BIOMASA – NEISKORIŠĆENO BOGATSTVO U SRBIJI

Dok u Srbiji bogatstvo biomase ostaje na poljima, neiskorišćeno, najčešće se spaljuje ili ostavlja da propada, u Českoj kao i u Evropskoj uniji ona čini 80 % svih obnovljivih izvora energije

Nažalost, odavno je poznato da naša zemlja ne koristi bogatstvo biomase, piše eKapija.

Do sada je biomasa u Srbiji mahom ostajala na poljima, a retki su oni koji su je koristili za zagrevanje. Istina, radi očuvanja kvaliteta zemljišta nije dobro da ona bude stalno i u potpunosti skinuta sa njiva (prihvatljivo je 30% , čime neće biti narušena struktura), a da ne ostane i barem delom ne bude zaorana, kako bi se zemljište samo obnavljalo.

Činjenica je, ipak, da se ona nedovoljno koristi, i da se najčešće spaljuje ili da propada, iako se može i drugačije koristiti. Štaviše, i pepeo nastao korišćenjem biomase može da se koristi za oplemenjavanje polja. No, nije samo zelena masa sa njiva biomasa, jer se u ovu kategoriju stavlja i otpad u preradi drveta, zatim iz voćarstva i vinogradarstva, ali i đubrivo nastalo u stočarskoj proizvodnji. Stručnjaci kažu da se korištenjem ovih alternativnih energenata ostvaruje finansijska ušteda i do 30% u odnosu na gas. Računica je da je za uvođenje sistema centralnog grejanja na biomasu za površinu od 150 kvadrata potrebno približno 3.000 evra za nabavku kotla, radijatora i cevi.

Kada bi se biomasa više primenjivala samo u seoskim sredinama, ušteda bi bila oko 3% u odnosu na ukupnu potrošnju energije. Treba imati u vidu da nije isplativo da se biomasa vozi u gradove, ona je najekonomičnija kad se koristi što bliže mestu nastanka.

Povodom nedavno održanih sajmova ekologije i energetike u Beogradu održana je stručna konferencija na kojoj su češki stručnjaci i privrednici govorili o iskustvima u korišćenju biomase u njihovoj zemlji.

Organizatori ovog stručnog skupa bili su Ambasada Češke Republike u Beogradu i Udruženje privrednika Češke Republike SPKJ.

Glavna prednost biomase je obnovljivost i u Češkoj ona čini 80% svih obnovljivih izvora energije, a isti procenat je i u Evropskoj uniji, kažu predstavnici češkog udruženja za biomasu "CZ Biom". Oni su istakli da se sa korišćenjem biomase kao energenta u Češkoj počelo 1993. godine, da država u značajnoj meri subvencioniše tu proizvodnju, ali da se koriste i sredstva EU.
Biomasa ima prednost što se dobro skladišti, stabilna je, nema efekta staklene bašte i može da zameni fosilna goriva.

Češki stručnjaci su napomenuli da je ona pogodna za korišćenje u poljoprivrednim domaćinstvima, napominjući da su predtavnici njihove države napravili grešku što su subvencije usmerili ka velikim potrošačima, termoelektranama i toplanama.
S obzirom na to da se korišćenje biomase subvencioniše, proizvedena električna energija će biti jeftinija samo dok traju subvencije, a onda će biti skuplja nego da se koristi neki drugi izvor energije, ukazali su oni.

Kako kažu, problem se pojavio zbog toga što je, u međuvremenu, izgrađeno mnogo elektrana koje nisu imale obezbeđeno tržište, a treba imati u vidu da je biomasa pogodna samo za lokalne zajednice.

Trenutno su u Češkoj Republici domaćinstva najveći korisnici. Oni potroše 13,5 miliona tona godišnje i to, uglavnom, mase dobijene od otpadnog drveta čija je cena oko 130 evra po toni.

Paralelno se razvila i industrija za proizvodnju kotlova i uređaja za biomasu, kojih u Češkoj, kako je predočeno, ima čak 691.000 različitih vrsta.

Neki od proizvođača tih kotlova, ovim povodom došli su u Beograd. Tako su srpskim kolegama svoje iskustvo kao i proizvodni program predstavile češke kompanije: "Abess s.r.o", "KPB Intra s.r.o", ATMOS, "Mosev Plast s.r.o", "Cink Hydro –Energy k.s", "Step Trutnov", "Oryx-Cz s.r.o", "STS Tehnologie s.r.o.".





Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...