Sava Šumanović – pariske godine

Aleksandar Manić

Jedan od prvih srpskih i jugoslovenskih slikara koji se zaputio u grad svetlosti radi ličnog usavršavanja i uključivanja u najvažnije likovne tokove tog vremena. U Parizu je boravio ukupno pet godina, u tri navrata između 1920. i 1930. godine
(Sava Šumanović; atmosfera u pariskom restoranu La Kupol između dva rata)

Pariskom izložbom "Sava Šumanović i tajna pod kupolom" predstavljen je deo slikarevog stvaralaštva koji se odnosi na oslikavanje jednog od stubova u poznatom pariskom restoranu La Kupol u kvartu Monparnas, 1927. godine. Kulturni centar Srbije, u saradnji sa grupom Bertran, vlasnikom restorana La Kupol, izložio je pripremne skice za stub sa prikazima četiri žene, kao i izbor Šumanovićevih slika iz kolekcije novosadske Galerije Matice srpske. Trinaest slika većih formata pokrivaju period od 1922. do 1929. godine, vreme kada je slikar redovno odlazio i živeo u Parizu.

sumanovic-restoran-la-kupol

Unutrašnjost restorana La Kupol sa stubovima koje su oslikali pariski umetnici (27 slikara za otvaranje restorana 1927. godine)

Odlazak za Pariz

Sava Šumanović se rodio 1896. godine u Vinkovcima, a njegova porodica se kasnije preselila u Šid gde je on odrastao. Po završenoj školi, on nije hteo da ispuni očevu želju i da studira pravo, nego se u Zagrebu upisao na Višu školu za umetnost. Završio ju je, 1918. godine, sa odličnim ocenama i počeo da izlaže svoje radove. U ranim radovima, Šumanović vešto koristi tanke slojeve boje i duboke senke, a naglasak stavlja na atmosferu. U tom periodu, u njegovom stvaralaštvu se oseća uticaj secesije i simbolizma.

Krajem 1920. godine, Šumanović je otišao za Pariz i iznajmio atelje na Monparnasu. On je bio jedan od prvih srpskih i jugoslovenskih slikara koji se zaputio u grad svetlosti radi ličnog usavršavanja i uključivanja u najvažnije likovne tokove tog vremena. U Parizu je boravio ukupno pet godina, u tri navrata između 1920. i 1930. godine, a tamo se družio sa Rastkom Petrovićem, Modiljanijem i Maksom Žakobom, dok mu je učitelj bio Andre Lot, poznati likovni pedagog analitičkog kubizma. Verovatno će, zbog toga, uticaj kubizma da se oseća u svim njegovim delima, čak i u kasnijim periodima. Inače, Šumanović je napisao da su mu kubisti samo omogućili da dođe do jednog sintetičkog slikarstva i određene podloge.

sumano-zene-restoran

Četiri žene, stub u restoranu La Kupol (1927)

Podstaknut impresionistima, posebno delima Monea, Renoara, Sezana i Van Goga, ali pre svega iz unutarnje neophodnosti pred estetskom stvarnošću uslovljenom realnošću mesta i vremena, Šumanović stvara svoj lični pravac, uslovljen uticajima ali i sopstvenim iskustvom. U pitanju je svojevrsni ekspresionizam, izražen kroz svetlost i formu, ali i kroz neposredno nanošenje i mešanje sirovih boja na platno, čime ističe psihičko raspoloženje i sopstveno tragično shvatanje sveta.

sumano-aktovi-1923

Ženski akt sa ogledalom (1923) i Žena na obali jezera (1923)

Kubizam i geometrijski oblici

Posle prvog boravka u Parizu, Šumanović se nastanio u Zagrebu, ali njegovo stvaralaštvo nije naišlo na prihvatanje. U to vreme, Šumanović je, sa Bijelićem, Dobrovićem, Rosandićem i Tartaljom, bio jedan od osnivača grupe Oblik, najznačajnijeg udruženja umetnikau Jugoslaviji između dva rata. Grupa je okupila najznačajnije slikare, vajare i arhitekte tog vremena čiji je cilj bio da se osavremeni srpska i jugoslovenka umetnost i da se obezbedi sloboda stvaranje, ličnog izraza i samostalnosti likovne estetike.

sumano-zene-1924

Žena kraj prozora (1924) i Engleskinje u Parizu (1925)

Pošto je napisao dve knjige o slikarstvu, Šumanović se 1925. godine vratio u Pariz i počeo da radi pod uticajem Matisovog slikarstva. Njegove slike iz ovog perioda karakteriše poetski realizam i umereni koloristički ekspresionizam. Prelaznu fazu u Šumanovićevom stvaralaštvu predstavljaju dela nastala u tom periodu, na kojima su ženske figure odevene u narodne kostime i postavljene u realniji koloristički pejzaž. Istovremeno, prisutan je i uticaj kubizma, kao i težnja ka svođenju formi na geometrijske oblike i hladan kolorit. Linijski izraz je oštar, a koloristički je sveden. Ove tendencije su vidljive u aktovima iz dvadesetih godina (Dve nage žene, ženski akt sa ogledalom, ženski akt u pejzažu).

sumano-nosnje-1925

Gajdaš (1924), Beračice (1925) i Koncert (1925)

Po definitivnom povratku iz Pariza, Šumanović se, 1930. godine, nastanio u Šidu gde je radio na ciklusima velikih platna nazvanih "Šiđanke" i "Beračice". Šumanovićeva dela iz poznijeg perioda odlikovala su se svetlim bojama i lirskom atmosferom.

Leta 1942. Savu Šumanovića i još 150 Srba uhapsile su ustaše, mučile ih i potom poubijale, a njihova tela bila su bačena u zajedničku jamu i zatrpana.

Šumanović je bio plodan slikar i najveći broj njegovih dela čuva se u šidskoj galeriji koja i nosi njegovo ime. Od 400 dela većina su ulja na platnu, a potom ima crteža i pastela.

Pariska izložba posvećena Savi Šumanoviću biće otvorena do 31. avgusta.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...