Pikaso i strip

Aleksandar Manić, Pariz

Izložba u pariskom muzeju Pikaso istražuje veze između stvaralaštva velikog Španca i 9. umetnosti. Postavka na dva nivoa prikazuje Pikasove crteže i grafike nadahnute narativnim prosedeom stripa, kao i originalne strip table nadahnute Pikasovim stvaralaštvom
(Autori rado upotrebljavaju anegdote i simbole iz Pikasovog života i stvaralaštva u svojim stripovima)

Od "Zamišljenog života Pabla Pikasa" (1951) čiji su scenario napisali Banžamen Pere i Andre Breton (Benjamin Péret et André Breton), pa preko albuma Nika Bertocija (2007) , Žili Birman i Klemana Ubrerija (2014), do Danijela Tora (2018), ne zaboravljajući crteže Morisa Anrija (50-e godine prošlog veka) i crteže belgijskog autora Filipa Gelika - Pikaso je postao junak brojnih stripova. U mornarskoj majici, u stvarnim ili izmišljenim pričama, teorijskim ili apsurdnim, često humorističkim, španski slikar Pablo Pikaso se, zbog svoje planetarne popularnosti, pretvorio u pop ikonu i simbol Slikara. Mnogi svetski autori upotrebili su detalje njegovih slika radi prenošenja ideja ili sugerisanja emotivnih stanja u svojim stripovima.

Izložba "Pikaso i strip", postavljena u pariskom muzeju Pikaso, upravo istražuje veze između stvaralaštva velikog Španca i 9. umetnosti. Postavka na dva nivoa prikazuje Pikasove crteže i grafike nadahnute narativnim prosedeom stripa, kao i originalne strip table nadahnute Pikasovim stvaralaštvom.

pikaso-strip-pablo-

Zahvaljujući svom stvaralaštvu i karakteru, Pikaso je postao junak čitavog strip serijala ("Pablo", Žili Birman i Kleman Ubreri, 2014)

Pikaso, ljubitelj stripa

Izložba počinje u prizemlju, gde su komesari ukazali na Pikasovo zanimanje stripom i na određene pozajmice kodova iz stripa – organizacija slike nalik strip tabli sa nizom prizor polja umesto samostalne kompozicije, filakteriji sa tekstovima, didaskalije u podnožju kadra...

Već je 1894. godine, trinaestogidišnji Pikaso crtao dnevničke zapise, mešajući sliku i reč. Kasnije, dolaskom u Pariz, druženjem sa različitim umetnicima, on je rado eksperimentisao i crtao na vrlo različite načine.

Tako je 1903. godine uradio jednu grafiku sa sedam kadrova u kojima su bile slika i reč. a koja je evocirala burleske njegovog prijatelja pesnika Maksa Žakoba. "Jasna i jednostavna priča o Maksu Žakobu" nacrtana je brzim potezima, na stripovski način i prikazuje pesnikove dogodovštine kod izdavača. Naredne godine, na sličan način, Pikaso je naslikao svoj put vozom od Barcelone do Pariza. Neophodno je naglasiti da on nije crtao stripove, nego je od 9. umetnosti samo pozajmio narativne kodove i na taj način zaobilazio akademska pravila.

Gertruda Stajn, američka pesnikinja, u izmaštanoj autobiografiji svoje ljubavnice Alis B. Toklas (1933), posvedočila je o velikoj Pikasovoj ljubavi prema stripu, beležeći da je on sa puno zanimanja čitao "Bim, Bam, Bum" ("The Katzenjammer Kids") Rudolfa Dirksa. Takođe, na godišnjem odmoru u Kataloniji, 1906. godine, Pikaso je organizovao da mu se redovno šalju američki stripovi "Mali Džimi" Džimija Svinertona. Postoje podaci da je on čitao i strpove "Mali Nemo" Vinzora Makeja, kao i "Krejzi Ket" Džordža Herimana. U ličnoj biblioteci Pikasa nalaze se i primerci francuske strip revije "L'Epatant" koja je počela da izlazi 1908. godine.

pikaso-strip-maks-

Pablo Pikaso "Jasna i jednostavna priča o Maksu Žakobu", 1903

Pikaso kao nadahnuće strip autora

Tokom 1937. godine Pikaso je uradio seriju grafika "Frankovi snovi i laži", prikazujući monstruoznog diktatora koji je u svoje kandže zgrabio umetnikovu rodnu Španiju. Struktura na dve table sa po devet prizor polja prikazuje monstrumskog diktatora, nalik Žarijevom kralju Ibiju. Kontrast Franku na konju ili u molitvi čine ratna razaranja nalik Gojinim grafikama. Ove grafike bile su izložene, zajedno sa "Gernikom", 1937. godine na Međunarodnoj izložbi u Parizu.

Upravo je taj period Pikasovog stvaralaštva, s kraja 30-ih godina prošlog veka, nadahnuo mnoge strip autore. Tako je Edgar P. Žakob u stripu "Đavolska zamka" (1961) nacrtao fragmente "Gernike" u postapokaliptičnom pejzažu, sugerišući na taj način ratne užase. "Gernikom" se na sličan način poslužio i argentinski autor Hoze Munjoz u svom remek-delu, albumu o Alaku Sineru (1975). U istom periodu, američki autor Art Spigelman u albumu "Ejs Houl Patuljak detektiv" (1978) ugradio je Pikasove vizije u dramaturgiju stripa.

pikaso-strip-alak-siner-

Sampajo i Munjoz "Alak Siner", 1975, originalne table

Pored originalnih strip tabli navedenih autora, na izložbi je prikazan i film "Misterija Pikaso" Anri-Žorž Kluzoa (1955). Nepokretnom kamerom on je snimao Pikasa kako, na posebnom papiru, postavljenim uspravno i osvetljenom sa zadnje strane, stvara kompoziciju. Taj dokumentarni film bio je nagrađen na Kanskom festivalu, a belgijski strip majstor Erže, 1966. godine, u seriji fotografija za Pari-Mač, oponašao je Pikasa, slikajući na staklu. Nešto kasnije, televizijska emisija "Tak-o-tak" osmislila je takmičenje crtača po principima Kluzoovog filma, a potom je Marsel Gotlib u svom strip serijalu "Rubrik-a-brak" parodirao sve ove filmove, emisije i slikare.

pikaso-strip-frankovi-snovi

Pablo Pikaso "Frankovi snovi i laži", izlagano sa "Gernikom" 1937. godine na Medjunarodnoj izložbi u Parizu

Pikaso, junak stripova

Drugi deo izložbe, postavljen u suterenskom delu Muzeja, objedinio je murale i instalacije na papiru u kojima je protagonista ili sâm Pikaso ili njegov prepoznatljiv stil.

Mlada strip autorka i ilustratorka Emili Gleazon, nagrađivana prošle godine na Angulemskom strip festivalu, nacrtala je dve kratke anegdote iz knjige "Živeti sa Pikasom" (1964), Fransoaz Žilo koja je sa Pikasom provela deset godina. Španski autor Serđio Garsija Sančez, profesor slikarstva u Granadi, uradio je 33 crteža na papiru, preuzimajući strukturu Gernike i opisujući uspon, pad i smrt diktatora.

pikaso-strip-macak

Filip Gelik "Mačak": "Vi ste iz porodice?"

Na izložbi su prikazane i orginalne table iz strip serijala "Pablo" (2014) Žili Birman i Klemana Ubrerija. Ovaj serijal je na vrlo lep način prikazao Pikasove početke u Parizu, stvaralaštvo, prijateljstva, nadahnuća, ali i istorijsku pozadinu i društveni trenutak u kome je stvarao mladi Španac.

Izložba "Pikaso i strip" otvorena je 21. jula i trajaće do 3. januara naredne godine.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...