VANREDNA SITUACIJA, STAO ČAK I IBAR

Dragoljub Petrović

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)

Vlada Srbije proglasila vanrednu situaciju na teritoriji cele Republike. U poslednjih 40 godina samo nekoliko puta se dogodilo da se Ibar zaledi, ali nikada kao ove godine. Savet Republičke radiodifuzne agencije dodelio je dozvolu za emitovanje programa kablovskoj televiziji Kopernikus 3 (Svet plus), uprkos nizu uočenih propusta i kršenja zakona favorizovanjem Srpske napredne stranke. Albanci krše Ustav i zakone, ugrožena su ljudska prava svih ostalih i nadvila se velika opasnost od potpune albanizacije bujanovačke opštine, tvrdi Svetislav Veličković, jedan od četvorice potpredsednika novoformiranog Srpskog narodnog veća Bujanovac. Naše teniserke uspele su da se plasiraju u polufinale Svetske grupe FED kupa, u kojem će biti gošće četvorostrukog šampiona Rusije.


Dečja igra na snegu u centru Loznice

Zavejano 70.000 ljudi u Srbiji

Vlada Srbije proglasila je u nedelju, zbog vremenskih nepogoda, na telefonskoj sednici, vanrednu situaciju na teritoriji cele Republike. Ona podrazumeva, kako za Novosti kaže Predrag Marić, načelnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije, da će na lokalnom nivou doći do mobilizacije tehnike i ljudi u cilju otklanjanja posledica snežnog nevremena, raščišćavanja puteva i spasavanja ljudi.

Kako su istakli članovi Republičkog štaba, vanredna situacija bi trajala narednih sedam do 10 dana, imajući u vidu da se u Srbiji i dalje očekuju obilne snežne padavine, praćene veoma niskom temperaturom, piše Blic.

Ministar policije Ivica Dačić rekao je da je takva odluka doneta na osnovu činjenice da je u 37 opština proglašena vanredna situacija i da je više od 70.000 ljudi zavejano i odsečeno od sveta, da je devetoro izgubilo život, a jedna osoba se vodi kao nestala, piše Pravda.

Direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milan Dacić najavio je da se u naredna dva dana mogu očekivati nove snežne padavine, što će značiti od 15 do 30 centimetara novog snega, a na lokalu i do pola metra. Procena je da će u Beogradu pasti do 20 centimetara novog snega, rekao je Dacić i upozorio da se naredne nedelje očekuju jutarnje temperature od minus 25 do minus 15 stepeni Celzijusa, u Beogradu od minus 20 do minus 15 stepeni. U toku dana one će se kretati od minus 14 do minus devet stepeni, piše Politika.

Zanimljivo je da se zaledila i reka Ibar koja protiče kroz centar Kraljeva, što se nije dogodilo u protekle dve decenije. U dužini od tri kilometra prekrivena je ledom debljine 10 centimetara i snegom. Miroslav Pavlović iz Eko-pokreta „Ibar" kaže da se u poslednjih 40 godina samo nekoliko puta dogodilo da se Ibar zaledi, ali nikada kao ove godine, piše Pres.

Najmanje 220 ljudi umrlo je u istočnoj i centralnoj Evropi od dolaska ledenog talasa, koji je prekinuo neuobičajeno blagu zimu, prenosi Danas.


Čačak - priobalje Zapadne Morave pod snežnim pokrivačem

RRA dao dozvolu SNS televiziji

Savet Republičke radiodifuzne agencije dodelio je dozvolu za emitovanje programa kablovskoj televiziji Kopernikus 3 (Svet plus), uprkos nizu uočenih propusta i kršenja zakona, favorizovanjem Srpske napredne stranke, piše Blic. Ovaj list navodi, pozivajući se na izvore bliske RRA, da je odluka doneta u prošli petak, a da su od ukupno devet članova Saveta, samo dva bila protiv dodedljivanja dozvole Kopernikusu 3 – Gordana Suša i Goran Peković. Na pitanje kako je to moguće, Suša je kratko odgovorila da “svako glasa po svojoj saveti – ja sam nadglasna”. U tekstu se navodi da je Služba za nadzor i analizu pri RRA u više navrata izvršila kontrolu rada ove televizije. U izveštajima do kojih je došao taj list iz januara ove godine, a koji su dostavljeni Savetu RRA, zaključeno je da su u programskim sadržajima Kopernikusa 3 uočene brojne nepravilnosti, od favorizovanog SNS, preko “vođenja kampanje protiv gradonačelnika Beograda Dragana ?ilasa i predsednika Srbije Borisa Tadića”, pa do “nezakonitog emitovanja sadržaja koji imaju veze sa proricanjem sudbine”. U jednom od izveštaja navodi se da “informativne emisije karakteriše izrazito favorizovanje funkcionera jedne stranke i koalicije oko SNS, kao i izrazita diskvalifikacija lidera druge partije i koalicije na vlasti“.

Mićunović: Nikolić ne može da pobedi Tadića

“Lider naprednjaka Tomislav Nikolić ne može da pobedi Borisa Tadića na predsedničkim izborima i bilo bi veoma čudno da se to desi. Kad Nikolić to nije uspeo da uradi sa celom SRS, pitam se kako će sa polovinom radikala. Tadić je izborni pobednik, ima harizmu i program koji dosledno sprovodi, ima ugled u regionu i široj međunarodnoj zajednici, ostavlja utisak ozbiljnog državnika koji ozbiljno brine o državi. Na drugoj strani imamo čoveka koji ne nudi nikakav program i nikakve garancije”, kaže za Danas Dragoljub Mićunović, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke.

Dačić: SAD najveća sila na svetu, Srbija na Balkanu

Ako je suditi prema odjecima, u subotu završena celonedeljna poseta Ivice Dačića SAD, jednog od trenutno vodećih predstavnika političke nomenklature u Srbiji, kako ga pozicioniraju Amerikanci, okončala se onako kako je i proticala - potpuno nezapaženo, piše dopisnik Danasa iz Vašingtona. Na pitanje tog lista da sumira rezultate posete, Dačić je konstatovao, za početak, da je sadašnja politika SAD prema Kosovu i Srbiji proizvod činjenice da Obaminu administraciju sad vode ljudi iz „nekadašnjeg Klintonovog okruženja“. Ukazao je, tim povodom, na potrebu „zajedničkog imenitelja“ u građenju bilateralnih odnosa Vašingtona i Beograda, imajući u vidu da je „Amerika najveća sila na svetu, a Srbija najveća država na Balkanu - i tu nema regionalnog mira i stabilnosti bez učešća Srbije“. Obrazlažući tu tezu, potpredsednik Vlade Srbije zaključio je na kraju i sledeće: „Rekao sam im, zamislite situaciju da se u Srbiji - u kojoj je već podrška za ulazak u EU pala ispod 50 odsto - odluči da država ne želi da uđe u EU, nego da se žele najbliži odnosi s Rusijom. I da se onda u jednom trenutku odluči da se u Srbiji postavi neki ruski raketni štit. Da li je to najviši interes Amerike? O tim stvarima niko ne razmišlja. Došli smo do nivoa gde Srbija ne može više sama sebe da natera na pozitivan pristup. Sve sam im to rekao. I oni su svesni te situacije, ali kažu da ne veruju da je to moguće... Samo, nemoj posle da bude kasno“.

Poništiti deklaraciju albanskih odbornika s juga Srbije

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u opštini Bujanovac popisan je tačno 18.851 Srbin i Rom, što je 250 pripadnika ova dva naroda više nego što ih je bilo na prethodnom popisu 2002. godine. Tačna struktura stanovnika po nacionalnosti biće objavljena tek u julu, navodi za Politiku Aleksandar Popović, potpredsednik Srpskog narodnog veća u Bujanovcu i predsednik Zavičajnog kluba Bujanovčana u Beogradu. U SNV-u zato traže da se poništi deklaracija albanskih odbornika s juga Srbije, kojom se traži otcepljenje ovog dela države i njegovo pripajanje Kosovu i da se otvori parlamentarna rasprava u Narodnoj skupštini o stanju na ovom području.

Predstavili smo vrhu države dokaze da na ovom strateški veoma važnom području Albanci krše Ustav i zakone, da su ugrožena ljudska prava ostalih, da se nadvila velika opasnost od potpune albanizacije bujanovačke opštine, tvrdi za Pravdu Svetislav Veličković, jedan od četvorice potpredsednika novoformiranog Srpskog narodnog veća Bujanovac. Veličković, koji je i predsednik Odbora za ljudska prava, objašnjava kako ih je država naterala da u „srpskom Bujanovcu formiraju srpsko veće“.

Državni vrh ne sumnja u Vilijamsona

Američki diplomata Džon Klint Vilijamson, glavni tužilac Euleksovog tima koji ima zadatak da istraži navode iz izveštaja Dika Martija o trgovini ljudskim organima u slučaju „žuta kuća” radio je za Unmik nedugo posle odlaska Bernara Kušnera sa čela te misije UN na Kosovu. Naime, za vreme Kušnera, koji je bio prvi šef Unmika, kako se sumnja izvršeno je najviše monstruoznih zločina. Kako piše Pres, državni vrh ne sumnja u pravičnost Džona Vilijamsona, bez obzira na to što je bio u Unmiku koji je Karla del Ponte prozvala da je stopirao istragu o trgovini ljudskih organa.

Rešenje u zvezdici na tabli sa imenom Kosovo

Februar je počeo da odmiče, pa se preostalo vreme do odluke o dobijanju statusa kandidata za članstvo u EU sada meri danima. Za pozitivnu odluku neophodno je da se, uz primenu dosadašnjih sporazuma, timovi Beograda i Prištine ponovo sretnu u Briselu i postignu očekivani dogovor o regionalnom predstavljanju. Međutim, datum za novi susret još nije utvrđen. Kako saznaju Novosti u Briselu, za evropsku administraciju je najbliža rešenju opcija koju je predložila Međunarodna krizna grupa, a u kojoj se nalaze dve mogućnosti, obe bez zastupanja Kosova pod pokroviteljstvom Unmika. Jedna je da uz ime Kosova stoji napomena da se radi o učestvovanju bez prejudiciranja stavova zemalja članica o statusu, a druga da se pozove na Rezoluciju 1244 SB UN, savetodavno mišljenje MSP iz 2010. i Rezoluciju skupštine Ujedinjenih nacija koja se odnosi na to mišljenje. Ono što bude dogovoreno biće navedeno pod zvezdicom koja će stajati na tabli sa imenom Kosova.

Delević: Napredak do 2. marta

Srbija je napravila pomak u ispunjavanju uslova koje je pred nju postavio Evropski savet. Do 2. marta, kada EU donosi odluku o kandidaturi, možemo učiniti dovoljno da države članice zaključe da smo ostvarili napredak u odnosu na decembar i da će se taj napredak nastaviti. Ovo je u intervjuu za Novosti rekla Milica Delević, direktorka Kancelarije za evropske integracije, odgovarajući na pitanje da li Srbija za manje od mesec dana, koliko je ostalo do odluke o kandidaturi, može da ispuni zahteve koji su pred nju postavljeni.

Najgora zaposlenost u Nišavskom okrugu

Tri godine krize u Srbiji bez posla su ostavile 255.315 ljudi. Gledano po oblastima, najveći pad je imala centralna Srbija bez Beograda, gde je 15,7 odsto zaposlenih izgubilo svoje radno mesto. Među okruzima bilans je najgori u Nišavskom, ne računajući sam Niš, gde je otkaz sustigao više od trećine radnika - 35,2 odsto, pišu Novosti. Najmanji pad bio je u Jablaničkom okrugu, jer je u njemu zaposlenost danas samo za 5,4 odsto manja nego krajem 2008. godine.

„Jat“ više nema vremena

Prizemljeni avioni, katanac na brave. Španski „Spen er“ prošlog, mađarski „Malev“ ovog petka. U oba slučaja vlade su prestale finansijski da pomažu svojim aviokompanijama. Katalonija zbog krize, Mađarska zbog direktive Brisela. Ovi primeri trebalo bi Srbiji da budu poslednje upozorenje da hitno reši pitanje svoje nacionalne aviokompanije. „Jat“ više nema vremena za neuspele strategije, pregovore, tendere, navode Novosti. Narasla dugovanja duplo više vrede od imovine. A, uz sve priče o patriotizmu sigurno je da ni domaćim privrednicima, sa kojima država sada pregovara, nije potrebna „vreća bez dna“.

Greške u na suđenu za ubistvo Brisa Tatona

Dileme nema – 17. septembra 2009. godine u centru Beograda dogodilo se nezapamćeno nasilje. Francuskog državljanina Brisa Tatona pretukla je grupa navijača, a od povreda, zadobijenih tom prilikom, Francuz je preminuo 12 dana kasnije. Posle nešto više od godinu dana, navijačima koji su učestvovali u nasilju prestonički Viši sud izrekao je najviše kazne propisane zakonom. Posle razmatranja i većanja, Apelacioni sud u Beogradu preinačio je prvostepenu presudu i prvostepene kazne, gotovo svim okrivljenima, umanjio za pola. Da li praksa ovako drastičnog umanjenja kazni postoji u Srbiji, koja je od presuda adekvatnija i da li su one donošene pod pritiskom, za Politiku polemišu Zoran Ivošević, nekadašnji sudija Vrhovnog suda Srbije, i advokat Božo Prelević. Prelević kaže kako činjenica da prvostepena presuda nije ukinuta, nego je preinačena na ovaj način, ukazuje na to da je i prvostepeni i drugostepeni sud odluku doneo pod nekom vrstom pritiska - najviše javnosti i političkog faktora a Ivošević, da ukoliko je bilo grešaka, trebalo je da budu ispravljene ukidanjem prvostepene presude i vraćanjem predmeta na ponovno suđenje.

Najstarija zubna plomba – iz Srbije

Muzej medicine Srpskog lekarskog društva, u Ulici Džordža Vašingtona 19 čije je preuređenje u toku, biće otvoren 27. marta, najavio je za Politiku prof. dr Radoje Čolović, predsednik SLD-a. Ovaj muzej imaće stalnu izložbu o razvoju srpske medicine kroz vekove, a ostali eksponati biće u depou i izlagaće se kada budu organizovane tematske postavke. Zbirka ovog muzeja, piše Politika, veoma je bogata i obuhvata više od pet hiljada knjiga i oko 300 eksponata koji govore o slavnim trenucima našeg zdravstva. Tu je podatak da je najstarija zubna plomba na svetu potekla iz Srbije, a naše zdravstvo može da se podiči rendgen aparatom iz 19. veka, originalnom knjigom Svetog Save „Krmčija”, elektromagnetom profesora Nešića iz 1932. godine koji je služio za vađenje metalnih predmeta iz oka, prvom zubarskom stolicom iz 19. veka...

Kuća Stevanovića prodata u bescenje

Milan Stevanović (58), koji se u sredu ubio pred sudskim izvršiteljima nakon što su mu doneli rešenje o prinudnom iseljenju iz kuće, sahranjen je u rodom selu Kneževac. Njegov advokat Tatomir Leković tvrdi za Pravdu da je kuća Stevanovića prodata u bescenje nakon nameštaljke i „naštelovanog“ nalaza veštaka, koji su objekat procenili na tri puta manju vrednost od realne.

Hteo da baci školsku drugaricu sa sprata

Učenik šestog razreda novosadske Osnovne škole „Jožef Atila" G. K. držao je drugaricu iz odeljenja Z. I. na ogradi stepeništa iznad amfiteatra i pretio da će je baciti sa sprata, visokog više od četiri metra! Devojčica danima iz straha nije išla u školu, a snimak sa školskih kamera za video-nadzor potvrdio je njenu priču, piše Pres. Otac devojčice tvrdi da direktor nije postupio pravilno, jer nije obavestio prosvetnu inspekciju, niti policiju o incidentu i traži njegovu momentalnu suspenziju, pogotovo zato što je malom siledžiji zaprećeno samo kaznom smanjenja ocene iz vladanja.

“Plavi šlemovi” koštaju Srbiju 800 miliona dinara

Mirovne misije u svetu u kojima će učestvovati pripadnici Ministarstva odbrane, Vojske Srbije i policije u 2012. godini koštaće državnu kasu 800 miliona dinara, pišu Novosti. Ovaj novac biće potrošen na zarade, opremu i druge troškove za 523 vojnika i 15 policajaca, koliko će njih ove godine zadužiti plavi šlem. Ukupan budžet namenjen srpskim mirovnjacima biće milijardu dinara, s tim što će iznos od 162 miliona da „refundiraju“ Ujedinjene nacije.

Nema stenograma sa sednice Vlade o JSO

Ne postoje transkripti sa dela sednice vlade dr Zorana Đinđića na kojoj se razgovaralo o pobuni Jedinice za specijalne operacije, kaže za Politiku Žarko Korać, tadašnji potpredsednik Vlade Srbije. Advokat Vladan Vukčević saopštio je da među transkriptima sa sednice vlade, iz novembra 2001. godine, koji su stigli u Specijalni sud, nema izveštaja komisije koja je tada formirana da bi preispitala okolnosti protesta.

“Pamtim tu sednicu vlade, kao i sve druge. Sve sednice se snimaju i stenografski beleže. Međutim, taj deo sednice nije bio sniman niti su vođene stenografske beleške.”

Teniserke u polufinalu sa Rusijom

Jučerašnje prve dve vesti iz belgijskog grada Šarlroa nisu bile ni malo ohrabrujuće za našu žensku tenisku reprezentaciju – prva je bila odustajanje Jelene Janković zbog povrede a druga ubedljiv poraz Aleksandre Krunić – ali je završni izveštaj bio povoljan: naše teniserke uspele su da se plasiraju u polufinale Svetske grupe FED kupa, u kojem će biti gošće četvorostrukog šampiona Rusije (pobednik 2004, 2005, 2007, 2008). Polufinale je 21. i 22. aprila, piše Politika.

Poen odluke za naš tim doneo je dubl u sastavu Bojana Jovanovski i Aleksandra Krunić, koji je posle sa 2:1 (7:6, 4:6, 6:1) savladao belgijsku kombinaciju Vikmajer - Van Ujtvank, piše Pres u tekstu “Srpske heroine izbacile Belgiju”.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...