Elena Voci: "Stvaram nakit koji bih ja želela da nosim"

Aleksandar Manić

Materijali i oblici nadahnuti su grčkom tradicijom i najčešće su namenjeni njenoj radnji na Hidri. Radnja u luksuznom atinskom kvartu Kolonaki ima klasičniji nakit. Sarađuje i sa modnim kućama Tom Ford i Guči, a od 2004. godine za modnu kuću Ralf Loren kreira nakit za njihove defilee kao i za prodaju
(ilustracija, Olimpijska medalja koju je dizajnirala Elena Voci)

Elena Voci, grčka kreatorka nakita, studirala je slikarstvo u Atini, a potom se specijalizova za nakit u školi lepih umetnosti londonskog Kraljevskog koledža. Zato, njen pristup kreiranju nakita nosi u sebi dvostruki princip. Na samom početku, ona se opredeljuje za temu, a potom razmišlja o oblicima, o ravnotežama masa i izboru dragog ili ornamentalnog kamenja. U stvaralačkom pristupu ona, nalik slikarima, razmišlja o bojama i o odnosima svetla i senke.

Studirajući na atinskoj slikarskoj akademiji, ona je shvatila da nije zainteresovana za slikarstvo, nego za nakit. Pre svega zato što je nakit bliži ljudima, ne samo u poimanju, nego i u sâmom stvaralačkom procesu. Studirajući u Londonu, ona je shvatila drugu važnu stvar za njen život. Njeno mesto nije bilo u Velikoj Britaniji, nego u Grčkoj.

"Ja sam Grkinja i ovo je moja zemlja, zato sam se posle londonskih studija i vratila u Atinu. Neke stvari su ovde teže, ali ja za to ne marim“, kaže Elena Voci.

elena-voci

Elena Voci, kreatorka nakita

Hidra kao pozorište i ljudi kao glumci

Po povratku iz Londona Elena je beznadežno tražila posao ali nije ništa nalazila. Pokazivala je crteže svog nakita i moguće ideje, ali poslodavci nisu bili zainteresovani za kreaciju. Njih je jedino zanimalo kopiranje komercijalnog nakita iz različitih revija i kataloga. Lagano gubeći nadu da će pronaći posao kod nekog juvelira, ona je razmišljala kojim putem da krene. Tada su joj roditelji ponudili da započne sopstveni biznis u maloj radnji na ostrvu Hidri.

Naime, Elena Voci je rođena u Atini, ali ona potiče od jedne grane ugledne hidriotske porodice Voci koja se svojim admiralima proslavila u ratu za nezavisnost Grčke, kao i u Balkanskim ratovima. Elenin otac, oficir trgovačke mornarice, oduvek je bio velika podrška svojoj kćerki, pa je ona, uz njegovu pomoć, 1993. godine otvorila radnju u kojoj je prodavala sopstvene kreacije.

"Tokom detinjstva, sva moja leta ja sam provodila sa porodicom na Hidri. Za mene je Hidra bila veliko dvorište i igralište gde sam sretala brojne prijatelje i upoznavala različite ljude. Takođe, sećam se da sam se divila mojoj majci i njenim prijateljicama koje su silazile u luku lepo obučene i sa probranim nakitom. Za mene je luka bila pravo pozorište, a svi smo mi bili glumci. Hidra je za mene bila i ostala mesto bezbrižnosti i avanture“,  kaže Elena Voci.

Međutim, Elenin ulazak u svet biznisa na Hidri, zaista je bio avantura, ali vrlo daleko od bezbrižnosti. Ne želeći da pravi ustupke i da prodaje komercijalne kopije, ona je ponudila sopstvene kreacije. S početka, poslovi su išli teško, ali upornošću i talentom, Elena je uspela da stvori ime za koje se saznalo, prvo na nacionalnom prostoru a kasnije i van granica Grčke. U kojoj meri je njen rad počeo da biva cenjen, svedoči i epizoda koja je prethodila Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine.

elena-prodavnica-hidra

Prodvanica Elene Voci na ostrvu Hidri

Olimpijska medalja

Prvi put od igara u Amsterdamu, 1928. godine, Olimpijski komitet je poželeo da promeni dizajn medalje da bi time obeležio održavanje igara u zemlji porekla, u Grčkoj. Raspisan je konkurs, a Elena se odlučila da učestvuje.

"Konkurs za medalju bio je anoniman, presija je bila velika, a među učesnicima bilo je mnogo značajnih imena. Ja sam bila na Hidri, gde inače provodim dosta vremena, i tada mi se javila ideja da za medalju upotrebim elemente koji su oduvek bili prisutni u mom radu – Grčka i njena kultura. Istovremeno, kroz medalju sam želela da podsetim na poreklo Olimpijskih igara“, pripoveda Elena Voci.

Tako je ona kreirala medalju sa prikazom boginje Nike koja je, prema legendi, silazila sa neba da na glavu olimpijskih pobednika stavi krunu. Nika se nalazi na sredini stadiona Kalimarmaro gde su bile održane prve moderne olimpijske igre 1896. godine. U pozadini se vidi Akropolj, srce Atine i antičke Grčke, mesto gde su stvarane Demokratija i Filozofija. Na taj način, ona je ujedinila sve važne simbole od antičke Grčke do naših vremena.

"Bila sam na Hidri kada me je jednog jutra pozvao predsednik Olimpijskog komiteta i rekao da je moj projekat bio odabran za medalju. Nešto kasnije, pozvao me je moj lekar i saopštio mi da sam trudna. Taj dan, posebno zbog druge vesti, bio je jedan od najlepših dana mog života“,  kaže Elena.

Olimpijskom komitetu toliko su se dopali grčki elementi ali, istovremeno, i univerzalni Elenin pristup, te su je pozvali posle nekoliko dana i saopštili joj da će njeno rešenje biti zadržano i za sve naredne igre. Elena je to osetila kao najveću počast u karijeri.

elena-prstenje

Dva prstena iz kolekcije grčke kreatorke Elene Voci

Nadahnuće iz malih stvari i običnog života

Olimpijska medalja je učinila da se za njeno ime sazna na svim meridijanima, međutim, njena kreacija se, zbog toga, nije promenila. Stvarajući svoje kolekcije, Elena Voci se ne vodi komercijalnim uspehom, nego sopstvenim unatrašnjim svetom.

"Stvaram nakit koji bih ja sâma želela da nosim. Nadahnuće su mi različite stvari iz mog života i okruženja. One ne moraju da imaju poseban opšti značaj, ali za mene imaju“, objašnjava Elena svoj stvaralački proces. „Kada sam na Hidri, jutrom odlazim u kafe i slušam Hidriote kako razgovaraju o porodici, poslu, politici i gledam prirodu i arhitekturu. Sve me to nadahnjuje."

Materijali i oblici nadahnuti su grčkom tradicijom i najčešće su namenjeni njenoj radnji na Hidri. Radnja u luksuznom atinskom kvartu Kolonaki ima klasičniji nakit. Inače, nakit Elene Voci je čistih linija i nalikuje malim skulpturama. Pored brige o oblicima, ona vodi računa o volumenima i detaljima, znajući da nakit nikada nije statičan, da u pokretu drugačije hvata svetlo i da tako menja izgled.

elena-vitrina

Nakit u prodavnici na Hidri

Takođe, ona pravi nakit tako da može da se kombinuje i da se kroz te kombinacije izrazi emotivno stanje osobe koja ih nosi. Iz tog razloga, ona smatra da je prsten važniji od ostalog nakita, jer ne samo što je vrlo vidljiv na ruci, nego on i prati svaki pokret ruke. Istovremeno, prsten poseduje i emotivan značaj.

"Savršeno je osećanje kada nakit simboliše zajednicu dveju osoba. Za mene je poseban trenutak kada jedan par kondenzuje svoju ljubav u jednom predmetu koji sam ja stvorila kroz moja lična i intimna razmišljanja. Tako, moje kreiranje nakita predstavlja komunikacija sa drugim osobama“, kaže Elena.

elena-mindjuse

Prstenje, ogrlica i mindjuše iz kolekcije Voci

Pored svojih kolekcija nakita, Elena Voci je kreirala i dizajnirala predmete za velike grčke muzeje Benaki, Akropolj, Nacionalna galerija, Muzej kikladske umetnosti... Istovremeno, ona sarađuje i sa modnim kućama Tom Ford i Guči, a od 2004. godine za modnu kuću Ralf Loren kreira nakit za njihove defilee kao i za prodaju. U svojoj radnji na Hidri, ona je nakitu dodala lepršave predmete od keramike i tekstila.
Uprkos tolikoj angažovanosti, Elena se ne oseća preopterećena i u stresu. "Ja nikada nisam moju profesiju osetila kao 'rad', nego kao zabavu. Pored velikog zadovoljstva koje imam pri radu, on me je spasavao u najtežim životnim trenucima i bivao mi utočište“, kaže Elena, a videvši joj iskreni osmeh na licu, ne preostaje nam ništa nego da joj poverujemo.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...