Haotična grčka demokratija
Kako smanjiti tenzije u grčkom društvu
(manifestacija pripadnika Zlatne zore koje u Grčkoj shvataju kao fašističku pretnju)
Grčka se suočava sa velikim socijalnim rizikom zbog nezapslenosti koja se kreće od 25 odsto do 30 odsto u nekim grčkim oblastima. Grčki premijer Samaras kaže:
Stopa nezaposlenosti u Grčkoj konstantno raste, što otvara put novim protestima. Naši prijatelji u EU razumiju poziciju u kojoj se nalazimo. Zato je potrebno da se što prije odobri novi financijski paket.
Grčka je ušla u zonu socijalnih konflikta koji dobijaju i politčku konotaciju i prete ugrožavanju demokratskog poretka u Grčkoj i aktiviranju ekstremnih političkih grupacija u zemlji. Grčka je u oštroj socijalnoj i političkoj polarizaciji već pune tri godine uz eksponiranje ekstremene desnice, koja je ušla u parlamnet, kao i koalicije Siriza koja postaje politička partija koja se sprema za sledeće izbore.
Politička scena Grčke je sve manje tolerantna, sa jakim nacionalnim predznacima, pre svega sa levice, i pritiskom kako na sadašnju vladu tako i na EU i Nemačku. Slična je i ekstremna partija Zlatna zora koja je na junskim izborima dobila sedam odsto glasova i 18 mandata u grčkom parlamentu.
Zlatna zora priprema nasilje
Grčka skupština odlučila je da oduzme poslanički imunitet trojici poslanika ekstremne partije Zlatna zora. Poslanici Jorgos Germenis i Panajotis Iliopulos su početkom septembra učestvovali u pogromu na pijaci na kojoj trguju migranti. Poslanik Ilijas Kasidijaris optužen je za saučesništvo u pljački i nanošenju telesnih povreda 2007. godine. Kasidijaris je u skupštini rekao da se protiv njegove partije pokušava politički progon i da je odluka o ukidanju imuniteta doneta po diktatu centara vlasti u inostranstvu.
Grčka demokratija se suočava sa radikalizmom: suđenje poslanicima Zlatne zore izazvaće proteste i nerede u Grčkoj i mogućnosti za poliitčko nasilje.
Grčki premijer Antonis Samaras izjavio je da poslanik iz njegove partije desnog-centra, Nove demokratije, Nikos Stavrogijanis, koji je izrazio neslaganje sa novim merama štednje, nije više član parlamentarne grupe i zatražio da bude izbačen iz ove partije. Evidento je da i u vladajućoj koaliciji postoje značajne razlike oko mera štednje, pa i u Novoj demokratiji.
Trojna vladajuća koalicija sada ima 177 poslanika u parlamentu koji broji 300 poslanika. Prognoze su da se i poslanici iz ostalih partija neće slagati sa krajnjim paketom mera i da će glasati protiv.
Siriza postaje partija
Koalicija Siriza postaje partija levice koja će biti konkurent pre svega Pasoku a i velika opozicija Novoj demokratiji u narednom periodu. Siriza se priprema da bude nosilac kampanje protiv uticaja neoliberlane politike i globalizma - mondijalizacije grčkog društva uz kritiku politike EU prema Grčkoj.
Program Sirize kao partije podstiče i pritisak na bogate slojeva društva, koji nisu mnogo ugroženi krizom u Grčkoj, kao i na razne koruptivne faktore koji deluju u dubini vlasti grčkog društva. To su temelji Deklaracije Sirize koja postaje partija na čijem će čelu biti Centralni politički odbor koji će voditi stranki i brojaće 301 člana. Strankom će u prelaznom periodu upravljati Veće kriznog menadžmenta.
Unutar Sirize veruju da su proces centralizacije stranke i njeno političko jačanje nužni radi jačanja unutrašnjih potencijala i protiv osipanja članstva i biračkih glasova, kao i da se sa 27 odsto glasova, koliko sada ima Siriza, može stvoriti potencijal koji bi mogao da bude jači i od Nove demokratije i da preuzme vlast u narednom periodu u Grčkoj. Siriza najavljuje, pored jake parlamentarne aktivnosti, još jaču građansku vanparlamentarnu borbu kroz javne proteste.
