Vila na Dedinju – Ivanjijev krimi-triler u kome se prepoznajemo

S. Prokić

Roman Ivana Ivanjija, čiji je lajtmotiv istorija jedne vile, stigao je do drugog izdanja već posle tri meseca. Želeći da Manov Čarobni breg “ponovi sa našim ljudima“, pisac je stvorio tematski aktuelno delo u kome je, prema rečima kritičara Dušana Milijića, naslikao karaktere koji se danas sreću na svakom koraku
(ilustracija, Ivan Ivanji, pisac)

Novi roman Ivana Ivanjija Vila na Dedinju, objavljen juna ove godine u Laguni, već je doživeo drugo izdanje. Sa istorijom jedne vile kao lajtmotivom, govori o samospoznaji i neminovnosti suočavanja sa sopstvenom ili porodičnom prošlošću. Ali, oblikovan kao uzbudljivi krimi-triler, čita se za kratko vreme iako ima više od petsto strana. Sastavljen je od tri različite, labavo povezane priče, tako da bi se za ovu knjigu, kako je primetio kritičar Dušan Milijić, moglo reći da je trilogija, omnibus ili svojevrsni triptihon. 

Vila-na-Dedinju,-korice

Roman Ivana Ivanjija, korice

Ivan Ivanji (1929), književnik i prevodilac bogate biografije i bibliografije, koji svoja dela sam prevodi na nemački ili piše na nemačkom jeziku, ispričao je na nedavnoj promociji Vile na Dedinju, u knjižari Delfi u beogradskom SKC-u, da je njegov austrijski izdavač pre 10-ak godina naručio od svojih autora po jednu kratku krimi-priču. On je tada na nemačkom napisao Vilu generala a pre otprilike godinu dana je odlučio da mu ona bude polazište za pisanje romana. 

Vila na Dedinju je tematski veoma aktuelna. U njoj su našli mesto robotika i čipovi, najnovije medicinske metode, droga, restitucija, jedriličarstvo... U prvoj priči, uspešni informatičar koji je davno napustio otadžbinu, neočekivano dospeva u centar za rehabilitaciju negde u Srbiji, na padinama “srpskog čarobnog brega”. Tu će, zaintrigiran onim što sazna o misterioznoj vili, morati da se suoči sa vlastitim životnim izborima. U središnjem delu romana, po kome je i dobio ime, unuk čuvenog generala i narodnog heroja, igrom slučaja uvučen u kriminalne malverzacije, pokušaće da otkrije tajne, decenijama skrivane u njegovoj porodičnoj kući na Dedinju. Radnja trećeg dela odvija se usred Atlantika. Junaci su dvojica skipera koje će spojiti njihovo jevrejsko poreklo, ljubav prema jedrenju i priča o sudbini vile u nekom dalekom gradu „na ušću dveju reka“. 

Inspiraciju za prvi deo romana Ivanji je, prema sopstvenim rečima, dobio kada je video patnju nepokretnih ljudi dok mu je supruga bila na rehabilitaciji u Mladenovcu. Pažljivo se informisao o robotici i drugim disciplinama, njemu nepoznatim a potrebnim za taj deo knjige. Građu za drugi deo pružile su mu priče o problematičnom životu generalske dece s Dedinja i o drogama koje su kružile u tom društvu. Pisac je pomenuo da se upravo pred promociju Vile o tome moglo čitati u intervjuu koji je Vuk Dapčević, sin partizanskog vojskovođe Peka Dapčevića, dao za list Danas. Ivanjijevi konsultanti za treću priču bili su njegova ćerka i zet, zaljubljenici u jedrilice, i unuk, skiper koji je preplovio okean. 

-Ponovo sam pročitao Manov Čarobni breg, pre pisanja ove knjige, i manje mi se svideo pri ponovnom susretu. Stil Tomasa Mana je sa današnjeg stanovišta - davno prošlo vreme, i to mi je i dalo ideju da pokušam da ponovim njegov roman sa nekim našim ljudima, kazao je na promociji autor Vile, dodavši da mu je u njoj najdraži lik generala koji je potpuno izmišljen.

O stilu Ivana Ivanjija, urednica knjige Jasmine Radojičić rekla je da ga karakteriše suptilna ironija, što je još jedna sličnost između njega i Mana. Pisac i književni kritičar Pavle Zelić ispričao je kako Ivanji vešto gradi napetost i kako postiđuje mlade pisce čestim objavljivanjem knjiga i opsežnim istraživanjima. A Dušana Milijića je najviše fascinirala formalna strana Vile

-U širokoj galeriji likova koje nudi Vila na Dedinju, bukvalno svaki čitalac može bez problema prepoznati i sebe i nekog iz svoje neposredne okoline, jer Ivan Ivanji je svojim junacima podario osobine običnih ljudi, naslikao je one karaktere koji se danas sreću na svakom koraku... Iako može delovati čudno što likovi iz jednog segmenta nisu neposredno povezani sa likovima iz preostalih delova romana, ipak će svako vrlo brzo uvideti da jedan celovit roman lako mogu činiti i junaci koji se međusobno nikada nisu sreli, kojima čak ni sudbine nisu slične, ali suštinski proživljavaju podjednako teške trenutke i prolaze kroz sličnu vrstu katarze, dok ne spoznaju svet na pravi način i hrabro se ne upuste u rešavanje problema koje su podsvesno izbegavali godinama, ponovio je Milijić ono što je ranije napisao u svom prikazu knjige.

Ivanji je na srpski preveo desetine dela najznačajnijih nemačkih i mađarskih pisaca i objavio brojne romane, priče, eseje, bajke i drame, kao i knjigu sećanja Titov prevodilac, o vremenu kada je bio lični prevodilac jugoslovenskog predsednika. Trenutno radi na Sinovima milijardera, nastavku romana Milijarder iz 2014. godine, koji su čitaoci odlično prihvatili. 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...