Španija sve oštrije koči razvoj solarne energetike

M. L.

Osim smanjivanja subvencija, koje je počelo ranije, predviđa se i oporezivanje domaćinstava i firmi koja proizvode električnu energiju iz panela za samosnabdevanje
(ilustracija, polje solarnih panela)

Španija, koja spada među zemlje u Evropi s najvećim potencijalom i postavljenim izvorima solarne energije, sve izrazitije se okreće od donedavne neograničene podrške razvoju ove vrste obnovljivih izvora koja je dosad skupo koštala i državu i potrošače. U tom okviru vlada predvidja, osim već započetog smanjenja subvencija prozvođačima energije iz solarnih izvora, oporezivanje domaćinstava i preduzeća koje pokrivaju svoje potrebe za električnom energijom iz svojih solarnih panela.

Uvođenje ovog poreza planira se od početka iduće godine. Pre toga treba da ova promena bude usvojena u parlamentu, što je gotova stvar, jer u njemu vlada ima komotnu većinu.

Demontaža solarnih uređaja

Svako domaćinstvo ili preduzeće koje ima solarne panele iz kojih proizvodi struju za sebe, moraće ubuduće te izvore da uključi u javnu elektro-energetsku mrežu kako bi se izmerila i oporezovala proizvedena količine eneregije za sopstvene potrebe. Za one koji se ne uključe u javnu mrežu predviđena je drakonska kazna koja može dostići čak 30 miliona evra.

Najava ove promene izazvala je talas ogorčenja među onima koji su  investirali u solarne izvore za svoje potrebe. Neki su već izračunali da im se ubuduće neće isplatiti da koriste solarne panele i zato, da ne bi rizikovali da budu kažnjeni, demontriraju solarene uređaje i daju ih rođacima i prijateljima u zabačenim krajevima gde obaveza za uključivanje u mrežu neće važiti za sve solarne izvore.  

Besni su i oni koji su investirali u solarne izvore da bi prodavali struju po subvencionisanim cenama jer se subvencije smanjuju. Smatraju se prevarenim od države koja je najpre bila više nego širokogruda da bi kasnije smanjila subvencije tako da se ovaj biznis, u koji su uložene velike i još nevraćene pare, više ne isplati.

Prema vladi, novi porez trebalo bi da pokrije deo tzv tarifnog deficita koji postoji između prihoda od prodaje struje i troškova za produkciju, prenos i distribuciju. Sada se taj deficit procenjuje na oko 26 milijardi evra godišnje. Nekontrolisano grozničavo postavljanje obnovljivih izvora, pre svega solarnih i vetrenjača, učinilo je da španski elektroenergetski kapaciteti premašuju tražnju u špicu za više od 60 posto. A, istovremeno, potrošnja struje usled recesije, koja se otegla na više godina, stagnira. Uvođenje ovog poreza bi, uz još neke tehničke mere, uštedelo državnoj kasi oko pet milijardi evra godišnje.

Drugi (još) ne odustaju

Kritičari upozoravaju da će vlada ovime ugušiti tzv trend samodovoljnosti koji se u energetici uspešno razvija u nekoliko drugih zemalja u Evropi, posebno u Nemačkoj i Italiji. Solarni paneli su za mnoga domaćinstva najjači i najjevtinji izvor eneregije za sopstvene potrebe. Oštar pad cena solarnih panela poslednjih godina učinili su ovu energiju dostupnijom. Smatra se da korišćenje energije iz svojih solarnih izvora može u perspektivi sniziti potrošnju domaćinstava za čak 30 do 40 posto.

Za prozvođače solarne opreme, suočene s padom potražnje od strane velikih energetskih kompanija, kao i za upravljače preopterećhih mreža prenosa, ovaj samosnabdevački trend je više nego poželjan. Prema nekim računicama, u Nemačkoj bi do 2017. proizvodnja solarne energije mogla porasti na 12 posto ukupne solarne produkcije. Možda još veći rastući potencijal ovaj trend ima u Italiji gde se ubrzano razvijaju sistemi skladištenja solarne energije u supermodenim baterijama, idealni za vlastitu solarnu produkciju i, kako se predviđa, za tri-četiri godine učestovaće sa oko petinom u ukupnim kapacitetima.   

U Španiji solarne panele za produkciju električne energije za svoje potreba ima oko pet hiljada domaćinstava i firmi. Neke procene, pre najave uvođenja poreza, govorile su da bi ta produkcija do 2020. mogla biti bar 10 puta veća od sadašnje. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...