Siromašenje podstaklo ekstremizam
Kriza u Grčkoj ojačala leve i desne radikalne političare
(foto, Predstavnik Zlatne zore, Ilias Kasidiaris napada protivnike tokom televizijske debate prošle godine)
Težina krize u Grčkoj u poslednjih pet godina ojačala je politički radikalizam koji je povezan sa korupcijom u vrhu vlasti, siromašenjem građana Grčke pod pritiskom MMF i EU, velikim prilivom imigranta ali i nestabilnom političkom scenom. Sve je to rezultiralo jačanjem Zlatne zore, ekstremne, desne, neonacističke organizacije, i Sirize, pokreta sačinjenog od raznih neostaljinističkih, maoističkih, trockističkih i drugih organizacija i frakcija grčkih komunista.
Predstavnici Zlatne zore protestuju isped grčkog parlamenta tražeći donošenje zakona za zaštitu Grka od rasizma imigranata
Poligon političke radikalizacije
Politički radikalizam, po pravilu, dolazi u vreme ekonomske krize sa visokim stepenom nezaposlenosti i padom kupovne moći građana. Tako, na primer, Grčka ima oko 28 odsto nezaposlenih ili preko tri miliona građana a mladi su, sa 61,5 odsto, najbrojniji među nezaposlenima. Druga populacija koja je ugrožena u Grčkoj su penzioneri i stara lica koji čine oko 25 odsto ili približno 2,8 miliona ljudi. Grčka se nalazi na 58. mestu na globalnoj lestvici indeksa Ejdž voč (AgeWatch - prvi globalni indeks za rangiranje zemalja prema socijalnom i ekonomskom blagostanju starijih ljudi) i niže je od Albanije (39) i Kipra (57). Indeks je objavljen povodom Međunarodnog dana starijih UN-a. Analiza pokazuje da je 42,2% Grka starosti od 55 do 64 godina koji su zaposleni, a 41% osoba starijih od 60 godina imaju srednji ili viši stepen obrazovanja.
Politički radikalizam se, pre svega, okreće ka mladima, nezaposlenim ali i onim starijim, sa težim uslovima života. Zato je Grčka i postala poligon političke radikalizacije - zbog slabosti ekonomskog sistema, pravne i političke nestabilnosti kao i nedostatka poverenja građana u rad državnih institucija, pre svega vlade, sudstva i policije.
Partijske zastave Zlatne zore veoma podsećaju na obeležja nekadašnje Nacional-socijalističke partije Nemačke
Politički uzori – vojna hunta i Markosovi komunisti
Politički radikalizam levog, anarhističko-revolicionarnog ili kvazireformskog profila i desnog, militantnog, nacionalnog se u jednom delu međusobno sukobljavaju, a u drugom – nastupaju zajednički protiv sadašnje vlade Antonisa Samarasa.
Radikalizam najviše dobija podršku kod onih koji su izgubili posao, dela stanovništva koji je pao ispod granica siromaštva i mladih kao buntovne energije. Ispoljava se pozivanjem na nacionalni ponos i prebacivanjem odgovornosti na vladu, EU, MMF a onda globalni svetski poredak i kapitalizam, kao i širenjem ksenofobije, rasizma i ekstremnog šovinizma. Upravo zbog toga je uspon i Zlatne zore i Sirize nepoželjan po grčku demokratiju, državu i njene pozicije u regionu.
Ako se uz jačanje političkog radikalizma doda i radikalni sindkalizam, povezan sa političkim ekstremizmom, dobija se opasna društveno-politička „smeša“ koja gura državu i narod u sukobljavanja. Jedni prizivaju diktaturu desnog tipa, kao što je bila voja hunta, a drugi - novi neokomunistički poredak kao što je bio onaj Markosov, krajem četrdesetih godina prošlog veka u Grčkoj.
Prihodi Zlatne zore
Politički radikalizam Zlatne zore prerastao je u pravi politički biznis kojim se bogatio vrh stranke. Prema podacima koji se iznose, Zlatna zora imala je prihode od države u iznosu 2.260.000 evra poslednjih meseci, a njeni troškovi su procenjeni na 671.000 evra. Deo biznisa ove partije bio je prodavanje suvenrira, odeće, amblema što je bilo samo pokriće za veliku zaradu rukovodstva stranake.
Finansijske i poreske vlasti istražuju tehnogiju pranja novca ove partije koja je imala svoju fabriku za proizvodnju stranačke propagande na kojoj se zarađivalo iznad proseka i za koju nije plaćan porez. Tako, na primer, stranačka košulja Zlatne zore koja košta 0,5 evra, prodavana je, najčešće bez dokaza, u lokalnim organizacijama po 8 ili 10 evra.
Postoje sumnje da je Zlatna zora delovala i na Kipru i da je tamo imala svoje račune i biznise. Zlatna zora je samo na propagandi zarađivala više novca nego što je dobijala iz državnog budžeta a tek se utvrđuju drugi poslovi vezani za kriminalne i koruptivne radnje.