Žoan Miro – ovo je boja mojih snova

Aleksandar Manić, Pariz

Izložba je podeljena u više celina na dva nivoa i hronološki prati Miroa kroz stvaralačke promene. Posebno urađena scenografija podseća nas na Miroov Mediteran i mediteransku svetlost
(ilustracija, Plavo 2, 1961, ulje na platnu, 270x355 cm)

Pariska retrospektiva Žoana Miroa (1893-1983), organizovana u Gran-Paleu, okupila je 150 izuzetno važnih dela velikog španskog majstora. Izložena dela, pristigla iz različitih evropskih i američkih muzeja, kao i iz nekoliko privatnih kolekcija, daju savršeni pregled njegovog stvaralaštva.

Miro je jedinstvena umetnička figura, zato što je stvorio poseban poetski svet, nepoznat, do tada, u slikarstvu 20. veka. On je svet preobražavao kroz izuzetno jednostavna sredstva, bilo da je u pitanju znak, trag prsta ili vode na papiru, krhka linija na platnu, crtež na glini koji će biti potvrđen vatrom, neznatan predmet koji podseća na neki drugi predmet... Njegov svet je sačinjen od čudnih pristupa i malo verovatnih kombinacija. "Za mene, platno treba da bude kao varnice. Ono treba da zaslepi kao lepota jedne žene ili poeme."

Idući putem koji nije bio ni apstrakcija, niti figurativna umetnost, Miro je kretao od običnog, dnevnog života i svoje stvaralaštvo razvijao ka novim svetovima. "Treba mi polazna tačka – objašnjavao je on – makar ona bila zrno prašine ili zrak svetlosti. Taj oblik mi stvara čitavu seriju oblika i jedna stvar rađa drugu. Tako, komad žice može da rodi čitav svet."

miro-izlozba

Izložba Miroa u pariskom Gran-Paleu

Vlat trave jednaka planini

Izložba je podeljena u više celina na dva nivoa i hronološki prati Miroa kroz stvaralačke promene. Posebno urađena scenografija podseća nas na Miroov Mediteran i mediteransku svetlost. Scenografski pristup se sastoji od stvaranja jednostavne arhitekture u svakom prostoru da bi se dobila što bolja prirodna svetlost. Zamišljena trasa posete prati tematiku, stvarajući određene perspektive i uglove koji najviše odgovaraju izloženim delima.

Prva sala posvećena je njegovom učenju u Barceloni, gde su mu profesori pomogli da sazna vrednost sopstvenog unutrašnjeg života i stvaralačke snage iz lične imaginacije. Njegovi prvi radovi su "katalonski fovizam" u kome je od francuskog pokreta sačuvana samo izražajna vrednost boje. Tema se nastavlja njegovim kontaktom sa kubizmom, od koga uzima nekoliko tehničkih elemenata: lomljenje planova u fasete i višestruko mesto sagledavanja. Međutim, njegove slike tog perioda više duguju Sezanu, nego Braku i Pikasu.

Druga celina (1918-1922) ukazuje na pomak ka detaljisanim platnima na kojima su prikazani insekti, cvetovi, biljke. U njegovim očima, jedna vlat trave ima istu važnost kao i čitava planina. Miroov rad, nalik minijaturistima, udaljava ga od tadašnje katalonske scene i on, nezadovoljan stvaralačkim uslovima, napušta Španiju i odlazi u Pariz.

Treća i četvrta celina posvećene su njegovim počecima u Parizu i brojnim poznanstvima sa piscima i slikarima koje tamo susreće (Bataj, Cara, Keno, Aragon, Eliar, Pikaso...). Susreti sa pesnicima oslobađaju ga od tradicionalnog slikarskog pristupa i omogućavaju mu da se više ne obazire na vidljivu stvarnost. Elementi realnosti postaju sistem znakova, a poetika nadrealista omogućava mu da nadahnuće crpi iz ličnih vizija.

miro-arlekinov-karneval

Arlekinov Karneval, 1924/25, ulje na platnu, 66x93 cm

Novi jezik ideograma i piktograma

Peta celina (1926-1927) ukazuje na Miroovo stvaralaštvo, tokom leta, u primorskom gradiću Mont-roču, južno od Barcelone. Svakog leta, Miro je tamo slikao po sedam "izmaštanih krajolika". Linija obzorja deli krajolik na dva dela, a boje su jake i zasićene – tamno plava, karmin crvena, intenzivna zelena, jaka narandžasta... Insekti, životinje i čudni oblici pričaju o životu u kome je sve prirodno, preobraženo i posebnih veličina.

Finansijska i društveno-politička kriza, kao i pojava fašizma, 30-ih godina, uticala je na Miroovo stvaralaštvo. Tako, šesta celina prikazuje njegovo "divlje slikarstvo" prepuno čudnih oblika i likova sa grimasama. Početak građanskog rata primorao ga je da sa porodicom ode za Pariz gde je počeo da slika figure prepune distorzija. Međutim, ubrzo je prešao na mrtve prirode, vrlo realistički prikazane, kao i na noćne pejzaže koji su ukazivali na njegov strah od nastalih promena.

Na sâmom početku građanskog rata, još uvek u Mont-roču, Miro je uradio 27 slika istog formata (78x108 cm) na podlozi od masonita (kompresovana drvena vlakna). Velike izražajne snage, ove slike su urađene gipsano belom bojom, masnom crnom i različitim materijama koje izgledaju kao da su izgorele (katran, bitumen, šljunak). Čiste boje, raspoređene štedljivo, daju izražajnu snagu crno-belim masama, usamljenim organskim oblicima i grubim znacima. U pitanju je umetnikov strah pred nadolazećim užasima.

Naredna, sedma celina, posvećena je Konstelacijama (1939-1941) koje je Miro naslikao u Normandiji. Dvadeset tri gvaša na papiru istog formata (38x46 cm) bila su za njega prilika da se okuša na drugim podlogama, ali i da se prilagodi nestašicama tokom rata. Lepota ovih slika je u stapanju materije, boje i znakova. Javlja se novi jezik ideograma i piktograma koji će odrediti čitavo njegovo posleratno stvaralaštvo.

miro-puzz-zzena-

Puž, žena, cvet, zvezda, 1934, ulje na platnu, 195x172 cm

Zemlja i vatra

Izložba, započeta na prvom spratu, nastavlja se u prizemlju i u prvom delu, ona je posvećena Miroovim keramikama. Bez sumnje, keramika je domen u kome je Miro uspeo najbolje da se izrazi. Naučivši da radi glinu, on je modelira, stavlja otiske, ucrtava oblike i nanosi boje. Sledeća etapa bila je pečenje, što je za Miroa predstavljalo veliko zadovoljstvo, jer rezultati nisu bili uvek predvidljivi. Vaznama i pločama urađenim od 1944 do 1946. godine, dodaće se izuzetna serija keramike urađena tokom 1953. godine.

Naredna celina posvećena je posleratnom periodu (1947-1954) kada je Miro ponovo pronašao svoje prijatelje i uključio se u umetnička zbivanja svog vremena. Odmah potom, on je otišao na osmomesečni boravak u Njujork gde je radio i izlagao, a potom dobio i porudžbinu za veliki mural hotela u Sinsinatiju.

Po povratku iz Amerike, Miro je eksperimentisao sa svedenim brojem znakova na slikama. Linija je postala deblja, spontanija, a kodifikovani znaci su postali prepoznatljivi – krugovi sa očima, lukovi, zvezdani krstovi, uspravne i vodoravne linije za polove i ptice... Nešto kasnije, tokom 1956. godine, Miro se preselio u svoju vilu na periferiji Palma de Majorke.

Novi, veliki atelje omogućio mu je da donese i otvori sanduke koje je čuvao još od pre rata i da se kritički osvrne na svoje stvaralaštvo. Nezadovoljan određenim delima, on ih je odmah uništio, neka je doradio, a neka su mu poslužila kao nadahnuće za nove puteve. Tu spadaju slike Plavo 1, 2 i 3, urađene tokom 1961. godine. U početku, on je, neposredno na platno, kačio male crteže rađene tušem i grafitom, a kasnije je pristupao slikanju. Izvori ovih slika nalaze se u platnima rađenim davne 1925. godine i, po slikarevim rečima, predstavljaju sintezu njegovog rada.

miro-ptica-selica

Ptica selica, 1941, gvaš i ulje na papiru, 46x38 cm

Prožimanje neverovatno malog i neverovatno velikog

Izložba se završava Miroovim skulpturama rađenim tokom 60-ih godina. Ove skupture rađene sa puno poezije, na vrlo subverzivan način sjedinjuju najneverovatnije predmete, nalazeći savršenu ravnotežu između oblika i značenja. Na samom kraju nalaze se kasna Miroova dela u kojima je on eksperimentisao sa motivima, sredstvima, bojama i oblicima.

miro-zzena-i-ptica

Žene i ptica u noći, 1947, ulje na platnu, 73x92 cm

Nezavisno da li gleda u zemlju ili u nebo, Miro istovremeno prikazuje neverovatno malo i neverovatno veliko, dajući im isti značaj. Njegov pristup može da se shvati kao razmišljanje da su i najveći oblici stvoreni od malih, a da su mali oblici bezrezervno vezani za velike. Sâm Miro, koji je sebe smatrao neverovatno malim, ukazivao je da je svet oko njega neverovatno veliki i da, upravo kroz taj neverovatno veliki svet, on izražava svoje unutrašnje, istovremeno, male i velike svetove.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...