Portugalija odustaje od litijuma

Autor:   BM

Portugalija će najverovatnije odustati od otvaranja rudnika litijuma u regionu Montalegre, rekao je portalu Politiko portugalski ministar za zaštitu životne sredine Žoao Pedro Matos Fernandez. Ova informacija je donekle iznenađujuća jer je ta zemlja već glavni proizvođač litijuma sa tržišnim udelom od 11 odsto, a u svetu već uveliko vlada groznica za ovim metalom koji slovi za “belo zlato”. Razlog je potražnja za električnim baterijama.

Ubrzan razvoj proizvodnje baterija za električna vozila izazvao je pravu "litijumsku groznicu", a vrednost ovog metala, bi se za četiri godine mogla udvostručiti, procenila je nedavno investiciona banka Mekvari (Macquarie) iz Australije, zemlje koja je i najveći proizvođač ovog metala, a uz Kinu, Čile i vodeći snabdevač evropskog tržišta.

Uz takvu sliku, iznenađujuće deluje najava da Portugalija, kao najveći evropski proizvođač litijuma sa tržišnim udelom od 11 odsto, sada planira da odustane od otvaranja rudnika litijuma. Međutim, tek donekle.

Portugalski ministar za zaštitu životne sredine Žoao Pedro Fernandez je rekao za portal Politiko da će se od projekta odustati zbog "nedovoljnog profesionalizma" kompanije Lusorekursos, koja je 2019. godine dobila licencu za ispitivanje terena

Prema njegovim rečima, kompanija je uradila studiju o zaštiti životne sredine koja je "nedvosmisleno nedovoljna", zbog čega "neće proći mnogo vremena dok joj vlada poništi licencu".

Projektu vrednom pola milijarde evra, koji bi zauzeo teritoriju od 825 hektara, žestoko se usprotivilo lokalno stanovništvo, jer bi postrojenja bila samo nekoliko metara udaljena od privatnog poljoprivrednog zemljišta.

Kompanija Lusorekursos je saopštila da je ispitivanjem terena utvrđeno da bi na toj lokaciji moglo da se dobije do 30 miliona tona litijuma.

"Otvaranjem rudnika bila bi potpuno uništena životna sredina i uzajanje bilo koje kulture bilo bi nemoguće", rekao je Armando Pinto, koordinator lokalnog udruženja koje se protivi projektu.

Taj region je od Ujedinjenih nacija dobio status Globalno važne poljoprivredne lokacije, što je dodatno argument lokalnom stanovništvu da traži odustajanje od projekta.

“Otvaranje rudnika je velika pretnja za sve nas koji ovde živimo i ugrozio bi nam šanse da i dalje imamo pristup subvencijama za poljoprivredu Evropske unije, koje su ključne za naš opstanak”, kazao je jedan od članova Udruženja, lokalni farmer Žustino Dijaz.

Protivnici projekta tvrde da bi otvaranjem rudnika moglo da se ugrozi i vodosnadevanje tog dela Portugalije, jer se veći deo severne Portugalije snabdeva vodom iz regiona Montalegre, zbog čega smatraju šokantnim to što je vlada uopšte razmatrala mogućnost otvaranja rudnika na toj lokaciji.

Višemesečni protesti lokalnog stanovništva medijski su praćeni i na nacionalnom nivou, ali je njihov uticaj na vlasti izostao.

"Vlada je dala licencu, a da nas pre toga nije pozvala čak ni na razgovor. Pisali smo predsedniku države, parlamentu i resornim skupštinskim odborima, ali niko nije hteo da razgovara", rekao je Armando Pinto, koordinator lokalnog udruženja koje se protivi otvaranju rudnika.

Međutim, izvršni direktor kompanije Lusorekursos Rikardo Pineiro odbacio je sve kritike i tvrdi da bi otvaranjem rudnika čitav region bio revitalizovan i obezbedio bi posao za lokalno stanovništvo.

Evropska unija želi da na svojoj teritoriji obezbedi dovoljne količine litijuma, kako ne bi zavisila od trećih zemalja, jer sada uvozi gotovo sve neophodne količine te rude.

Evropska komisija procenjuje da će potražnja za litijumom do 2030. godine biti 18 puta veća nego što je sada, a do 2050. godine čak 50 puta veća.

Zbog toga se o otvaranju rudnika litijuma, pored Portugalije, trenutno pregovara u Finskoj, Španiji, Srbiji, Češkoj i Austriji, preneo je Fonet.

Međutim, istovremeno se pojavljuju procene da se uz rast potražnje i očekivani rast cena do 2025. godine može očekivati i nestašica litijuma. Više o tome saznajte OVDE.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...