“ŠUMA” VETROAGREGATA U ŠIBENSKOJ ŽUPANIJI

Sa 16 ranije ucrtanih polja za izgradnju obnovljivih izvora energije iz vetra i četiri nove Šibensko-kninska županija moći će osigurati više od 600 megavata 'zelenih' kilovata struje, što je polovina od preuzetih obaveza Republike Hrvatske do 2020. godine. Hrvatska, naime, mora prema Evropskoj direktivi instalirati 1200 megavata energije iz obnovljivih izvora u sledećih 10 godina. Na tri šibenska broda vetroagregati su već postavljeni, pa će u sledećoj deceniji prava 'šuma vetroagregata' dominirati tim atraktivnim područjem.

Župan Goran Pauk ne krije da su izloženi stalnim pritiscima potencijalnih investitora, koji su iskazali velik interes za korišćenje snage vetra na šibensko-kninskim brdima. U izgradnji tolikog broja vetroparkova ne vidi ništa loše iako su predstavnici brojnih naselja već negodovali zbog agresivne gradnje i brojnosti vetroparkova na malom području. Damir Lučev, pročelnik Zavoda za prostorno planiranje županije, kaže za Vjesnik da će se kroz treće izmene županijskog prostornog plana, koje su u završnoj fazi, uneti nove odredbe o udaljenosti vetroparkova od saobraćajnih i telekomunikacijskih objekata, naselja, turističkih zona... Kako je reč o novim odredbama, one se, nažalost, neće moći primeniti na vetropostrojenje koje je upravo podignuto na Crnom brdu kod Šibenika, a koje će za koji dan biti pušteno u probnu proizvodnju. Novi zeleni vetroparkovi, osim na brdima oko Šibenika, gradiće se i na području Velike glave kod Danila, na brdu Glunča, Crnom vrhu kod Unešića, na brdima Bubrig, Mideno brdo i Crni Umac kod Unešića. Zatim na brdu Ljubačka vlaka u blizini Biskupije, kod Pađena, pa Orlića i na Vrbničkom platou kod Biskupije, na Svilaji u blizini Ružića, na potezu između Kijeva i Uništa, na brdu Kozjak kod Drniša, u Dazlini u zaleđu Vodica, u Boraji, Lišanima i dve lokacije na planini Moseć. Velika novost aktealnih izmena prostornog plana svakako je brisanje lokacije za izgradnju termoelektrane koja je državnim planom višeg reda uvršćena kao potencijalna lokacija za izgradnju takvog energetskog objekta. Termoelektrana je državnom strategijom planirana na atraktivnom području Turski bok kod Rogoznice, u neposrednoj blizini morske obale. To je područje poslednjih godina bilo drsko napadnuto divljom gradnjom, koja je od prošle godine legalizovana, što znači da se sada na tom području nalaze legalna naselja u čijoj se blizini ne sme graditi termoelektrana. Nove izmene i dopune prostornog plana, koji je stupio na snagu 2002. godine, predviđaju i dve moguće lokacije za smeštaj solarnih elektrana snage veće od 200 kilovata. Reč je o lokacijama na području opštine Promina i Miljevačkog doca. Solarne elektrane manje snage na svom bi području rado videli stanovnici Murtera. Dragica Bašić, donačelnica Općine Murter-Kornati, kaže da je snabdevanje električnom energijom na tom području vrlo problematično, pa bi im manje solarne energane dobro došle u osiguranju kvalitetne energije. Nažalost, takva gradnja nije predviđena na ostrviima, ali je dozvoljeno postavljanje solarnih panela na krovovima kuća. To je, pak, nedovoljno za potrebe turističkog Murtera, koji će tako i nadalje, kao i ostala ostrvska i primorska mesta, zavisiti od klasičnih izvora energije.

Istraživanje uticaja vetroparkova na biološku raznolikost

Vladimir Hršak, voditelj Odsjeka za održivo korištenje prirodnih dobara, kaže da se kroz program COAST upravo istražuje uticaj vetroparkova na biološku raznolikost. Ističe da je taj vid energije jedan od ekološki najprihvatljivijih, ali i upozorava da nije u potpunosti neškodljiv. Vetroenergane najviše remete život ptica grabljivica, zmija i šišmiša. Kad je reč o solarnim energanama, još uvek ne postoji analiza o njihovim mogućim štetnim uticajima.