Grinpis traži zabranu zrnaca plastike zbog okeana

AFP/ EurActiv

Grinpis sa drugim udruženjima za zaštitu životne sredine traži da se u Velikoj Britaniji zabrane mikrokuglice plastike, koje se koriste u mnogim kozmetičkim proizvodima jer zagađuju okeane i truju mikro plaktone, ljuskare i ribe. Peticiju za zabranu do sada je u Velikoj Britaniji potpisalo 375.000 ljudi. U SAD su mikro kuglice zabranjene u decembru 2015. godine a u Francuskoj je zakonom o biodiverzitetu predviđena njihova zabrana 2018. godine, sa izuzetkom onih u sredstvima za pranje veša i deterdžentima.

Nevladina organizacija Grinpis (Greenpeace) zatražila je juče (24. Novembra) da se u Velikoj Britaniji zabrane mikrokuglice plastike koje se koriste u mnogim kozmetičkim proizvodima, a štetne su jer zagađuju okeane i truju mikro plaktone, ljuskare i ribe. Okeanograf londonskog Imperijal koledža (Imperial College) navodi da se svake godine u okeane izlije od 5 do 12 miliona tona plastike, ali da su sitne kuglice najopasnije.

"Što je plastika sitnija, štetnija je. Većina životinja neće progutati plastičnu kesu, ali će lakše uneti male količine plastike", naveo je okeanograf Erik van Sebij (Sebille) na konferenciji za novinare na Grinpoisovom brodu Esperenca na Temzi u Londonu.

Plastične kuglice na koje prstom upire Grinpis mogu biti i sitnije od 0,1 milimetra. Koriste se u brojnim kozmetičkim proizvodima, počev od krema sa granulama za skidanje mrtvih ćelija s kože i drugih proizvoda slične namene, ali i u gelovima za tuširanje i pastama za zube.

Tuba od 125 mililitara kreme za skidanje ćelija s kože može da sadrži i više stotina hiljada mikro kuglica polietilena, navodi istraživač Univerziteta Egzeter Dejvid Santilo (David Santillo), koji ih je izdvajao, i male plave i bele kuglice čuva u kutiji od pleksiglasa.

Ove sitne kuglice su isuviše male da bi se zadržale u filterima za preradu otpadnih voda, a upijaju i druge zagađivače pre nego što završe u vodotokovima i okeanima, gde truju mikro plaktone, ljuskare i ribe.

Britanska vlada planira u decembru da sprovede tromesečnu raspravu o zabrani malih plastičnih kuglica. Grinpis sa drugim udruženjima za zaštitu životne sredine traži zabranu ovih kuglica u svim proizvodima. Peticiju za zabranu do sada je u Velikoj Britaniji potpisalo 375.000 ljudi.

Grinpis navodi primer SAD, gde su mikro kuglice zabranjene u decembru 2015. U Francuskoj je zakonom o biodiverzitetu koji je usvojen ove godine predviđena zabrana ovih mikro kuglica 2018. godine, sa izuzetkom onih u sredstvima za pranje veša i deterdžentima.

Proizvođači i trgovci predviđaju zabranu

Najveći lanac supermarketa u Britaniji Tesko je, računajući da će kuglice verovatno biti zabranjene, krenuo da povlači sve proizvode sa ovim mikrokuglicama do kraja godine, najavio je 24. novembra direktor za kvalitet u ovoj grupi Tim Smit (Smith).

Neki proizvođači su slično postupili. Tako firma Kolgejt-Palmoliv (Colgate) tvrdi da već od kraja 2014. godine ne koristi ove mikrokuglice, dok Džonson end Džonson (Johnson&Johnson) najavljuje da će ih do kraja 2017. izbaciti.

Još jedna velika firma u ovoj oblasti Prokter end Gembl (Procter & Gamble) navodi da je počeo da ih povlači iz proizvoda, ali napominje i da one ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljude.

Grinpis ne navodi da su one štetne za ljude, već da to treba još istražiti. Zagađenje plastikom međutim ima značajne posledice u podvodnom svetu.

"Ostrige su u nekim delovima okeana presatle da se razmnožavaju" zbog isuviše velikog prisustva plastike, navodi okeanograf Erik Van Sebij.

Za nekoliko decenija biće više plastike nego ribe

Najgore će tek doći, tvrdi Grinpis.

"Do 2025. godine će na tri tone ribe biti jedna tona plastike u okeanima”, tvrdi generalni direktor Grinpisa u Velikoj Britaniji Džon Soven (John Sauven), pozivajući se na Fondaciju Elen Mek Artur (Ellen McArthur). Ovaj izveštaj predviđa i da će 2050. biti više plastike nego ribe u okeanima.

Koliko će čestice mikroplastike ostati u okeanima?

"Mislimo da nikada neće nestati. Analizirali smo plastiku sa morskog dna, za koju se činilo da je tamo već decenijama", navodi Van Sebij.

"Možda će se u nekom trenutku bakterije promeniti i početi da jedu plastiku. Ali do tada bi mogle da prođu i stotine godina", dodaje ovaj okeanograf.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...