Opet glasaju u Kosovskoj Mitrovici

Anđelka Nikolić

(nedelja 17. novembar, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Tacloban City, 16.11.2013 - posledice naleta razornog tajfuna Haijan (Typhoon Haiyan) na Filipinima

Lokalni izbori na Kosovu biće ponovljeni danas u tri izborna centra u severnoj Kosovskoj Mitrovici, gde ima ukupno 27 biračkih mesta na kojima pravo glasa ima oko 23.000 građana. Spisak načina na koje je poslednjih decenija čerupana Srbija je poduži, a prema procenama istražnih organa, zemlja je u poslednjih 13 godina ojađena za oko 100 milijardi evra. Ustanove kulture su kadrovske deponije gde stranke zapošljavaju nekompetentne ljude, a negativna selekcija caruje.

klizanje-pariz

Pariz, 16.11.2013 - takmičenje parova u umetničkom klizanju u Parizu (ISU Figure Skating Eric Bompard Trophy): Vanessa James, Morgan Cipres (Francuska)

Ponavljanje glasanja u Koksovskoj Mitrovici

“Druga šansa za Kosovsku Mitrovicu”, naslov je u Politici gde piše da će, kako bi se sprečili incidenti, već od tri sata ujutru na svakom od ukupno 27 biračkih mesta biti raspoređeno po 30 policijskih službenika. Lokalni izbori na Kosovu biće ponovljeni danas u tri izborna centra u severnoj Kosovskoj Mitrovici, gde ima ukupno 27 biračkih mesta na kojima pravo glasa ima oko 23.000 građana. Građani severne Kosovske Mitrovice danas će birati odbornike za lokalni parlament, kao i gradonačelnika između pet kandidata. Kako je Tanjugu izjavio regionalni šef operative Kosovske policije Željko Bojić, kosovska policija započela je obezbeđivanje biračkih mesta na kojima će se danas glasati, a za sada nema saznanja da bi se moglo ponoviti nasilje od 3. novembra. 

Savetnik predsednika Srbije Marko Đurić izjavio je juče da je izlazak na izbore ne samo građanska dužnost nego i patriotski čin. „Nema druge opcije osim izlaska na izbore i pobede. Nemamo drugog izbora osim da se sami izborimo za našu Kosovsku Mitrovicu”, rekao je Đurić.

Održavaju se ponovljeni izbori na tri biračka mesta u severnoj Mitrovici. Izalazak na birališta važan za formiranje Zajednice srpskih opština, piše u Novostima pod naslovom “Izbori na KiM: Svaki glas za opstanak”. Srbi u severnoj Kosovskoj Mitrovici u nedelju odlučuju da li će gradonačelnik biti Srbin ili Albanac. Ponovljeni izbori za gradonačelnika i lokalnu skupštinu biće održani na tri biračka centra - u Osnovnoj školi „Sveti Sava“, Medicinskoj i Tehničkoj školi, a građani će svoj glas moći da daju na 26 biračkih mesta. Pravo glasa ima 22.700 glasača, objavljuje ovaj list.

Anketa o raspoloženju Srba na severu KiM

Politika objavljuje rezultate ankete Foruma za etničke odnose, pod naslovom “Srbe na severu KiM najviše brina nezaposlenost”. List prenosi da “gledaju vesti i čitaju novine ali ipak ne znaju sadržaj Briselskog sporazuma”. Zatim se nabrajaju prioriteti Srba na Kosovu i Metohiji: Smanjenje nezaposlenosti (14,3%), unapređenje infrastrukture – struja, voda…(11,2%), smanjenje siromaštva (10,1%), smanjenje kriminala i korupcije (9,6%), unapređenje bezbednosti i slobode kretanja (9,3%), unapređenje vladavine prava i zakona (7,4%)…

usaid-bgd

Beograd, 16.11.2013 - konferencija za novinare kojom je zvanično završen treći ciklus projekta "Podeli svoje znanje - postani mentorka": direktor USAID Suzan Fric, generalni sekretar Evropskog pokreta u Srbiji Maja Bobić

Oteto 100 milijardi evra?

“Ko je sve i kako čerupao Srbiju poslednjih 13 godina: Državi oteto 100 milijardi evra”, naslov je istraživanja koje objavljuju Novosti. Pljačkaške privatizacije, „muvanja“ sa javnim nabakama, zloupotreba povoljnih državnih kredita, pustošenje robnih rezervi, urušavanje banaka, uništavanje društvenih preduzeća zbog atraktivnih lokacija, utaje poreza... Spisak načina na koje je poslednjih decenija čerupana Srbija je poduži, a iznosi neverovatni. Prema procenama istražnih organa, na ovaj ili onaj način, zemlja je samo u poslednjih 13 godina ojađena za oko 100 milijardi evra, piše u ovom listu.

Išlo se od banalne krađe državne imovine, kao što je seča šume, do namernog urušavanja vrednosti fabrika i prodaje u bescenje.

- Država je oštećena za milijarde evra samo u privatizacijama poljoprivrednih kombinata po Vojvodini. Tu su „Agrokombinat“ u Subotici, „Zobnatica“, poljoprivredna preduzeća i zadruge u Feketiću, Lovćencu, Kikindi, Odžacima, Ratkovu, Miletićevu, Brestovcu, Zmajevu, Bačkom Dobrom Polju, Titelu, „Agroruma“... Agencija za privatizaciju je odredila da predmet prodaje ne sme da bude poljoprivredno zemljište, ali je u nekim kombinatima, posle smišljenih stečaja, zemlja prebacivana na privatna lica - kaže izvor Novosti blizak istražnim organima.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić dodaje da je posebno sporno kako su stranci dolazili do najvrednijih oranica u Vojvodini i oko Morave, naročito u slučajevima kada su strane banke preko hipoteka uzimale zemlju. Tako je u ruke drugih državljana prešlo oko 13 odsto poljoprivrednog zemljišta.

karik-tajfun-pol

Karikatura: Politika, Dušan Petričić

Kanal Morava

“Bačević: Srbija leži na milijardama, na Moravi posao za 100.000 ljudi”, naslov je u Novostima.

Kineski „Gezuba korporejšn“, koji je za kanal Morava uradio studiju izvodljivosti, zainteresovan je i za koncesiju za ovaj veliki projekat. Tu nameru ova kompanija izložila je u pismu, koje je nedavno uputila nadležnima u Vladi Srbije. Međutim, da bi razgovori mogli da krenu, neophodno je da se prvo utvrdi šta bi uopšte bio predmet koncesije i po kojim uslovima. Zato srpska i kineska strana trenutno razrađuju ideju o faznoj realizaciji projekta. Kako za „Novosti“ otkriva Milan Bačević, ministar rudarstva i prostornog planiranja, kanal Morava bi prema njegovom predlogu mogao da se radi u tri faze, s tim da prva bude ona za koju se utvrdi da će najbrže da vrati uloženi novac.

Ministar rudarstva i prostornog planiranja za Novosti govori o kanalu Morava ali i o „Južnom toku“, niklu…

Za trećinu povećan izvoz iz Srbije

Da li je Srbija na putu da uđe u red izvozno orijentisanih zemalja pošto je prodala svetu više robe nego lane. Najveću zaslugu za dobre rezultate ekonomski stručnjaci pripisuju automobilskoj industriji, piše u Novostima pod naslovom “Amerima “Fića“ i pištolji”.

Osim izvoza voća i povrća, u kojem već duže vreme beležimo značajan rast, na svetskoj pijaci bismo mogli postati prepoznatljivi i po prodaji automobila. Statistika pokazuje da je Srbija u prvih devet meseci izvezla robu vrednu 8,1 milijardu evra, što je skoro za trećinu više nego u istom periodu lane. Najveću zaslugu za to ekonomisti pripisuju poslovanju Fijata, zbog čije se proizvodnje izvoz drumskih vozila povećao za skoro 60 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Negativna selekcija caruje

Članovi Nacionalnog saveta za kulturu zameraju Tasovcu što ignoriše njihove predloge i što se ministar protivi predlogu da dobijaju apanažu za svoj rad. Ministar odgovara da „pamet staje kad vidite gde se sve odliva novac poreskih obveznika”, piše u Politici pod naslovom “Kulturni rat ili rat za pare”.

– Vi ste tek petnaest minuta na vlasti i sigurno vam na vratima kabineta još piše „Braca Petković“. Ali vaš medeni mesec sada je završen – rekao je Siniša Kovačević (DSS) Ivanu Tasovcu na skupštinskom Odboru za kulturu prošlog utorka, koji je protekao u dvoiposatnoj raspravi između

članova ovog odbora, Nacionalnog saveta za kulturu i ministra kulture.

Tasovac je, kaže Kovačević, dočekan „unisono, s radošću i zahvalnošću“, on ceni ministrov „umetnički i menadžerski pedigre“, ali, po njemu, čak ni Tasovac neće moći sam da reši nagomilane probleme naše kulture.

Nerešene probleme nije teško navesti. Dok je proslava Milanskog edikta dobila dimenziju nacionalne fešte, Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti godinama ne rade, Bemus zamalo da bude otkazan, a situacija sa konkursima za direktore se komplikuje. U Narodnom pozorištu se raspisuje već treći konkurs, a u Narodnoj biblioteci je ponovljen jer niko ne ispunjava uslove. To je kako se nagađa i bio cilj i prilika za uhlebljenje partijskih kadrova. Budžet za kulturu daleko je od jedan odsto, a vlada i dalje ne uviđa štetu koja nastaje zbog neulaganja u ovu oblast.

Pisac Dejan Stojiljković, koji nije član ovih tela, komentariše za naš list da kultura samo deli sudbinu države. – Kakva država, takva i kultura. Ustanove kulture su kadrovske deponije gde stranke zapošljavaju nekompetentne ljude, a negativna selekcija caruje – smatra ovaj pisac i dodaje da jedan čovek, ma kako kvalitetan bio, ne može mnogo da uradi.

Ćirilica i Hrvati

“Visković: Ne smeju se prava Srba određivati referendumom, ćirilica nije agresorsko pismo, već i pismo Hrvata”, naslov je u Novostima.

Retorika koja se u poslednje vreme čuje u Hrvatskoj neobično podseća na devedesete godine prošlog veka. Iako je većina hrvatskih Srba oterana, a ostala je samo šačica od četiri odsto populacije Hrvatske, za hrvatske nacionaliste oni su i dalje remetilački faktor. U razgovoru za Novosti, ugledni hrvatski intelektualac Velimir Visković, književni kritičar, esejist i leksikograf, glavni urednik Hrvatske književne enciklopedije koju izdaje Leksikografski zavod, smatra da je na delu sprega HDZ i Katoličke crkve, a da je stvarni cilj desnice mobilizovati glasačko telo na mržnji prema Srbima u Hrvatskoj, kao put za dolazak na vlast.

Simbol otpora imperijama

Istoričarka Margaret Mekmilan je u Vašingtonu prošle nedelje Srbiju s početka 20. veka uporedila s Iranom „državom - sponzorom terorizma“, a Gavrila Principa s islamskim bombašem samoubicom, piše u Novostima. Njen nastup dobio je veliki publicitet, jer je reč o oceni oksfordskog profesora i člana Instituta za istorijsku pravdu i pomirenje sa sedištem u Hagu, čijim izvršnim odborom predsedava Ričard Goldston, bivši glavni tužilac Tribunala.

Kvalifikacije su izrečene na promociji knjige „Sprečavanje novog velikog rata: lekcije iz 1914“, što asocira da „srpska opasnost“ po svetski mir još vreba. Sociolozi smatraju da je reč o zloupotrebi naučnog autoriteta radi revizije istorije.

- Ovakva neukusna poređenja nisu ništa novo, pa i nacisti su Gavrila Principa proglasili Jevrejinom i masonom kad im je trebalo. Reč je o staroj habzburškoj matrici po kojoj su Srbi „orijentalni primitivci, zaverenici i kraljoubice“ koji se moraju pacifikovati silom jer su opasnost po mir. Formalni povod za ovakve istupe je stogodišnjica Sarajevskog atentata, a suština je da sile koje su zapalile Balkan devedesetih žele sada da operu ruke, kao Nemačka i njeni saveznici između dva rata - kaže sociolog dr Slobodan Vuković, dugogodišnji upravnik Centra za sociološka istraživanja. On ističe da je Srbija pogodna da se okrivi jer je mala i siromašna. S druge strane, ona čak i takva predstavlja simbol otpora imperijama.

Austrougarski propagandni rat protiv Srbije nastavili kasnije nacisti i sile koje su krajem prošlog veka razbile Jugoslaviju.

Odjeci sa suđenja Miškoviću

Optužbe naziva besmislicama, neimenovane ljude iz vlasti proziva da hoće da unište njegovu imperiju a tužilaštvu prebacuje da mu nije omogućilo da dokaže nevinost, piše u Politici u tekstu o atmosferi i ponašanju na suđenju Miroslavu Miškoviću, najbogatijem Srbinu i njegovim saradnicima.

Dečak preminuo od srca

Sedmogodišnji dečak D. B, učenik prvog jedan razreda novosadske Osnovne škole „Branko Radičević“, koji je iznenada preminuo na času fizičkog vaspitanja, najverovatnije je umro zbog problema sa srcem. Na to, po nezvaničnim saznanjima, ukazuju prvi rezultati obdukcije urađene u Institutu za sudsku medicinu u Novom Sadu. Detetu je u petak pre podne oko devet sati pozlilo na času fizičkog, prisutna učiteljica je pokušala da ga reanimira masažom srca i davanjem veštačkog disanja pre nego što je stigla hitna pomoć, ali je mališan nažalost preminuo. U Dečjoj bolnici su dve ekipe više od sat i po pokušavale dečaka da reanimiraju, ali u tome nisu uspeli.

Dileri droge se uvredili

“Lazarevački dileri droge tuže Udruženje Sveti Sava!” naslov je u Kuriru gde piše da se u tužbenim zahtevima protiv gotovo svakog člana Udruženja navode povreda časti, ugleda, kleveta, lažno optuživanje, zbog čega su dileri imali noćne more, zdravstvene probleme, kao i da im je narušeno jedinstvo u porodici.

Dileri droge u Lazarevcu koji su se našli na spisku Udruženja “Sveti Sava” podneli su tužbe protiv članova ove organizacije zbog “povrede časti i narušavanja ugleda”. U Udruženju kažu da ih to neće pokolebati i da će se sa dilerima na sudu pogledati u oči.

Udruženje „Sveti Sava“ na svojoj Fejsbuk stranici objavilo spisak lokalnih preprodavaca droge
Nakon što su članovi Udruženja “Sveti Sava” oblepili ceo Lazarevac plakatima ko u gradu preprodaje drogu, a zatim i na Fejsbuk stranici objavili kompletne biografije dilera, pretnje organizatorima ove inicijative ne jenjavaju.

Kada su pre tri dana iz Udruženja najavili da će osim desetorice označenih dilera napraviti još jednu crnu listu sa isto toliko preprodavaca droge, organizatori narko-grupa su pripretili da će članovima odseći jezike i da će im polomiti noge i ruke.
Međutim, dileri su sad podneli privatne tužbe protiv članova Udruženja zbog klevete.

Opljačkao banku – njenom greškom

Operativci kriminalističke policije MUP Srbije po nalogu Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, uhapsili su Slobodana Nikolića, fudbalskog menadžera, zbog sumnje da je oštetio banku Inteza za 985.000 evra. Kako Kurir nezvanično saznaje, lisice su mu stavljene u hotelu Hajat zbog krivičnog dela računarska prevara, koju je počinio od polovine maja do polovine juna ove godine.

Banka je instalirala novi softver koji je trebalo da kontroliše korišćenje i autorizaciju platnih kartica. Međutim, tada je, kako se sumnja, došlo do neke greške.

"Nikolić je imao svoj račun i karticu u toj banci. Podigao je novac i primetio da mu se stanje na računu povećava za podignuti iznos umesto da se smanjuje. Kako se to ponovilo, on je počeo svakog dana da podiže maksimalne sume novca sa računa i tako se njegovo stanje stalno uvećavalo, umesto da se smanjuje. Odnosno novac koji je podizao prikazivao mu se kao priliv, a ne kao odliv sa računa", navodi sagovornik Kurira iz istrage.

Kada je banka primetila da nešto nije u redu odmah mu je blokiran račun i problem je prijavljen policiji.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...