Krstić: bolji standard građana krajem 2014.

Danijela Ćirović

(utorak 26. novembar, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
foto, Niš, 25.11.2013 - Banca Intesa donirala je pakete socijalne pomoći ugroženim starim licima u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu

Ministar finansija Lazar Krstić rekao je da će se efekti ekonomskih mera osetiti na poboljšanju životnog standarda građana krajem sledeće i u 2015. godini. Mihajlovićeva je, kažu, prozvala ministra Bačevića. Počinje raščišćavanje porušene zgrade Generalštaba. Čepurin reče da Srbija može da nađe nova tržišta u evroazijskom regionu, kao i da Moskva ne postavlja uslov – evroazijske integracije ili EU. Rusi su, izgleda, zainteresovani za kupovinu Komercijalne banke. Vlada je odredila jedan objekat u Obrenovcu za privremeni smeštaj azilanata. Laboratorija za kontrolu hrane nema ni dozvolu za izgradnju prostorija. Lopov je na Miljakovcu pokušao da ukrade automobil a onda upucao vlasnika. Ruski predsednik sastao se juče sa papom Franjom u Vatikanu. Podršku Šimuniću izrazilo je 157.000 Hrvata na Fejsbuku. U Stejt departmentu kažu da su šokirani ustaškim pokličima reprezentativca. Košarkaši crveno-belih pobedili su Mega Vizuru u Pioniru.

sneg-poljska-zakopane

Zakopane, 25.11.2013 - čišćenje snega sa puteva na poljskim Tatrama

Ekonomskim merama do bolje privrede

Ministar finansija Lazar Krstić izjavio je juče da će se efekti ekonomskih mera koje Vlada sprovodi, osetiti na poboljšanju životnog standarda građana krajem naredne i u 2015. godini a da će istovremeno biti promenjen način na koji funkcioniše privreda.

„Svakako neće biti povećanja zaposlenosti u javnom sektoru, i bilo bi suludo to očekivati imajući u vidu cifre. Biće povećanja zaposlenosti u privatnom sektoru, i tamo gde za to postoji ekonomska potreba vođena profitom“, rekao je on a prenosi Politika. Krstić je naveo da je, prema poslednjim podacima, u javnom sektoru u Srbiji zaposleno 560.000 ljudi a računajući i javna preduzeća – 740.000. Prema oktobarskim podacima, prosečne plate u javnom sektoru, sa javnim preduzećima, iznose oko 70.000 dinara bruto, odnosno 55.000 dinara neto, što je 26 odsto više od republičkog proseka i čak 50 odsto više od zvaničnih plata u privatnom sektoru.

„Kada se posmatraju prosečne plate u pojedinačnim institucijama, tu postoje ogromne anomalije“, rekao je on, ističući da je recimo u Agenciji za stana ulaganja SIEPA prosečna bruto plata oko 250.000 dinara.

novi-primit-izlo

Beograd, 25.11.2013 - članovi grupe Zabranjeno pušenje otvorili su izložbu "Novi primitivizam za početnike"

Mihajlovićeva prozvala Bačevića?

Nesuglasice unutar Vlade, koje često izbijaju na površinu, mogle bi da izazovu krupniju krizu, pišu Novosti, pa i vanredne parlamentarne izbore, ukoliko lideri koalicije ne vrate polemiku iz medija u institucije. Ovaj zaključak, navodi list, proizilazi iz poruka članova vlade i predstavnika državnog vrha. Da se previranja više ne mogu sakriti pokazala je ministarka Zorana Mihajlović koja je poručila da jedan ministar na javnim skupovima u inostranstvu „radi protiv interesa Vlade i preporučuje firmu svog prijatelja“. Politička čaršija je u tim rečima odmah prepoznala ministra rudarstva Milana Bačevića zbog njihovih sve češćih medijskih „peckanja“. Mihajlovićeva nije otkrila na koga je mislila, ali je rekla da ne očekuje da njene reči izazovu političku krizu. „Nema razloga da se pravi bilo kakva kriza a naročito ne kroz medije. Od jednog novinskog naslova napravljena je čitava medijska tema“, navela je ona.

dacic kinez rumun

Bukurešt, 25.11.2013 - konferencija za novinare premijera Srbije Ivice Dačića, premijera Kine Li Kećijanga i predsednika Vlade Mađarske Viktora Orbana na marginama Samita premijera 16 zemalja Srednje i Istočne Evrope i premijera Kine u Bukureštu

Počinje raščišćavanje zgrade Generalštaba

Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije započeće raščišćavanje ruševina dela zgrade „B“ starog Generalštaba, na ulgu ulica Kneza Miloša i Nemanjine u Beogradu, piše Danas. „Izvođenje radova obuhvataće raščišćavanje urušenih ostataka armiranobetonske konstrukcije objekta od suterena do vrha bloka – aneksa. Ističemo da će prilikom izvođenja svih radova bezbednost prolaznika, saobraćaja i angažovanog ljudstva biti na prvom mestu“, navode u ministarstvu, naglasivši da su za planirane radove pribavili sve neophodne saglasnosti od nadležnih gradskih institucija. Predviđeno je da radovi traju 70 radnih dana. Zgrade Generalštaba delo su čuvenog srpskog arhitekte Nikole Dobrovića. Zgrada „A“ ima 12.654 kvadrata, dok se zgrada „B“ prostire na 36.581 metara kvadratnih. Izgrađena su između 1956. i 1965. a veliko oštećenje pretrpele su za vreme NATO agresije 1999. godine, kada su bombardovane u dva navrata.

genstab-zgrada-radovi

Beograd, 25.11.2013 - početak radova na raščišćavanju dela objekata srušenog Generalštaba Vojske Srbije

Čepurin: Dodatna evroazijska tržišta za Srbiju

Sarađujući sa evroazijskim partnerima Srbija može da pronađe dodatna tržišta i nove investicione mogućnosti i tako brže modernizuje svoju privredu, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin na javnom slušanju skupštinskog Odbora za spoljne poslove „Integracioni procesi na evroazijskom prostoru i perspektive za saradnju sa Srbijom“. Kako prenosi Danas, Čepurin je precizirao da postoji nekoliko varijanti za takvu saradnju, poput postizanja sveobuhvatnog sporazuma, što bi podrazumevalo „energično kretanje u više perspektivnih pravaca koji će omogućiti Srbiji da reši važne probleme, uključujući nezaposlenost“.

„Čak i početni koraci, koje smo napravili u proteklih godinu dana, omogućili su da se značajno poveća broj ruskih turista u Srbiji. U poljoprivredi je važno da budu stvoreni jednostavni i jasni mehanizmi izvoza i plasiranja poljoprivrednih proizvoda Srbije na tržištu Rusije i njenih partnera“, rekao je Čepurin, naglasivši da Rusija ne stavlja suverene države pred izbor – evroazijske integracije ili EU.

skupstina-evroazija

Beograd, 25.11.2013 - Javno slušanje na temu: "Integracioni procesi na evroazijskom prostoru i perspektive saradnje sa Srbijom" u organizaciji Odbora za spoljne poslove

Rusi zainteresovani za Komercijalnu banku

Najveća ruska banka Zberbanka zainteresovana je za kupovinu jedne velike banke u Srbiji, pišu Novosti. U igri su italijanska Inteza i domaća Komercijalna – vodeće banke u Srbiji sa oko 600 ekspozitura i filijala, i više od 6.000 zaposlenih. Ruska banka želi da se što više raširi na tržište Srbije i intenzivno otvara nove filijale kako u Beogradu, tako i u ostalim gradovima i mestima u Srbiji. Zberbanka je došla prošle godine kupovinom austrijske Folks banke. Ova banka spremna je na velika ulaganja u Srbiji, sa posebnim akcentom na saradnji sa velikim privatnim kompanijama i javnim preduzećima. Zbog toga bi želela da preuzme i jednu veliku banku na srpskom tržištu. Što se tiče Komercijalne banke, ona je i dalje u većinskom državnom vlasništvu, sa učešćem od 42,59 odsto, dok Evropska banka za obnovu i razvoj ima u njoj udeo od 25 odsto. Ipak, posle prošlogodišnje dokapitalizacije od 100 miliona evra koliko je država uložila, rečeno je da je stavljen moratorijum na prodaju u trajanju od pet godina.

Administrativna linija sve prometnija

Administrativna linija prema Kosovu sve je prometnija, objavljuje Politika. Najnoviji podaci pokazuju da iz centralne Srbije na prostor Kosova mesečno prosečno pređe 144.319 a dnevno 4.811 osoba. Iz pravca Kosova ka centralnoj Srbiji, u toku meseca prosečno prelazi 142.209 osoba a dnevno 4.740, što je takođe znatno povećanje. Ovo su podaci i ocene iz „Monitoringa implementacije sporazuma koji su zaključeni između Kosova i Srbije u oblasti kretanja ljudi i robe“, o kojem će se danas razgovarati u Beogradu, na regionalnoj konferenciji u organizaciji novosadskog Centra za regionalizam. U izveštaju se navodi da je 12,86 odsto, to jest 296.997 osoba koristilo kosovsku ličnu kartu prilikom prelaska u centralnu Srbiju, što predstavlja dvostruko povećanje u odnosu na prve mesece primene Uredbe o kontroli prelaska administrativne linije prema Kosovu.

ns-godisnjica-prisajed

Novi Sad, 25.11.2013 - obeležavanje 95. godišnjice prisajedinjenja Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji: Miloš Vučević, Siniša Sević

Privremeni smeštaj za azilante u Obrenovcu

Vlada Srbije odredila je juče jedan objekat u Obrenovcu za privremeni smeštaj azilanata, piše Kurir. Objekat za privremeni smeštaj nalazi se u ulici Poljački kraj bb – Ušće. On će se koristiti do pretvaranja nekadašnjeg vojnog kompleksa, kasarne „Mala Vrbica“ u Mladenovcu u Centar za azil. Vlada je zadužila Komesarijat za izbeglice i migracije da obezbedi privremeni smeštaj i osnovne životne uslove u objektu u Obrenovcu, onima koji traže azil u Srbiji.

Laboratorija za kontrolu hrane građena bez dozvole

Srbija i EU su u poslednjih deset godina potrošile 15 miliona evra na izgradnju i opremanje nacionalne laboratorije za kontrolu hrane, ali posao još nije završen. Zgrada je izgrađena, održavanje se plaća, ali ona još nije akreditovana, pišu Novosti. Umesto da kontroliše ispravnost hrane i sprečava afere poput aflatoksina u mleku, glavni poslovi kojima se trenutno bavi Direkcija nacionalne referentne laboratorije za kontrolu ispravnosti hrane jesu popravke oluka, toaleta i kosilice, kao i tri trimera za travu. Zaposleni u ovoj laboratoriji bave se kupovinom novih vrata i sanacijom pešačkog prelaza. Još jedan „prioritet“ je i legalizacija objekta i upisivanje u katastar, pošto je laboratorija izgrađena – bez dozvole. Sve ovo piše u izveštaju koji je direktor Slavoljub Stanojević pre nekoliko dana predao Skupštinskom odboru za poljoprivredu.

Pokušao da ukrade auto, pa upucao vlasnika

U beogradskom naselju Miljakovac pronađen je muškarac u lokvi krvi, objavljuju Novosti. Kako su javili izveštači sa lica mesta, povređeni je ranjen u pucnjavi koja se dogodila oko 21 sat kod obdaništa „Izvorčić“. Prema prvim informacijama, muškarca sa više prostrelnih rana kolima je u Urgentni centar prevezao jedan par. Na mestu gde se dogodila pucnjava, policija je uzimala izjave od očevidaca i para koji ne našao ranjenika.

Kurir objavljuje da je Slaviša B. (40) ranjen posle pucnjave a pogođen je u predelu grudi i leđa. Njegovo telo pronađeno je u lokvi krvi, posle čega je alarmirana policija. Kako nezvanično navodi list, napadač je pokušao da ukrade automobil Slaviši koji se usprotivio, te je lopov potegao oružje. Povređeni je zbrinut u Urgentnom centru i stanje mu je stabilno.

Putin kod pape Franje u Vatikanu

Papa Franja primio je u Vatikanu predsednika Rusije Vladimira Putina i na privatnoj audijenciji razgovaralo se o odnosima katoličke i pravoslavne crkve, kao i o stanju na Bliskom istoku, prenosi Kurir. Putin je kasnio na sastanak više od pola sata a u razgovoru s papom zadržao se 35 minuta, da bi potom obojica poljubili ikonu Bogorodice koju je Putin Franji doneo na poklon. U saopštenju Vatikana ističe se da su poglavar Rimokatoličke crkve i predsednik Rusije razgovarali o značaju hrišćanstva, očuvanju tradicionalnih porodičnih vrednosti, kao i o nephodnosti da se u Siriji uspostavi „humanitarni prekid vatre“. Putinova poseta Vatikanu došla je u vreme uočljivog približavanja pravoslavne i katoličke crkve i podgrejala nade da bi u dogledno vreme mogao da bude organizovan istorijski sastanak pape i poglavara Ruske pravoslavne crkve patrijarha Kirila.

putin-papa

Vatikan, 25.11.2013 - poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo primio je u privatnu audijenciju ruskog predsednika Vladimira Putina

Podrška Šimuniću – 157.000 Hrvata na Fejsbuku..

Vest da se prekjuče u Splitu na meču Hajduk-Osijek sa tribina orilo „Za dom spremni“ i „Ajmo ustaše“ zapanjila je srpsku javnost, piše Politika, a onda je juče ujutru još 157.000 ljudi preko Fejsbuka podržalo fudbalera Josipa Šimunića. Toliko njih smatra da je on učinio pravu stvar kada je u utorak, posle pobede Hrvatske nad Islandom na Maksimiru, povikao „Za dom spremni“. „Koja to ideja, koja akcija, pa čak i ona najhumanija, može za tili čas da ujedini 157.000 duša?! Već danas će ih verovatno biti 200.000. Zaprepašćujuće je da na nekoj društvenoj mreži toliku podršku dobije ovaj izliv ustaštva“, stoji u tekstu. FIFA sprema kaznu, ali srpska javnost će pažljivo pratiti da li će se oko toga dići približno onoliko prašine kao kad je manja grupa srpskih navijača u Kruševcu vređala engleskog fudbalera Denija Rouza. UEFA je kaznila Srbiju sa 85.000 evra i utakmicom bez publike a Deni, koji je prvi počeo da provocira publiku, prikazan je kao žrtva „osvedočenih Srba rasista“. Šimunić je do sada kažnjem samo sa 3.300 evra u Zagrebu.

..Američki Stejt department šokiran

SAD su šokirane i razočarane zbog incidenata vezanih za ustaške pozdrave u Hrvatskoj, izjavio je direktor Kancelarije za jugoistočnu Evropu u Stejt departmentu Džonatan Mur a prenosi Kurir. Visoki funkcioner Stejt departmenta rekao je da je „posebno zapanjujuće to što je i igrač na terenu to uzvikivao“. „Izgleda da je on neko ko ne zna istoriju svoje zemlje“, dodao je Mur. On je u kazao da su SAD upoznate da navijači, „ili bolje rečeno huligani na Balkanu uzvikuju parole vezane za Srebrenicu kada se igra protiv timova iz BiH“. Mur je ocenio da su predsednik i premijer Hrvatske pokazali da su opredeljni za demokratsku budućnost zemlje, kao i da su to pokazali u vezi sa problemom dvojezičnih tabli u Vukovaru.

Povarova izjava „satanizacija srpskog patriotizma“

Domaća javnost za izjave Pijara Povara, čelnika Antirasističke agencije FARE iz Londona, u kojima je pravdao otvoreno pozivanje na nacizam i ustaštvo hrvatskog reprezentativca Džoa Šimunića i poredeći ih sa gestikulacijom Novaka Đokovića, kaže da je to skandal, sramota i nebuloza, pišu Novosti. „Naš teniser, dete iz mešovitog braka, koji je toliko puta javno pozivao na mir, toleranciju, osudio nasilje i mržnju, koji među Hrvatima i svim narodima Balkana ima mnogo prijatelja i poštovalaca, koji je letos boravio u Dalmaciji gde su ga meštani sa oduševljenjem dočekali – poslednja je osoba koja bi se mogla uzimati za ovako prizemna tumačenja“, stoji u tekstu. Sociolog i politikolog Slobodan Antić kaže da je Povarova izjava, odnosno bilo kakvo povezivanje Novakovog dizanja tri prsta i Šimunićevih poziva na ustaštvo, „jeste nasilna, netačna i predstavlja klasičnu kriminalizaciju, odnosno satanizaciju srpskog patriotizma“.

Pobeda crveno-belih nad Mega Vizurom

Košarkaši Crvene zvezde pobedili su u Pioniru Mega Vizuru sa 86:78 u devetom kolu ABA lige. Pred važan meč sa Makabijem u Evroligi, izabranici Dejana Radonjića su prevelikim opuštanjem dozvolili raspoloženim rivalima da trojkama stignu razliku od 18 poena, ali su serijom od 11:0 u završnici rešili pitanje pobednika, piše Blic. Mega Vizura nije više imala snage za novi povratak, bilo je prekasno da se ponovo unese neizvesnost u završnicu u kojoj je Šilb završio meč sa 23 poena a mladi Luka Mitrović je u potpunosti iskoristio šansu, ubacivši 14 uz četiri skoka i tri ukradene lopte. Blažič je imao 12 poena a Nelson jedan uz šest asistencija. Igru Mega Vizure nosili su Radović i Dangubić sa po 16 poena.

zvezda-vizura

Beograd, 25.11.2013 - utkamica 9. kola regionalne košarkaške ABA lige Crvena zvezda - Mega Vizura

I Vešović traži raskid ugovor sa Zvezdom

Fudbaler Crvene zvezde Marko Vešović podneo je zahtev za raskid ugovora sa klubom sa Marakane, piše Blic. „Da, tačno je, Vešović je podneo zahtev za raskid saradnje, sad preostaje da vidimo kako će se stvari dalje odvijati“, potvrdio je sportski direktor Crvene zvezde Zoran Stojadinović. Početkom oktobra, levi bek Zvezde Filip Mladenović podneo je pred Arbitražnom komisijom zahtev za raskid ugovora na osnovu neisplaćenih primanja a sada se na ovaj potez odlučio i desni bočni igrač. Mladenović je na kraju i raskinuo ugovor, pošto nije u propisanom roku ostvaren dogovor sa Zvezdom o kompromisnom rešenju. Pre njega, na ovaj način otišli su i Srđan Mijailović i Aleksandar Pantić. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...