Kraj samoće, Benedikta Velsa

Snežana Prokić

Velsova dirljiva knjiga o suočavanju s gubitkom i samoćom, donela je mladom piscu Književnu nagradu Evropske unije i već uživa status remek-dela. Iako govori o udarcima sudbine, kritičar Miroljub Stojanović ističe da ona “pripada nadi“
(illustracija, Benedikt Vels)

Kraj samoće Benedikta Velsa mogao bi da bude sledeći roman koji ćete pročitati. Dobra preporuka za to je činjenica da je u Nemačkoj bio na listi bestselera više od godinu i po dana, da je do sada preveden na 40 jezika i da je mladom autoru, rođenom 1984. u Minhenu, doneo Književnu nagradu Evropske unije.

Korice-romana-kraj-samoce-

Korice romana Kraj samoće

Vels, koji sada živi u Berlinu, postao je velika zvezda i nada savremene nemačke i evropske književnosti već 2008. godine, po pojavi njegovog prvenca Bekovo poslednje leto. On je osvojio Bavarsku nagradu za podršku umetnosti, i po njemu je 2015. snimljen i film. Zavidan uspeh postigao je i Velsov drugi roman pod nazivom Otkačen. Ove dve knjige dospele su pred čitaoce u Srbiji u izdanju Platoa, dok je Kraj samoće novembra prošle godine objavila Laguna.

To je dirljivi roman o suočavanju s gubitkom i samoćom, kao i pitanjem šta je u čoveku trajno i nepromenljivo. Ali je i velika ljubavna priča. U Kraju samoće se pripoveda o troje dece koji ostaju bez roditelja i koji se, iako ujedinjeni bolom zbog traumatičnog iskustva, sve više udaljavaju jedno od drugog. Svako od njih mora sam da se izbori sa osećanjem napuštenosti, pronađe put do sopstvenog identiteta i ponovo stekne poverenje u život. Priča je ispričana kao osvrt na prošlost najmlađeg deteta, Žila Moroa, koji se kao odrastao muškarac budi iz kome i rekonstruiše svoj i životne puteve svoje sestre i brata.

Benedikt-Vels

Benedikt Vels

Ova Velsova proza, koja na Zapadu već uživa status remek-dela, bila je tema 55. Laguninog književnog kluba u beogradskom SKC-u. O njoj su govorili prevodilac i urednik izdanja Nebojša Barać i filmski i književni kritičar Miroljub Stojanović.

Nebojša Barać je podvukao da je Vels punih sedam godina radio na tom romanu čistih rečenica i bistrih misli za koji se čini da je napisan sa savršenom lakoćom. Kao prevodiocu, njemu je najveći izazov predstavljalo prenošenje duboke vibracije tuge koja se krije iza laganog pripovedanja, prožimajući čitavu knjigu. Prema Baraćevim rečima, dok prevrćemo njene stranice, mi isprva ni ne shvatamo šta nas zapravo toliko dodiruje.

“U nju su suptilno utkana sva najvažnija pitanja života, bez eksplicitnih odgovora. Ne postoji ništa što izmiče Velsovom emocionalnom iskustvu iako knjiga nije autobiografska. Stiče se utisak da je pisac mnogo stariji”, kazao je Barać.

Složivši se s mišljenjem prevodioca da je Kraj samoće virtuozno napisan, Miroljub Stojanović je naglasio da je to porodični roman koji može da funkcioniše i kao bildungsroman, odnosno roman o obrazovanju, ali i da je “cajtgajst u najlepšem smislu te reči“ – da Vels sjajno dočarava duh vremena referiranjem na brojna popularna književna dela i neprestanim pominjanjem različitih vrsta muzike. Stojanovića Kraj samoće asocira na Otkrivanje samoće Pola Ostera – dijalogom, stilskim postupkom i manirom pripovedanja. A depresivnim momentom na Murakamijevu Norvešku šumu. Kritičar je posetioce Književnog kluba podsetio i na jednu od najčešće navođenih Foknerovih rečenica, onu koju izgovara Hari Vilburn u Divljim palmama:

“Između bola i ništavila izabraću bol”. U antologijskom filmu Do poslednjeg daha, kada mu devojka odrecituje taj delić iz Divljih palmi, Godarov junak kaže:

”Ja biram ništavilo”.

Junak Kraja samoće, međutim, bira bol, i uči nas kako postati otporan, rekao je Miroljub Stojanović. Za njega je ključna rečenica u romanu ova:

Teško detinjstvo je poput nevidljivog neprijatelja: nikada ne znaš kada će ti zadati udarac“. Ali roman, zaključio je Stojanović, ipak pripada nadi.

Mada govori o udarcima sudbine, ovo delo nigde ne dovodi u pitanje lepotu života, i u njemu se gubitništvo pretvara u nešto sasvim drugačije, bili su jedinstveni u mišljenju učesnici Laguninog skupa.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...