Zbog dinamitiranja praistorijskih pećina u Australiji: Direktor Rio Tinta podneo ostavku

N.J.

Rio Tinto je priznao da je odbacio predložene opcije koje bi omogućile da se rudnik proširi bez uništenja pećina. Samo je rešenje sa dinamitiranjem bilo predstavljeno autohtonoj zajednici – izveštava Garadian
(ilustracija, pećina u Juukanu, Australija, pre i posle miniranja)

Aboridžani, staroseodeoci Australije, zadovoljni su odlukom Sajmona Tomsona (Simon Thomson), predsednika kompanije Rio Tinto, da podnese ostavku na svoju funkciju i napusti kompaniju, pošto je priznao da je odgovoran za miniranje prasitorijskih pećina u Juukanu u zapadnoj Australiji. Ova lokacija predstavljala je deo kulturne baštine Aboridžana – izvestio je britanski The Guardian.

Rio Tinto je druga po velični rudarska kompanija u svetu. Njeni stručnjaci odlučili su prošle godine da dignu u vazduh praistorijska nalazišta stara 46 hiljada godina u pećinama u Juukanu. Ovaj skandal već je doveo do odlaska generalnog direktora Ria Tinta – Francuza Žana-Sebatsiana Žaka (Jean-Sébastien Jacques) i još dvojice visokih rukovodilaca – prenosi francuski Courrier International.

rio-tinto-simon-thompson-

Simon Thompson

„Odgovoran sam zbog odluka koje su dovele do ovog tragičnog događaja”, piše u saopštenju koje je potpisao Tomson. On će napustiti svoje funkcije iduće godine, nakon završteka generalne skupštine ove englesko-australijske multinacionalne kompanije – preneo je BBC.

Uništenje pećina u Juukanu „pokazuje u kojoj meri su pitanja čovekove okoline i kulture važna“ u rudarskoj industriji, piše američki Wall Street Journal. List navodi da više nego igde, investitori vrše pritisak na velike grupe da promene „odnos prema vlasnicima autohtonih zemljišta“.

Kompanija Rio Tinto je računala da će se uzbuna u javnosti, koju je izazvala ova afera, smiriti pošto je objavila studiju u kojoj se zaključuje da kompanija nije odgovorna za dinamitiranje. Za mnoge investitore, međutim, greška je bila neoprostiva. WSJ prenosi da je jedan autohtoni lider nazvao izveštaj pokušajem „pranja“...

rio-tinto-Jean-Sébastien-Jacques

Jean-Sébastien Jacques

The Guardian prenosi da je krajem prošle godine jedna parlamentarna istraga zaključena preporukom kompaniji Rio Tinto da plati odštetu narodima Puutu, Kunti, Kurrama i Pinikura koji su u više navrata tražili da pećine budu pošteđene.

Rio Tinto je priznao da je, uprkos naučnim izveštajima o kulturnoj važnosti pećina, odbacili predložene opcije koje bi omogućile da se rudnik proširi bez uništenja pećina. Samo rešenje sa dinamitiranjem bilo je predstavljeno autohtonoj zajednici – izveštava The Guradian.

Afera koja je dobila velike dimenzije, prinudila je čitavu rudarsku industriju da dovede u pitanje svoju ustaljenu praksu, da uzme u obzir zahteve zajednice Aboridžana i imperative koji proističu iz klimatskih promena „i usvoji strožije društvene i ekološke norme“ - izveštava australijski dnevnik Brisbane Times (prenosi Courrier International).

Minerals Council of Australia, koji predstavlja preduzeća iz rudarskog sektora, traži od svojih članova da usvoje međunarodnu inicijativu „Ka održivoj rudnoj eksploataciji“ koja industrije obavezuje da polažu račune „uključujući tu i njihove odnose sa tradicionalnim vlasnicima i zajednicama, upravljanje čovekovom okolinom, emisijom ugljen dioksida“, piše dalje ovaj australijski dnevnik.

Autor članka se pita da li će ova inicijativa biti dovoljna da se ponovo uspostavi „odnos poverenja sa zajednicom Aboridžana, sa australijskom javnošću i međunarodnom zajednicom investitora posle uništenja pećina u Juujanu“.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...