Vjera Kunderova: disidenti bili protiv Milana-povratkom bi ugrozio Havela

Milan Lazarević

Predsednik češke vlade Andrej Babiš ponudio je da se slavnom piscu vrati češko državljanstvo a Kundera se o tome nije odmah izjasnio ali je, kako je izjavio Babiš, izgleda sklon da prihvati tu ponudu, kao i da poseti svoju domovinu i to bi trebalo da se dogodi tokom ove godine. Ovaj intervju njegove supruge bi nešto u tom smislu mogao da znači...
(foto, Vjera i Milan Kundera)

Migracija je najveća glupost koju koju čovek može učiniti u životu, izjavila je u intervjuu časopisu "Host" ("Gost") iz Brna, Vjera Kunderova, supruga i dugogodišnji literarni agent slavnog pisca, 90-godišnjeg Milana Kundere, koji je u emigraciji od 1975. a već dve decenije "francuski pisac češkog porekla". Povratak posle revolucije 1989. nije bio moguć i zbog toga što to nisu hteli disidenti, koji su došli na vlast.

Disidenti su, po njenim rečima, njenog muža mrzeli jer su se pred revoluciju bojali da se Kundera ne vrati u Čehoslovačku i ne stavi na čelo. "Izabrali su za vođu antikomunističke opozicije (kasnijeg predsednika Vaclava) Havela, a bojali su se da bi Milan, koji je u inostranstvu bio mnogo poznatiji, možda hteo da bude na čelu opozicije. Ali, tada to nismo znali. Došli smo do toga kasnije, kada smo videli kako disidenti nastoje da uprljaju Milana, napadaju ga i vređaju".

U ovom intervju ona priznaje da pati za rodnom zemljom.

Kampanja da se Kundera ocrni

"U Parizu se ne da normalno živeti. Kako zbog turista koji uništavaju sve redom, ali sve gore je i sa uslugama, javnim prevozom, bezbednošću, prljavština je svuda, ne da se disati zbog smoga. A uz to i stalni štrajkovi, demonstracije, ´žuti prsluci´. Sve se raspada i ništa više ne funkcioniše kako treba". 

Mogla bi, kako kaže, da zamisli kako bi bilo da nisu 1975. emigrirali iz Čehoslovačke:

"Milan najverovatnije ne bi napisao neke knjige ali, iskreno rečeno, pa šta onda? Jednostavno, proživeli bismo neki drugi život", kaže ona.

Kunderova tvrdi, zatim, da su novinari, takođe, razlog njihovog toliko dugog ostajanja u Francuskoj. Ističe da je shvatila da je povratak nemoguć kada je 2008. u časopisu Respekt izašao članak o navodnom Kunderinom potkazivanju policiji 50-ih godina.

Istovremeno se, kako kaže, kod nje „rodila jaka želja da bude doma“...

"Izgledam sama sebi kao rob na plantaži koji se noću u snu vraća svojoj zemlji". Setila se stihova pesnika Viktora Dika (Dyk) iz njegove slavne patriotske  pesme "Zemlja govori :

"Napustiš li me, neću umreti. Napustiš li me, umrećeš."

Ona, zatim, navodi da je njenog supruga i nju "zdravstveno uništio" članak u Respektu u kome se spekulisalo o tome da je Kundera sarađivao sa STB (tajna policija).

"Niko mu se potom nije izvinio zbog toga".

U tekstu istoričara Adama Hradileka upozoreno je, naime, na jedan arhivski dokument STB u kome je bilo naznačeno da je Kundera 1950. potkazao jednog zapadnog agenta.

"Ko ga je zasta potkazao, češke institucije nisu nikad ustanovile".

Kundera je oštro odbacio ove sumnje, razmišljao je i o tome da tuži Respekt. Jedanaest svetski poznatih pisaca, među njima i četiri nobelovca, su u zajedničkom saopštenju ovim povodom čitavu ovu stvar označili za "kampanju" s ciljem da se Kundera ocrni.

"Nije sve crno-belo" 

Surpuga Kundere objašnjava i zašto je izbegavala češke emigrante. Stalno su se, kaže, samo žalili zbog nečega i kleli komuniste. Pominje da je njen otac bio pet godina bez sudske presude u zatvoru i da ona sigurno nema nikakvog razloga da brani režim.

"Ali, ta grozota nestala je negde oko 1963. tj posle tzv kafkovske konferencije. To je bio potom drugačiji komunizam koji su gradili drugi ljudi. Ja te Ruse ne mogu psovati kako to vi činite. Jeste, došli su s tenkovima, mene isterali s radija i televizije, uništili mi život ali to ne znači da ću sve njih do smrti mrzeti".

Iz sovjetske intervencije Vjera Kunderova se seća posebno jednog dogadjaja:

"...Iz kolone tenkova i vojnih vozila pojavio se, na jednom, jedan mladi vojnik i ugurao me u ulaz zgrade gde smo živeli. Pomislila sam da će me ubiti ali mi on ugura u ruke gomilu letaka. Tamo sam pročitala nešto otprilike ovako:

"Mi ne znamo gde smo, mislili smo da idemo u Nemačku, mi ovo nismo hteli". Taj momak je rizikovao život zbog ovoga! Da su to opazili, na mestu bi ga streljali. Ja sm ih mrzela, razumljivo je, ali kad se dogodi nešto ovako onda shvatiš da, ipak, nije sve crno-belo", isrpričala je ona.

Najveća greška posle "plišane revolucije" bila je, prema Kunderovoj, što su disidenti hteli izbrisati celo vreme komunizma, pa i "praško proleće" 60-ih.

"Dopustili su tako da se šesdesete amputiraju iz istorije i unište".

"S tačke gledišta disidenata to je, izgleda, bilo logično jer kada bi priuznali da komunizam nije, ipak, bio skroz naskroz zlo, onda oni možda ne bi izgledali kao takvi junaci i borci, ali je zemlji to nanelo štetu...Ljude su ubedlili da je komunizam trajao 50 godina ali je time prekinut važan kontinuitet".

Prvi boravak u Čehoslovačkoj 1990. je u Vjeri Kunderovoj izazvao pomešana osećanja. Neobično su joj izgledali ljudi koji su prosili na ulici i svuda prisutni engleski jezik.

"Svuda su u centru bili dvojezični natpisi. To nije bilo moguće ni prilikom ruske okupacije, da budu natpisi na ruskom. To je strašno otuđenje", dodala je ona.

Kundera više neće da piše

Poslednja svoja četiri romana Kundera je napisao na francuskom, a češko izdanje "Svečanosti beznačajnosti" se dugo, prema njenim rečima, odlagalo jer se razmišljalo da ga sam Kundera prevede.

U napomeni uz ovaj intrevju "Gost" podseća da Kunderovi dugo žive u Parizu gde su 70-ih odlučili da ostanu, kada je on dobio poziv da radi na univerzitetu. Kundera i dalje, inače, ne daje intervjue i druge izjave novinama. Posle 1989. nekoliko je puta posetio Čehoslovačku i Češku. Godine 1995. predsednik Havel ga je odlikovao Medaljom za zasluge. Odlikovanje je u njegovo ime primila supruga.

"Gost" podseća da Kundera potiče iz Brna, tojest moravske metropole. Od njegovih deset romana, četiri još nisu dosad izašli na češkom jeziku.

Neobična sudbina i delo ovog pisca izaziva različita reagovanja. Negde je veličan, drugde kritikovan, čak i ignorisan. Poznata je njegova polemika s Havelom o okupaciji iz 1968.

Godine 1970. ostao je bez posla i potom živeo od honorara za prevedena svoja dela na strane jezike. Otišao je u Francusku 1974. a godinu dana kasnije odlučio da se ne vrati u zemlju.

Posle knjige "Tuga za Češkom" i romana "Knjiga smeha i zaborava" (1979) u kojoj je perdsednik Gustav Husak "predsednik zaborava" a pevač Karel Got "idiot muzike", oduzeto mu je čehoslovačko državljanstvo. Francusko je dobio dve godine potom.

Tek 2006. češki čitaoci su dočekali oficijelno izdanje kultnog romana "Nepodnošljiva lakoća postojanja", pre toga je knjiga izašla u egzilu, a na češkom su objavljeni i neki njegovi eseji.

Posle 1989. posetio je, ali inkognito, svoju rodnu zemlju nekoliko puta. Prošle godine u Parizu njega je u njegovom domu posetio predsednik češke vlade Andrej Babiš i ponudio da mu se vrati češko državljanstvo, oduzeto ubrzo po emigraciji. Kundera se o tome nije odmah izjasnio ali je, kako je izjavio Babiš, izgleda sklon da prihvati tu ponudu, kao i da poseti svoju domovinu i to bi trebalo da se dogodi tokom ove godine. Ovaj intervju njegove supruge bi nešto u tom smislu mogao da znači...

Najbliži češki prijatelj Kundere, Milan Ude, takođe pisac, izjavio je nedavno češkoj agenciji ČTK, da Kundera "više ne taji da više ne piše i da ne planira više da piše nikakvo literarno delo".


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...