Sirija: Katar i Turska pozivaju na dijalog, Saudijci razočarani

Danijela Ćirović

Nakon što su se Moskva i Vašington okrenuli mirovnom dijalogu zarad zaustavljanja sukoba u dvoipogodišnjem građanskom ratu, zemlje regiona koje su bile među najglasnijima u pozivima na vojni napad, promenile su stav. Ankara i Doha pokušavaju da uspostave bilo kakve odnose sa Hezbolahom, Teheranom a pismo je upućeno i u Damask. Saudijci se, ipak, tvrdo drže stava da razgovori „ne mogu da se vode unedogled“, pokrenuvši i obučavanje hiljada Pakistanaca za rat u Siriji. Opozicija je pristala da se u Moskvi sastane sa predstavnicima vlasti kako bi se našlo rešenje za humanitarnu krizu u zemlji
(arhiski snimak: Saudijski kralj Abdulah bin Abdel Aziz (levo) i sirijski predsednik Bašar al Asad u Bejrutu 2010. godine)

Iako je saudijski princ Saud al Fajsal rekao na sastanku sa američkim kolegom, državnim sekretarom Džonom Kerijem, da se strategija dveju zemalja po pitanju intervencije na Siriju razlikuje „više u taktici nego u ciljevima“, priznajući značaj mirovnog dijaloga kako bi se zaustavili sukobi, Rijad izgleda ipak nije potpuno odustao od oružanog uplitanja u prilike ove bliskoistočne zemlje.

„Slažemo se da su razgovori bitno sredstvo za okončanje sukoba, ali ovakve diskusije ne mogu da se vode unedogled“, istakao je saudijski princ.

Rijad obučava Pakistance

Zalivske zemlje su bile posebno glasne u pozivanju na vojnu intervenciju na Siriju, kojom su naročito SAD i Francuska pretile pre dva meseca. Međutim, otkako je Damask pristao na uništavanje svog arsenala hemijskog oružja, Moskva se aktivno uključila u eventualno organizovanje mirovnog dijaloga a Vašington zvanično odustao od vojnog napada, i mnoge arapske monarhije promenile su stav. Jedino Rijad, ipak, ostaje čvrst u nameri da dvoipogodišnji rat u Siriji „okonča“ na drugačiji način.

Iranska PresTV objavila je juče da Saudijska Arabija obučava militante u Siriji koje podržavaju strane države, „kao deo novog pokušaja da se svrgne režim Bašara al Asada“.

„Kraljevina se udružila s Jordanom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Francuskom i primenila novi način zarad učvršćivanja militanata u Siriji. U skladu s tim, u obuku su uključeni i pakistanski instruktori a izvori tvrde da bi Pakistan mogao da dobije odgovornost nad dve vojne brigade sa 5.000-10.000 pripadnika“, navodi PresTV.

Glavni cilj, kako tvrde u Teheranu, jeste da se ujedini naoružana opozicija u Siriji, gde mnogi od militanata zapravo pripadaju ekstremističkim snagama. Ovakva odluka je usledila nakon što su „promene u odnosima Vašingtona i Rijada postale očigledne“, pošto su SAD nedavno potpuno odustale od plana vojne intervencije.

Zoudi: Saudijci odgovorni za „uništavanje nacije“

Sirijski ministar informisanja Omran al Zoudi istakao je prošle nedelje da je upravo Saudijska Arabija odgovorna za ubijanja i uništavanja širom islamskog sveta, uključujuči i Siriju.

„Saudijski šef diplomatije vodi politiku Rijada u propast i, samim tim, u ćorsokak“, rekao je Zoudi a prenosi dnevnik Tišrin iz Damaska. Zoudi je pozvao Saudijce da prestanu sa politikom podrške terorizma protiv Sirije, Iraka, Libana, Alžira, Tunisa i Libije, jer je Rijad odgovoran za „uništavanje nacije“.

Podsećanja radi, Damask optužuje upravo Saudijsku Arabiju i Katar, ali i Tursku, da su glavni regionalni finansijeri stranih džihadista koji ratuju za sopstvene ciljeve.

Iznenadni nalet diplomatije

Ibrahim al Amin, glavni urednik libanskog dnevnika Al Akhbar, primećuje da se Bliski istok povukao sa stanovništa zagovaranja rata u Siriji u „iznenadni nalet diplomatije“, kojim primorava „stare rivale“ da preispitaju svoje pozicije. Mnoge države regiona koje su toliko uložile u svrgavanje režima u Damasku, „sada izgleda da su u žurbi da se predomisle“ a nakon što je Vašington odustao od napada.

„Strateški stožer koji je sve zakotrljao, jeste svakako rusko-američki dogovor da se Iranu prizna značajnija uloga u trenutnoj situaciji. Izbor Hasana Ruhanija letos delimično je utro put za ovaj diplomatski preokret, iako je pad Muslimanskog bratstva u Egiptu imao odlučujući uticaj za predstojeće promene“, piše Amin i nabraja šta se sve dogodilo u regionu u poslednjih nekoliko nedelja a što je i dovelo do potpune promene stava pojedinih arapskih zemalja.

Kao prvo, palestinski Hamas inicirao je kontakte sa libanskim Hezbolahom, koji se otvoreno stavlja na stranu šiitskog Teherana, odnosno Damaska. Kao rezultat toga, turski i katarski zvaničnici počeli su da se obraćaju Iranu koji je po pitanju Sirije bio otvoren za dijalog. Iran je tada upozorio ove zemlje da nastoji da pronađe način da se tenzije u regionu smire, savetujući im da preduzmu konkretne i pozitivne poteze vezane za sirijsku krizu. Sredinom oktobra su, tako, u Siriji bili oslobođeni libanski taoci.

Katar pisao Hezbolahu

„Dah promene, naročito u slučaju sirijske krize, oseća se u čitavom regionu i trese nastojanja Saudijaca da po svaku cenu spreče menjanje stava. Katar je sa svoje strane izrazio spremnost da ponovo uspostavi veze sa Hezbolahom, držeći ga dalje od sirijskog pitanja, s obzirom na to da Doha nije u mogućnosti da preduzme bilo kakav iznenadni korak, te se okreće daleko sporijem tempu“, navodi urednik Al Akhbara.

Turska i Katar se takođe suočavaju sa izvesnom „situacijom“ u severnoj Siriji, „gde su prebacile mnoge naoružane grupe koje labavo operišu pod kišobranom Oslobodilačke vojske Sirije“. Saudijci ulažu u salafijske organizacije, koje drže pod kontrolom, a kako bi uzeli primat u ovoj oblasti i sprečili OVS da uđu u eventualne pregovore s režimom u Damasku, „što su Ankara i Doha voljne da uzmu u obzir“.

Dok Hezbolah pokazuje određene reakcije prema katarskoj promeni stava, pobunjenici s druge strane vrše pritisak na zalivske monarhe da preduzmu „smelije korake“. Asadov režim takođe je primio pozive Katara i Turske, ali je manje zainteresovan da otvori bilo kakav kanal za komunikaciju, s obzirom na neprijateljstvo ovih zemalja još od izbijanja prvih sukoba.

„Saudijska Arabija pokušava da spreči ’promenu klime’ po svaku cenu. Ali na kraju, tvrdoglavi stav monarhije ne može da prenebregne volju Vašingtona, ako se ovaj potpuno opredeli za diplomatski prilaz narastajućim regionalnim tenzijama. Oni koji požuruju ovakve kritične metode, rizikuju da se razočaraju kada se događaji ne razvijaju onom brzinom koju su sami zamislili“, zaključuje Amin.

Opozicija prihvatila dijalog u Moskvi

U međuvremenu, sirijska opoziciona grupa koju podržava Zapad (Nacionalna koalicija), saopštila je da će uzeti u razmatranje poziv Rusije na neformalni razgovor sa predstavnicima Damaska u Moskvi, koji bi se ticao rešavanja humanitarnih problema. Predstavnik NK-a Kamal Labvani izjavio je da se i dalje razmišlja o tome da li treba prihvatiti ruski poziv, prenosi Al Arabija. Razgovor bi trebalo da se vodi o saradnji po pitanju dostavljanja hrane građanima u sve delove zemlje. Labvani je ipak optužio Ruse da zapravo žele da otvore bilo kakve razgovore između opozicije i vlasti, te da u tu svrhu zloupotrebljavaju humanitarne potrebe naroda.

Drugi predstavnik NK-a koji je želeo da ostane anoniman, potvrdio je da je Koalicija odlučila da ipak pošalje svoje stručnjake u Moskvu. Ukoliko dve strane sednu za sto, objavljuje Al Arabija, to bi moglo da uveća izglede zakazivanja najavljene mirovne konferencije „Ženeva II“. I rusko Ministarstvo spoljnih poslova otkrilo je da je opozicija u susretu sa zamenikom šefa diplomatije Mikailom Bogdanovim „pozitivno reagovala“ na ponudu Kremlja. Bogdanov je objasnio da bi razgovori trebalo da se vode o humananitarnoj krizi, „ali i pojedinim političkim pitanjima“.

Od početka krize u ovoj bliskoistočnoj zemlji, oko dva miliona Sirijaca je izbeglo u susedne države. UN je ove nedelje saopštio da je za devet miliona Sirijaca – od populacije od 23 miliona, kolika je bila pre početka rata – hitno potrebno obezbediti humanitarnu pomoć.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...