Španska solarna elektrana radi i bez sunca

Izvor:   euractiv.rs / AFP

Solarna elektrana koja radi i bez sunca, non stop, danju i noću, izgrađena je u Španiji. Ova elektrana proizvodi 60 odsto energije više od standardnih a godišnja proizvodnja odgovara prosečnoj potrošnji 30.000 španskih domaćinstava.

U Španiji je izgrađena prva solarna elektrana koja radi i noću i u kišno vreme. Zahvaljujući za sada jedinstvenoj tehnologiji prikupljanja toplote u skladištima sa istopljenim solima, elektrana može da radi i 15 časova nakon što sunce zađe. To omogućava da godišnje radi tri puta više sati od standardne solarne elektrane. Njena izgradnja koštala je 200 miliona evra, a kada se otplati kredit, što se očekuje za oko 18 godina, mogla bi da postane prava fabrika novca.

Elektrana Gemasolar je veoma upadljiva, pogotovo u okruženju andaluzijske doline na jugu Španije. Već sa autoputa između Sevilje i Kordobe vidi se njen svetleći toranj. Ka njemu reflektuje toplotu 2.650 solarnih panela od po 120 kvadratnih metara, a cela instalacija zauzima 195 hektara.

Gemasolar

„Ovo je prva solarna elektrana koja radi non stop, danju i noću“, neumorno ponavlja Santijago Arijas (Santiago Arias) tehnički direktor firme Toresol enerdži (Torresol), koja upravlja elektranom. Lako je objasniti kako elektrana funkcioniše, ističe Arijas. Paneli sakupljaju sunčevu energiju i odbijaju je ka tornju, prenoseći mu 1.000 puta veću koncentraciju energije nego na zemlji. Energija se skladišti u tankeru sa istopljenim solima, na termeperaturi višoj od 500 stepeni Celzijusa. Isparavanje iz soli se koristi za pokretanje turbine i proizvodnju struje, kao u svakoj drugoj termosolarnoj elektrani.

Posebna odlika Gemasolara je skladištenje energije. To omogućava da se struja proizvodi i noću zahvaljujući energiji koja se danju skladišti, kaže Arijas i dodaje „Tako koristim energiju kako mi odgovara, a ne kako mi sunce nalaže“.

Gemasolar

Rezultati su zato dobri - proizvodi se 60 odsto energije više nego u centrali koja nema sistem za skladištenje. Elektrana, naime, može da radi 6.400 sati godišnje, u poređenju sa između 1.000 i 2.000 sati koliko mogu da rade druga solarna postrojenja.

Fabrika novca

„Godišnja proizvodnja energije odgovara prosečnoj potrošnji 30.000 španskih domaćinstava, odnosno području na kojem živi 90.000 ljudi“, kaž Arijas. To znači da se godišnje „uštedi“ i 30.000 tona ugljen dioksida.

U Španiji je državna pomoć za obnovljive izvore energije dosta velika, pa je taj sektor doživeo vrtoglavi uspon. Španija je druga u svetu po korišćenju solarne energije i najveći svetski proizvođač energije vetra, ispred Nemačke.

Tokom 2011. godine Španija je trećinu potreba za strujom zadovoljila iz obnovljivih izbora, najviše iz energije vetra (16 odsto). Solarna energija ima mali udeo od 4 odsto, ali se udvostručila za godinu dana, podaci su elektromreže REE.

Strani investitori bili su neophodni za Gemasolar. Toresol enerdži je zajedničko preduzeće španske inžinjerske grupe Sener, koja ima udeo od 60 odsto i kompanije za obnovljive izvore energije Masdar, koju finansira vlada Abu Dabija.

Arijas je istakao da je izgradnja ovakvih postrojenja skupa. U ovom slučaju koštala je 200 miliona evra.

Gemasolar

Međutim, „čim preduzeće vrati novac banci (što je prema njegovoj proceni za 18 godina), elektrana će postati prava fabrika novčanica od 1.000 evra“, istakao je Arijas i podsetio i da je barel nafte, koji je tokom 2003. godine koštao 28 dolara, sada već blizu 139 dolara.

Ekonomska kriza, međutim, baca senku na veliki potencijal ovakvih projekata u Španiji. Zemlja je na ivici recesije i sprovodi teške mere štednje, pa je suspendovala i pomoć za nova postrojenja na obnovljive energije. „Tri projekta su nam trenutno zaustavljena zbog te suspenzije“, istakao je Arijas.

Kako je rekao, zbog nepovoljnih privrednih okolnosti u svetu preduzeće još nije uspelo ni da proda tehnologiju Gemasolar, uprkos velikom interesovanju koje je izavala van Španije.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...