tamo tek deset odsto reka netaknuto.

"Većina ljudi tamo nema pojma kako reka prirodno izgleda. One su, zapravo, pretvorene u obične kanale", kazao je nemački ekolog, koji ističe da je izgradnja brana najveća opasnost za reke.

Ekolozi su izbrojali da od Slovenije do Grčke danas postoje 1.004 hidroelektrane, 200 ih se gradi, a konačni je plan izgradnja oko 3.000 takvih energetskih postrojenja.

Čak dve trećine hidroelektran planirju da grade u zaštićenim područjima, uključujući nacionalne parkove. Najdrastičniji primer je sa nacionalnim parkom Valbona u Albaniji, čije vlasti nameravaju graditi brane na reci Vjosa, koja je proglašena ekološkim biserom. U Makedoniji je, pak, na meti nacionalni park Mavrovo, gde se planira gradnja 20 manjih hidroelektrana. Uz uništavanje okoline to bi, verovatno, dovelo i do uništenja staništa risa, divlje mačke koja je gotovo istrebljena na evropskom kontinentu, a na području Mavrova uspelo je opstati svega nekoliko desetina tih životinja.

Gradnja hidroelektrana je pretnja ribljim vrstama

Nestanak, zbog gradnje hidroelektrana, odnosno brana, koje pregrađuju rečna korita, preti i brojnim ribljim vrstama. Prognozira se da će barem dve trećine populacije dunavskog lososa, odnosno mladice nestati ako se izgrade 93 elektrane na rekama Savskog bazena – koje su sada planirane.

Ulrih Eihelman iz bečkog River Voča je ukazao da uz dunavskog lososa u rekama Balkana živi 113 ugroženih ribljih vrsta i da svima njima preti nestanak zbog intervencija na rečnim tokovima, odnosno njihovim prirodnim staništima. Za njih su najveća opasnost male hidroelektrane snage do jednog megavata. Kako je istakao, one proizvode minimalne količine električne energije, a donose veliku štetu po okolinu, posebno na divljim planinskim rekama, koje su okružene netaknutom prirodom.

Čak 91 odsto od 3.000 planiranih hidroenergetskih objekata na jugoistoku Evrope upravo su male elektrane. U šest država zapadnog Balkana, koje su izvan EU, trenutno je 390 takvih elektrana, a one u ukupnoj proizvodnji električne energije učestvuju sa tek tri procenta.

"Moramo zaustaviti finansiranje gradnje takvih malih elektrana", kazao je Eihelman.

U BiH planiraju gradnju oko 300 hidroelektrana na 244 reke

Među gostima sarajevske konferencije bili su stanovnici Kruščice, sela kod Fojnice u središnjoj Bosni. Oni su se od 2012. borili s opšinskim i županijskim vlastima, kako bi sprečili izgradnju mini hidroelektrane na reci Kruščici i uništavanje netaknute okoline. Svakodnevno su dežurali na planinskom putu, kako bi sprečili prolazak građevinskih mašina, vlast je na njih slala policiju, koja ih je tukla i privodila, no od svoje borbe nisu odustali i pored pretnji i kaznenih prijava, pa je investitor - firma Intrade Energija, na kraju digao ruke od projekta.

Iz bosanskohercegovačkog Centra za zaštitu okoline upozorili su kako i dalje postoje planovi za izgradnju oko 300 hidroelektrana na 244 reke, koliko ih ima u toj zemlji.

"Znači da postoje planovi za iskorištavanje svake reke, nekih i višestruko", kazala je Nataša Crnković iz ove organizacije komentarišući da je u pozadini takvog planiranja korupcija i privatni interes.

"To nema nikakve veze s okolinom, a ni puno s energijom, nego isključivo s novcem", kazala je Crnković.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...