NAUČNA FANTASTIKA KAO OGLEDALO STVARNOSTI 1900-2000 (10): NAUČNA FANTASTIKA KAO ROBA ŠIROKE POTROŠNJE

Aleksandar Manić

Početkom 80-ih godina, kompjuterizacija poslovanja učinila je da su knjižari počeli da obraćaju sve veću pažnju na stanje stokova. Autori koji se nisu prodavali bivali su uklanjani sa rafova
(ilustracija, U tehnološkom trileru "Ostrva u mreži" (1988), Sterling je naslikao je globalizovani svet 2023. godine u kome umrežene korporacije od političara preuzmimaju vlast)

Uprkos sve većem okretanju autora ka naučnoj fantastici namenjenoj brzoj konzumaciji, određeni broj pisaca nije se poveo za trgovačkim principima koji su počeli da ovladavaju žanrom.

"Tamno skeniranje" (1977) Filipa K. Dika sarkastična je priča o novostvorenoj drogi koja u potpunosti uništava identitet osobe. Iako se roman nalazi na sâmoj ivici naučne fantastike, on po svojoj sirovoj snazi zaslužuje veliku pažnju. "Kapija" (1977) Frederika Pola kombinovala je klasičnu naučnu fantastiku sa stilskim i tematskim zahtevima "novog talasa", dok se "Vruća linija Ofijuči" (1977) Džona Varlija i "Enderova igra" (1977) Orsona Skota Karda upisuju u novi neoklasicizam u kome se stare priče preoblače u psihološko i kompjutersko ruho, sve prisutnije u svakodnevnom životu. "Guja sna" (1978) roman mlade američke spisateljice Vonde Makintair zasnivao se na biološkim naukama, feminizmu i altruizmu. Inače, ova odlična knjiga prodala se u malom tiražu, a spisateljica se proslavila tek svojim scenarističkim radom za holivudsku mašineriju.

Decenija se završava romanom "Krajolik vremena" (1980) Gregorija Benforda, pisca i profesora fizike na kalifornijskom univerzitetu. Upotrebivši teoriju o tahjonima, on je stvorio priču u čijoj osnovi se nalazi put kroz vreme. Međutim, najlepši deo njegove knjige bio je posvećen životu i radu naučnika i istraživača, njihovom entuzijazmu, strastima, podmuklostima i rivalstvu.

nf-10-makintar-s

"Guja sna" (1978), roman američke spisateljice Vonde Makintair zasnivao se na biološkim naukama, feminizmu i altruizmu, ali se ova odlična knjiga loše prodavala

"Glatka" naučna fantastika bez protesta i duhovnih težnji

Početkom 80-ih godina, kompjuterizacija poslovanja učinila je da su knjižari počeli da obraćaju sve veću pažnju na stanje stokova. Autori koji se nisu prodavali bivali su uklanjani sa rafova, a izdavači su im štampali knjige u manjim tiražima. Shodno ekonomskim pravilima, uspostavljenim reganizmom i tačerizmom, da bi preživeli na tržištu, autori su pisali samo ono što je odmah moglo da se proda (ali i da se odmah zaboravi). Najkraće opisano, naučna fantastika je postala "glatka", bez političkih protesta, bez društvenih traženja, bez ikakve duhovne težnje. Nove generacije su tražile akciju, emocije i neutralnost.

U tom periodu, američka adminstracija, predvođena bivšim glumcem Ronaldom Reganom (Republikanska stranka), odlučila je da se u potpunosti obračuna sa komunizmom. Neviđene antisovjetske kampanje pokrenute su u svim domenima američkog života. Nalik poratnom periodu polufašističkog makartizma, ideološki rat je zahvatio sve segmente društva. U eksploziji neoliberalizma u novoj Americi, u kojoj su jači do najgrublje granice eksploatisali slabije, pojavila se klasa "working poors", zaposlenih ljudi koji su bili vrlo malo plaćeni, što im nije dozvoljavalo da iznajme stan, nego su živeli u kamp-prikolicama, u automobilima ili na ulici.

Istovremeno, nasuprot novoj američkoj bedi, rodile su se nove potrebe za sve većom upotrebom vrlo sofisticiranih kompjuterskih sistema u svim domenima finansija, ekonomije i industrije. Nekadašnje vojno tehnološko čudo zvano ARPANET, prepušteno univerzitetima, počelo je da se upotrebljava u širim okvirima, strelovito idući ka onome što mi danas znamo kao Internet.

nf-10-dik-s

Vanknjiževni element koji je uticao na rađanje kiberpanka bio je "Blejd raner" (1982), film Ridlija Skota, urađen po motivima Dikovog romana "Sanjaju li androidi električne ovce"

Kiberpank

Široka čitalačka publika bila je spremna za virtuelni svet i on je došao kroz pripovetku Vilijama Gibsona "Džoni Mnemonik" (1981), priče o hakerima sa implantima u glavi, mikro tvrdim pločama na kojima klijenti pohranjuju podatke. Drugi važan korak u nastajanju novog pokreta bila je kratka priča Brusa Betkea pod naslovom "Kiberpank" (1983). "Majki" je kompjuterski virtuoz i haker koji, sa prijateljima, stvara probleme, a onda nailazi na smetnje svojih roditelja i koristi svoje veštine da zaobiđe njihovu volju. U prbobitnoj romansiranoj verziji, koja uključuje niz kratkih priča, radnja prolazi kroz više različitih faza.

Vanknjiževni element koji je uticao na rađanje kiberpanka bio je "Blejd raner" (1982), film engleskog reditelja Ridlija Skota, urađen po motivima Dikovog romana "Sanjaju li androidi električne ovce" i vizuelno nadahnut svetovima francuskih strip autora okupljenih oko legendarne revije "Urlajući metal". Te iste godine, umro je Filip K. Dik, bolestan od psihičkih poremećaja i iscrpljen od preterane upotrebe droga, alkohola i lekova.

Prvo pravo delo kiberpanka nastalo je iz pera Vilijama Gibsona, Amerikanca koji je 1967. godine emigrirao u Kanadu da bi izbegao mobilizaciju i odlazak na vijetnamski front. "Neuromanser" (1984) se pojavio bez velike pompe, a potom je postao planetarni hit sa više od 6 miliona prodatih primeraka. "Kiberpankovci su verovatno prva generacija autora SF-a koja je odrasla, ne samo u određenoj književnoj tradiciji naučne fantastike, nego i u istinski naučno fantastičnom svetu", objasnio je Brus Sterling, pisac i port-parol pokreta.

Gibsonov prvi roman, kao i dva naredna ("Grof Nula", 1986; "Monalizin natpogon", 1988) privremeno su vratili ogledalo naučne fantastike na stvarnost koja je okruživala pisca. Njegova vizija sveta bila je dehumanizovana, ljudi su bili podeljeni na lovce i žrtve, ljudsko telo je postalo oruđe za rad i zadovoljstvo, a stvari su se događale u nano-tehnološkim razmerama.

Gibsonovo stvaralaštvo odlikovalo se korišćenjem narativnih tehnika svojstvenih kriminalističkim romanima, erudicijom autora, određenom estetikom i pokušajem da se razume naša svakodnevnica (urbanizam, ekologija, ekonomija, veštačka inteligencija, informacija...). Crna vizija sveta, nasleđena od "novog talasa", bila je produbljena cinizmom reganizma i tačerizma. Gibsonovi i ostali kiberpank protagonisti nisu imali u sebi ničeg revolucionarnog, nego su pokušavali samo da prežive u tržišnom hiper-liberalizmu. Verovatno najveći domet kiberpanka bio je mikro-tehnološka i nano-tehnološka estetika koja je prikazana kao novi pravac ljudske evolucije i kao veliko pitanje šta će tada ostati od sâmog čoveka.

nf-10-gibson-s

"Neuromanser" (1984) Vilijema Gibsona pojavio se bez velike pompe, a potom je postao planetarni hit

Magija i tehnološka singularnost

Posledica divljeg kapitalizma, ekonomske krize s kraja 80-ih godina, sve veće nezaposlenosti i ubrzane globalizacije, dovele su na scenu novi pravac u načno fantastičnoj književnosti. "Steampunk", uhronija ili alternativna istorija, dobila je magičan značaj u stvaranju novog i boljeg sveta.

Vrativši se u 19. vek i uništivši sve što je kasnije dovelo do nama poznate društvene, političke, ekonomske i ideološke revolucije, autori su na scenu stavili buntovne junake koji su se suprostavili protivnicima, ne samo snagom i hrabrošću, nego i naukom, a kada treba i magijom ("Vrata Anubisa", Tim Pauers, 1983; "Homunkulus", Džeims Blejlok, 1986; "Pakleni uređaji", K. V. Džeter, 1987). Protagonisti, ponekad regrutovani u knjigama istorije, ali i u proznim delima, upotrebljavali su anahrone mašine i čudnovato oružje koje je, za razliku od sveprisutne minijaturizacije kiberpanka, obično izgledalo gigantski i anahrono. U neku ruku, autori su pokušali da pokažu kako bi svet izgledao da je budućnost stigla ranije.

Tako je naučna fantastika prestala da gleda ka mogućoj i virtuelnoj budućnosti, i okrenula se ka magijskoj prošlosti. Ljudi su bili u potrazi za sopstvenim identitetom i za duhovnim vrednostima ali, shodno vremenu, na što lakši, brži i zabavniji način. Želja za naukovanjem i otkrivanjem novog, zamenjena je potragom za "prikrivenim" stranama ljudi i događaja.

Uporedo sa ovom strujom, javile su se i sve ostale kojima je "pank" mogao da posluži kao sufiks: stone (kameno doba), sandal (antička epoha), middle (Srednji vek), clock (Renesansa), diesel (30-e godine)... Ogledalo naučne fantastike na taj način je pokazalo u kojoj meri su se potrebe društva s kraja 20. veka svele na šuplju zabavu.

nf-10-blejlok-s

Posledica divljeg kapitalizma s kraja 80-ih godina i ubrzana globalizacija, dovele su na scenu novi pravac – "steampunk", alternativnu istoriju koja je dobila je magičan značaj u stvaranju novog i boljeg sveta

Uspostavljanje američke hegemonije

Nezavisno od narodske želje za eskapizmom, svetska politička situacija naglo se promenila 1989. godine kada je, nenadno, pao Berlinski zid, a sa njim i Crvena imperija. Vojno-politička neravnoteža učinila je da se NATO blok bacio u krvoločno ubijanje pripadnika raznih naroda na više kontinenata, pravdajući ove agresije mirovnim procesima. "Rat je mir" govorio je Orvelov Veliki Brat, ne znajući da će se sva Velika Braća umrežiti početkom 90-ih godina, praveći novu podelu bogatstava, zemalja i ljudi.

Dolazak Bila Klintona (Demokratska stranka) na čelo američke administracije, 1993. godine, ni u čemu nije promenio američku politiku. Njegova administracija uvećavala je broj manjih ratova, među kojima je bila i vojna agresija na Srbiju. Shodno težnjama američke ekonomske elite, Klinton se trudio da američku moć širi kroz nasilno preprodavanje političkog, ekonomskog i kulturnog modela širom sveta.

nf-10-sterling-s

U tehnološkom trileru "Ostrva u mreži" (1988), Sterling je naslikao je globalizovani svet 2023. godine u kome umrežene korporacije od političara preuzmimaju vlast

Uprkos američkoj hegemoniji koja se, u to vreme, približavala svom vrhuncu, američki pisac Brus Sterling, predosetivši promene koje su nastupale, u svom tehnološkom trileru "Ostrva u mreži" (1988), naslikao je globalizovani svet u kome Amerika svetsku vlast mora da deli sa Rusijom. Međutim, korporacije, umrežene i raširene po čitavom svetu, rešavaju da od političara preuzmu vlast i tako ostvare maksimalne dobiti. Godina radnje je 2023.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...