Upotreba imena velikog pisca: Kafka kao trgovačka marka

Milan Lazarević, Prag

Za Kafku, čije je ime postalo robna marka, vezuje se sve I svašta, tako da je čudo što je tek nedavno osnovan Kafka bend koji je povodom 90-godišnjice smrti ovog praškog pisca objavio svoj prvi album pod nazivom „Zamak“ (Der Schlosss)
(foto, kafe Kafka u Pragu)

Franc Kafka (rođen 3. jula 1883, umro na današnji dan pre 90 godina, tj 3. juna 1924.)  pripada isto toliko Pragu, kao i Karlov most ili Hradčani. Jevrejin koji je pisao na nemačkom jeziku, bio je, pre svega, praški pisac, formiran i proistekao iz ove sredine. Povodom godišnjice smrti veći deo ovdašnje javnosti čuo je po prvi put da postoji i Kafka bend, koji je istina osnovan još pre skoro godinu dana ali je sinoć, uz dosta publiciteta, u praškom pozorištu Arha predstavio svoj album „Zamak“ (Der Schloss), nazvan po verovatno najpoznatijem i najznačajnijem književnom delu Kafke.

kafka bend

Plakat Kafka benda

O ovom albumu, koji je ovdašnja muzička i scenska kritika elegantno ignorisala, ne treba, naravno, trošiti reči. Ne smetaju nikome, bizarnosti su često zanimljive... A Kafka ostaje jedna od najuzbudljivijih turističkih atrakcija „Zlatnog Praga“, koji godišnje od turizma zaradi oko 3,5 milijade evra.

Kafka je u poslednjih četvrt veka postao takoreći relikvija intelektualnog turističkog hodočašća u Prag. Njegov melanholički pogled odsutno i onostrano bludi s hiljada majica s njegovim likom, na Staromjestskom (Starogradskom) trgu može se kupiti porcelanski servis za kafu, ukrašen njegovim neurotičnim rukopisom... Ironijom sudbine nesportska figura Kafke, koju mnogi asociraju s tuberkoloznim kašljem, bila je čak maskota gradskog maratona!

Gde god se okrene čovek u centru Praga – Kafka! Trg, ulica, centar, dom, spomenik, udruženje, kafe, majice, votka... sve to i još mnogo drugo zove se po ovom piscu. Ukratko, ime pisca duboke i tamne vizije i osećaja sudbine savremenog čoveka i sveta, neizbežnog detalja intelektualne mode od polovine prošlog veka, koristi se za reklamu i promociju svega i svačega u gradu.

Korišćenje njegovog imena privlačno je za mnoge trgovce u Pragu, ali isto tako je i predmet mnogih sporova. Već godinama se povlače sporovi oko zaštićene marke Centrum (centar) Franca Kafka – dva puta se time bavio Gradski sud, a isto toliko i Najviši upravni sud.

U raznim formama postoji desetak trgovačkih maraka kao što su, na primer,  Franc Kafka Votka ili Evropski krug „Franc Kafka“ – Prag. Upis u registar traži hotel Franc Kafka. Nadležni ured nije odobrio zašititu marke Franc Kafka Muzeum što je tražila kompanija Kopa, poznatog ovdašnjeg uticajnog medijskog magnata Sebastijana Pavlovskog. Mnoštvo kafea i kafana htelo je da uzme ime Kafke što nije dozvoljeno. Može se, naravno, postaviti i pitanje da li Kafka bendu treba zabraniti da koristi ovo ime, ali bi to verovatno tražilo duga dokazivanja da li je ono što čini ovaj bend zaista umetnost ili samo još jedna komercijalna eksploatacija imena slavnog pisca.

Lice i ime Kafke razne firme često koriste u reklami, posebno često osiguravajuća društva, može se pretpostaviti zato što je on sam radio u osiguranju i bio veoma dobar i savestan službenik, kao i pivare, valjda zato što se pivo dosta reklamira i niko ne može dokazati da Kafka nije pio to češko pivo ako je ta pivara već dokazano osnovana pre njegove smrti.

Sve ovo se, ipak, ne može nikako sviđati literarnim kritičarima, istoričarima i drugim poslenicima koji se bave životom i delom velikog pisca.

„Uzurpirali su ga bezočni trgovci. Kafka je bio lep momak, a oni od njega prave strašilo, nekakvo staromjestsko čudovište. Postaje marka koja se koristi za sve i svašta“, kaže i s pravom se ljuti i verovatno je najbolji svetski poznavalac života i dela ovog pisca, prevodilac Josef Čermak.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...