RECESIJA "SKRESALA" IMPULSE

M.Obradović

Telekomunikacione kompanije u Centralnoj i Istočnoj Evropi, iako se očekivalo da će ostati najmanje pogođene krizom, ipak pretrpele pad prihoda. Za sada najbolji Turk Telekom a oporavak ostalih tek 2012. godine

 

"Telekomunikacioni sektor nije ostao imun na recesiju, a rast prihoda u sektoru bio je blizu nule" izjavila je Vera Suteđa, analitičarka Erste grupe za telekomunikacioni sektor srednje i istočne Evrope.

Prema njenim rečima vodeće telekomunikacione kompanije uspele su da održe ili čak i podignu nivo dividendi tokom ekonomske krize, zabeleživši povraćaj ulaganja u iznosu od oko 76 odsto. Ipak, uprkos visokim dividendama, cene akcija telekominakcionih kompanija bile su nepovoljne.

“U nekim slučajevima, kao što su Mađar Telekom, T-Hrvatski Telekom i Telekom Slovenije, cena deonice imala je loše rezultate, tako da se povraćaj od dividendi razvodnio“, objasnila je analitičarka austrijske banke.

Najviše su bili pogođeni tradicionalni segmenti fiksne i mobilne telefonije, gde se beleži pad od 6,3% (1,8% 2009. godine). S druge strane, "Pej TV", mobilne usluge prenosa podataka i fiksni internet bili su pokretači rasta, ali udeo njihovih ukupnih prihoda od 33 % nije bio dovoljno veliki da nadoknadi pad prihoda u segmentu usluga mobilne komunikacije.

U drugom kvartalu 2010. videli smo neke znakove oporavka, kao što je usporavanje stope rasta prihoda i pad EBITDA. Kompanija TPSA je pokazala najsnažnije znakove oporavka, posebno u segmentu mobilne telefonije, te je čak i popravila svoje izglede za 2010. godinu. S druge strane, Mađar Telekom je nastavio da trpi posledice makroekonomskih i regulatornih mera, tako da je smanjio svoje izglede za fiskalnu 2010. godinu.

Ostatak velikih kompanija, koje “pokriva” ova bankarska grupa, potvrdio je svoje izglede za 2010. godinu. Generalno, ciljane vrednosti za 2010. godinu još uvek uključuju pad prihoda i EBITDA.

"Očekuje se da će velike telekomunikacione kompanije ponovo nastaviti rasti tek u 2011. ili 2012. godini“, predviđa Suteđa.

Nove tehnologije

Prema ovoj analizi tradicionalni fiksni i mobilni segment nastavlja pad, dok se fiksni širokopojasni segment ne može više smatrati pokretačem rasta. Osim toga, snažna konkurencija mobilnih i kablovskih operatera dovodi do cenovnog pritiska. Televizijski proizvodi, informatičke usluge i mobilni širokopojasni segment trenutno su pokretači rasta velikih telekomunikacionih kompanija srednje i istočne Evrope, što postavlja izazove pred fiksne i mobilne mreže. Buduće aplikacije utemeljene na internetu još će više povećati zahteve za širinom pojasa. Optička mreža do kuće (FTTH) je rešenje koje će odgovoriti na zahteve budućnosti, budući da može podržati većinu aplikacija koje intenzivno koriste velike širine pojasa. Ulaganja vezana uz FTTH su vrlo visoka, od 500 do 2.500 dolara po domaćinstvu. Međutim, njegovo puštanje u komercijalnu upotrebu samo je pitanje vremena.

Mobilni širokopojasni pristup internetu (LTE) ili 4G tehnologija mogao bi rešiti problem zagušenosti mreže, do kojeg dolazi zbog velikog rasta mobilnog širokopojasnog pristupa. Kapitalni troškovi za LTE, ne uključujući dozvolu, nisu značajni. Ipak, ne očekuje se komercijalno pokretanje ove usluge pre 2012. godine.

„Pitanje je da li će postojeći nivoi dividendi velikih telekomunikacionih kompanija koje pokrivamo biti održive kada krenu ulaganja u FTTH ili LTE“, kaže Suteđa.

Investicije smanjuju dividende

Velike telekomunikacione kompanije srednje i istočne Evrope nude natprosečnu dividendu i povraćaj slobodnog novčanog toka, koji je uporediv sa onima sličnih kompanija u zapadnoj Evropi. Marže velikih telekomunikacionih kompanija srednje i istočne Evrope još uvek su veće od onih u zapadnoevropskim kompanijama, ali razlika se i dalje smanjuje. Ulaganja u optičku mrežu do kuće (FTTH) ili zgrade (FTTB), kao i LTE, neophodna su za osiguranje budućeg priliva prihoda od fiksnih usluga i mobilnih usluga prenosa podataka, a takođe i za rešavanje problema zagušenosti. Veće je pitanje kada će velike telekomunikacione kompanije krenuti sa svojim ulaganjima, kao i koliko će široka biti pokrivenost. Uticaj na kapitalne troškove je znatan kod FTTH i FTTB, ali ne toliko i kod LTE, što bi moglo privremeno opteretiti sposobnost isplate dividende. Velike telekomunikacione kompanije sa snažnim bilansima, poput T-Hrvatskog Telekoma i kompanije Telefonica O2, u mnogo su snažnijoj poziciji da sebi priušte i visoke kapitalne troškove i visoku dividendu. Povraćaj ulaganja je pod znakom pitanja i zavisi od pokrivenosti, cene, kao i regulatornog i konkurentskog okruženja.

„U svakom slučaju, mislimo da su šanse da telekomunikacione kompanije izbegnu ulaganja vrlo male, budući da su ona neophodna za održavanje kvaliteta trostruke usluge, mobilnog širokopojasnog pristupa i usluga sa dodatnom vrednošću, poput igrica ili videa na zahtev“, zaključuje Vera Suteđa, analitičarka Erste Grupe za telekomunikacije u srednjoj i istočnoj Evropi.

Turk Telekom kao najbolji izbor

Među telekomunikacionim kompanijama Centralne i istočne Evrope Turk Telekom je i glavni izbor analitičarke Erste grupe. Ova kompanija je ostvarila dobre rezultate u drugom kvartalu ove godine. To su potvrdili oporavak marže u mobilnom poslovanju Turk Telekoma – kompaniji Avea, kao i snažna pozicija u fiksnoj telefoniji. Dvocifreni rast, politika isplate velikodušnih dividendi i atraktivna vrednost među sličnim kompanijama – sa oko 30% diskonta u poređenju sa sličnim kompanijama u smislu procenjenog odnosa cene i zarade (P/E) u 2011. i 2012. godini su argumenti za ulaganje u ovu kompaniju.

Ocena Mađar Telekoma se spustila sa "sakupljaj" na "drži", budući da bi smanjenje državne potrošnje trebalo da utiče na prihode i zaradu u drugoj polovini 2010. Istovremeno ocena Telekoma Slovenije raste sa "prodaj" na "zadrži", budući da je pokazao znakove kontrole troškova.

“Kompanijama Telefonika O2, Telekom Austria, T-Hrvatski Telekom i Turksel i dalje dodeljujemo preporuku "hold"“, budući da nemaju pozitivnih katalizatora u bliskoj budućnosti, napominje Vera Suteđa, analitičarka Erste Grupe za telekomunikacije u srednjoj i istočnoj Evropi.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...