Rodna ravnopravnost kao faktor razdvajanja i razdora

Pavle Ćosić

Zablude i mitovi u srpskom jeziku: Umesto da smo uspostavili ravnopravnost između polova putem rodne ravnopravnosti, ne samo da nismo uspeli u tome nego smo još napravili sukob unutar istog pola

Najpre preba reći da rodna i polna ravnopravnost nisu isto. U novijim, uglavnom feminističkim tekstovima, nekadašnja se polna ravnopravnost naziva rodnom. Ne ulazeći u razloge autora za brkanjem ta dva pojma, recimo samo da je rod gramatička, a ne sociološka ili čak filozofska kategorija (što se takođe često navodi).

Stoga, ovde se osvrćemo samo na jezik, a ne i na ravnopravnost polova. Ovde se pre svega misli na pokušaje da se sve imenice muškog roda prebace u ženski. O tome je već dosta bilo reči, kao i o tome da je prilično često nemoguće izvesti oblike ženskog roda, ali i obrnuto, od ženskog muške. Na primer: kupac, borac, talac i sl, a obrnuto drvoseča, mašinovođa, bradonja, babica itd. Za početak, insistiranjem na doktrini rodne ravnopravnosti, svi kupci, borci, taoci, drvoseče, mašinovođe, bradonje i babice su diskriminisani u odnosu na druge ljude, ali ni to nije tako strašno jer je malo verovatno da će se neko od njih osetiti povređenim.
Zapravo se niko neće osetiti povređenim zbog rodne ravnopravnosti ili neravnopravnosti osim onih koji tu ideologiju ili doktrinu zastupaju. Insistiranjem na njoj i u jeziku i u društvu se stvara pometnja.
Zamislite da se u nekoj televizijskoj debati pojave dve žene psiholozi. Pretpostavimo da je to neka televizija naklonjena ideologiji političke korektnosti, a rodna ravnopravnost samo jedan njen kotač. Red bi bio da voditelj pita gošće kako žele da budu potpisane. Jedna želi da bude psihološkinja, a druga psiholog. Šta sad?
Umesto da smo uspostavili ravnopravnost između polova putem rodne ravnopravnosti, ne samo da nismo uspeli u tome nego smo još napravili sukob unutar istog pola. Samim izumom rodne ravnopravnosti, dve žene su etiketirane, a etiketa je najjače oružje političke korektnosti, doktrine koja proklamovano ima za cilj ravnopravnost i uviđavnost, a takođe samo stvara sukobe. U zemljama s razvijenom političkom korektnošću možete da izgubite posao i čak završite na robiji, baš kao što je moglo u SFRJ zbog nepoštovanja doktrine bratstva i jedinstva, inače socijalističkog naziva za političku korektnost.
No, da se vratimo damama kojima u diplomi piše diplomirani psiholog. Neka se jedna zove Darinka Mali (psihološkinja) a druga Radojka Dobra (psiholog). Ukoliko je televizija, a dajmo i njoj ime - TV Hrizantema, u svojoj praksi i ne postavlja pitanje gostima kako žele da budu potpisani nego se striktno drži proklamovane ideologije, obe će biti potpisane kao psihološkinje. U tom slučaju će gospođa Dobra imati puno pravo da se buni, pa ako joj ne dozvole da bude potpisana kao psiholog, imaće puno pravo da napusti studio. Tada će se s pravom pobuniti gospođa Mali i tražiti da se poštuje rodna ravnopravnost jer tako piše u Povelji o ljudskim pravima. Ovde se, dakle, ne radi o neravnopravnosti među različitim polovima, nego o kršenju prava unutar istog pola.
Uredniku emisije (ovde koristimo neutralni muški rod, jer tako je u srpskom) ostaje samo da nekako smiri situaciju. Koje je rešenje ako nijedna od gošći ne želi da odstupi od naziva svoje teško stečene titule? Jedino rešenje je neravnopravnost i etiketiranje. Pre nego što ijedna od njih izgovori ijednu reč, automatski će biti markirane kao da stoje na nekoj od drugačijih strana, ali još više da stoje na suprotstavljenim stranama, makar generalno imale identične stavove o maloletničkoj prostituciji, pod pretpostavkom da je toj temi posvećena emisija.

Tema će samim tim postati potpuno nebitna. Ostaće samo zavada. A zavada je, kao što svi dobro znamo, veoma snažno oruđe za čvrstu i autokratsku vladavinu. Mogu li zavađene strane da sruše sistem zasnovan na rodnoj ravnopravnosti koja se poziva na ljudska prava? Nema teorije!

Stoga, ako vam je zaista stalo da menjate nakazni i nemoralan svet, okanite se rodne ravnopravnosti i ne pravite se blesavi.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...