Siromašenje podstaklo ekstremizam

Nikos Arvanites, Atina

Kriza u Grčkoj ojačala leve i desne radikalne političare
(foto, Predstavnik Zlatne zore, Ilias Kasidiaris napada protivnike tokom televizijske debate prošle godine)

Težina krize u Grčkoj u poslednjih pet godina ojačala je politički radikalizam koji je povezan sa korupcijom u vrhu vlasti, siromašenjem građana Grčke pod pritiskom MMF i EU, velikim prilivom imigranta ali i nestabilnom političkom scenom. Sve je to rezultiralo jačanjem Zlatne zore, ekstremne, desne, neonacističke organizacije, i Sirize, pokreta sačinjenog od raznih neostaljinističkih, maoističkih, trockističkih i drugih organizacija i frakcija grčkih komunista.

zl zora poslanici pozdrav

Predstavnici Zlatne zore protestuju isped grčkog parlamenta tražeći donošenje zakona za zaštitu Grka od rasizma imigranata

Poligon političke radikalizacije

Politički radikalizam, po pravilu, dolazi u vreme ekonomske krize sa visokim stepenom nezaposlenosti i padom kupovne moći građana. Tako, na primer, Grčka ima oko 28 odsto nezaposlenih ili preko tri miliona građana a mladi su, sa 61,5 odsto, najbrojniji među nezaposlenima. Druga populacija koja je ugrožena u Grčkoj su penzioneri i stara lica koji čine oko 25 odsto ili približno 2,8 miliona ljudi. Grčka se nalazi na 58. mestu na globalnoj lestvici indeksa Ejdž voč (AgeWatch - prvi globalni indeks za rangiranje zemalja prema socijalnom i ekonomskom blagostanju starijih ljudi) i niže je od Albanije (39) i Kipra (57). Indeks je objavljen povodom Međunarodnog dana starijih UN-a. Analiza pokazuje da je 42,2% Grka starosti od 55 do 64 godina koji su zaposleni, a 41% osoba starijih od 60 godina imaju srednji ili viši stepen obrazovanja.

Politički radikalizam se, pre svega, okreće ka mladima, nezaposlenim ali i onim starijim, sa težim uslovima života. Zato je Grčka i postala poligon političke radikalizacije - zbog slabosti ekonomskog sistema, pravne i političke nestabilnosti kao i nedostatka poverenja građana u rad državnih institucija, pre svega vlade, sudstva i policije.

zl zora zastave

Partijske zastave Zlatne zore veoma podsećaju na obeležja nekadašnje Nacional-socijalističke partije Nemačke 

Politički uzori – vojna hunta i Markosovi komunisti

Politički radikalizam  levog, anarhističko-revolicionarnog ili kvazireformskog profila i desnog, militantnog, nacionalnog se u jednom delu međusobno sukobljavaju, a u drugom – nastupaju zajednički protiv sadašnje vlade Antonisa Samarasa. 

Radikalizam najviše dobija podršku kod onih koji su izgubili posao, dela stanovništva koji je pao ispod granica siromaštva i mladih kao buntovne energije. Ispoljava se pozivanjem na nacionalni ponos i prebacivanjem odgovornosti na vladu, EU, MMF a onda globalni svetski poredak i kapitalizam, kao i širenjem ksenofobije, rasizma i ekstremnog šovinizma. Upravo zbog toga je uspon i Zlatne zore i Sirize nepoželjan po grčku demokratiju, državu i njene pozicije u regionu.

Ako se uz jačanje političkog radikalizma doda i radikalni sindkalizam, povezan sa političkim ekstremizmom, dobija se opasna društveno-politička „smeša“ koja gura  državu i narod u sukobljavanja. Jedni prizivaju diktaturu desnog tipa, kao što je bila voja hunta, a drugi - novi neokomunistički poredak kao što je bio onaj Markosov, krajem četrdesetih godina prošlog veka u Grčkoj.

Prihodi Zlatne zore

Politički radikalizam  Zlatne zore prerastao je u pravi politički biznis kojim se bogatio vrh stranke. Prema podacima koji se iznose, Zlatna zora imala je prihode od države u iznosu  2.260.000 evra poslednjih meseci, a njeni troškovi su  procenjeni  na 671.000 evra. Deo biznisa ove partije bio je prodavanje suvenrira, odeće, amblema što je bilo samo pokriće za veliku zaradu rukovodstva stranake.

Finansijske i poreske vlasti istražuju tehnogiju pranja novca ove partije koja je imala svoju fabriku za proizvodnju stranačke propagande na kojoj se zarađivalo iznad proseka i za koju nije plaćan porez. Tako, na primer, stranačka košulja Zlatne zore koja košta 0,5 evra, prodavana je, najčešće bez dokaza, u lokalnim organizacijama po 8 ili 10 evra.

Postoje sumnje da je Zlatna zora delovala i na Kipru i da je tamo imala svoje račune i biznise. Zlatna zora je samo na propagandi zarađivala više novca nego što je dobijala iz državnog budžeta a tek se utvrđuju drugi poslovi vezani za kriminalne i koruptivne radnje.   


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...