Najizvesniji zeleni kilovati iz biomase
U Srbiji bi se iz biomase, koja u ukupnim potencijalima obnovljivih izvora energije učestvuje sa 49 odsto, mogao proizvesti svaki drugi kilovat čas "zelene" struje.
Najveće mogućnosti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Srbiji ima biomasa, koja u ukupnim potencijalima učestvuje sa 49 odsto, konstatovano je prošle nedelje na Menadžment forumu jugoistočne Evrope u Privrednoj komori Srbije.
Udeo hidroelektrana je 27 odsto, zatim sledi, po mogućnostima, solarna energija 13 procenata, raspoloživi kapaciteti vetra i geotermalne energije su po četiri odsto a malih hidroelektrana tri odsto u ukupnim potencijalima obnovljivih izvora energije.
Aca Marković, predsednik Upravnog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) je podsetio da to javno preduzeće ima potpisane ugovore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora od povlašćenih proizvođača po podsticajnim cenama.
„Radi se o 19 ugovora za otkup električne energije iz malih hidroelektrana, tri ugovora za fosilna goriva, dva ugovora za biogas, šest ugovora za sunčevu energiju i jednom ugovoru za energiju vetra. Važna poruka je ako 12 godina niko nije došao da gradi elektranu, a ima želju, sigurno je da ekonomski ambijent i sadašnja cena električne energije to ne dozvoljavaju,“ istakao je Marković napominjući da je Srbija na ubedljivo poslednjem mestu u Evropi po ceni električne energije.
EPS poslednjih godina proizvede 36 milijardi kilovat-časova električne energije godišnje uz proizvodnju od 39 miliona tona lignita i dok god postoji proizvodnja na tom nivou i niska cena može da „odbaci“ ozbiljan prihod, rekao je Marković i ukazao da bi poskupljenje električne energije za samo jedan cent po kilovat času donelo dodatni prihod, prema sadašnjem stepenu naplate, između 280 i 300 miliona evra.