STALNA DISKRIMINACIJA SRBA U HRVATSKOJ

Dragoljub Petrović

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

Teški slučajevi diskriminacije Srba na nacionalnoj osnovi i dalje se svakodnevno dešavaju u Hrvatskoj iako se ta država obavezala na temeljno poštovanje ljudskih prava tokom pregovora za pristupanje EU. Mesec dana pošto je na Kosovu spuštena rampa za robu iz centralne Srbije, počela je regionalna borba za deo tržišta koji je pokrivala Srbija. U Srbiji ima 19 penzionera rođenih 1901, koji su ušli u 110. godinu života. Kriza je izgleda već preuzela ulogu šefa pregovaračkog tima i pre nego što je Albert Jeger, šef misije MMF, seo za pregovarački sto sa srpskom delegacijom. U Zvezdarskoj šumi u Beogradu, iza kuće u Kupskoj ulici broj 4, u četvrtak oko 15 časova, pronađen je zakopan, raskomadan leš muškarca, u poodmakloj fazi raspadanja.

Mas: Nezavisnost Kosova nije uslov za EU

Nikad nismo tražili priznanje nezavisnosti Kosova kao uslov za približavanje Srbije Evropskoj uniji. Ali ono što očekujemo jeste rešavanje problema koje će omogućiti normalizaciju odnosa. Iz sopstvenog iskustva znamo da tu ipak postoji veliki manevarski prostor, kaže u intervjuu zaBlic. Volfram Mas, ambasador Nemačke u Beogradu, i na pitanje da li bez postizanja novih dogovora u dijalogu Beograda i Prištine Srbija može da dobije status kandidata, naglašava da na to nema odgovora.
Srbe vređaju po nacionalnoj osnovi

Teški slučajevi diskriminacije Srba na nacionalnoj osnovi i dalje se svakodnevno dešavaju u Hrvatskoj iako se ta država obavezala na temeljno poštovanje ljudskih prava tokom pregovora za pristupanje EU. Srbi su diskriminisani na svakom koraku, na granici, pred sudovima, u policiji, u medijima, piše Pres. Predstavnici izbeglica i Srba koji žive u Hrvatskoj gotovo svakodnevno upozoravaju na probleme koje imaju u ostvarivanju svojih prava na povraćaj imovine, ali i sistematsko maltretiranje od strane hrvatske države i policije sa ciljem da se prognani odvrate od ideje o povratku. To pokazuje i najnoviji slučaj podnošenja krivične prijave protiv šest osoba iz sela Podgorje, u opštini Gvozd, zbog navodnog puštanja uvredljivih pesama i pretnji lokalnim Hrvatima.

Sever Kosova živi u bedi

Između NATO vojnih zona Jarinje i Brnjak, između regionalne borbe za deo tržišta, čija se vrednost procenjuje na pola milijarde dolara pošto je Hašim Tači uveo embargo na robu iz centralne Srbije (u čemu prednjači Hrvatska), između dijametralno različitih informacija Beograda i Prištine, odvija se sve beznadežniji život ljudi na severu Kosmeta. Prividno smanjene tenzija oko eskalacije nasilja i očuvanja mira, ostavljanje imovine i bežanje u nepoznato, zamenjeni su pitanjima šta će se desiti kada se radnje u Kosovskoj Mitrovici, koje za sada ne beleže nedostatak nijednog artikla, isprazne, kao što se ovih dana dešava u sredinama južno od Ibra, i kada u apotekama nestane lekova. “Svi koriste srpsku nesreću, naši životi nisu ni u pozadini postizanja „sporazuma” i političkih interesa, gde mi dođemo kao kolateralna šteta. Kako ja vidim, Brisel neće biti naše rešenje, već naš kraj”, priča za Pravdu Slobodan, penzioner iz Mitrovice, objašnjavajući da svi oni koji se zalažu „za stvaranje mirnog okruženja, vladavinu prava i zakona, stvaraju Eldorado za švercere”, jer, kako kaže, njega ne plaši da će neko umreti od gladi, već ko će moći da kupi tu robu.

Drugog septembra bez razgovora o Jarinju i Brnjaku

U narednoj rundi pregovora Beograda i Prištine, koja je zakazana za 2. septembar u Briselu, neće biti reči o situaciji na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak, kao i o zabrani ulaska autobusa iz centralne Srbije na Kosovo. Međutim, kako za Danas ističe Borislav Stefanović, šef beogradskog pregovaračkog tima, to ne znači da se o ovim pitanjima neće raspravljati u nekim budućim rundama, jer je zabranom ulaska autobusa ugroženo slobodno kretanje građana. Prema najavama zvaničnika obe strane, u Briselu će se razgovarati, pre svega, o carinskim pečatima, ali i o sprovođenju onoga što je već dogovoreno - katastru i matičnim knjigama. Na prethodnom sastanku 2. jula postignut je dogovor o razmeni kopija matičnih knjiga i slobodi kretanja, kao i načelan dogovor o priznavanju univerzitetskih i školskih diploma. To su prva pitanja oko kojih su se Beograd i Priština usaglasili od početka dijaloga, 8. marta.

Hrvati hoće kosovsko tržište

Mesec dana pošto je na Kosovu spuštena rampa za robu iz centralne Srbije, počela je regionalna borba za deo tržišta koji je pokrivala Srbija. Privredna komora Hrvatske uveliko pravi spisak zainteresovanih preduzetnika koje će u svoju prvu zvaničnu posetu Prištini povesti premijerka Hrvatske Jadranka Kosor, piše Blic.

Rat oko fotelja

Prvo su ratovali oko podele fotelja u upravnim odborima, a sada vode bitku oko smenjinjava partijskih vojnika iz kompanija, pišu Novosti. Vladajuća koalicija planira zakonski da predvidi depolitizaciju javnog sektora do kraja godine, ali zbog velikih razlika u pristupu, verovatnije je da će taj posao zateći neku novu vladu. Dok se prisustvo partija u javnim preduzećima ne reguliše novim propisima, biće ostavljeno na savest strankama da odluče da li će na svoju ruku da povlače kadrove iz čelnih fotelja u kompanijama.

Devetnaest penzionera stogodišnjaka

U Srbiji ima 19 penzionera rođenih 1901, koji su ušli u 110. godinu života. Njima poštar i danas donosi zakonom zarađene penzije. Reč je, kaže za Politiku Nada Ćurin, šef Odseka za statistiku Sektora za finansijske poslove u PIO Fondu, o sedam muškaraca i isto toliko žena korisnika starosne penzije, koji su, dakle, odradili pun radni vek, odnosno penzionisani su ili pošto su navršili godine starosti ili godine radnog staža. Tu su još i četiri muškarca i jedna žena istih godina koji primaju invalidsku penziju, kaže Ćurin.

Oni su, prema statistici republičkog Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, imali sreću da se uvere u onu narodnu izreku „da nije važno kolika je penzija, već koliko se dugo prima”.

Operisao žuč u stotoj

Bivši rudar Miloje Živadinović iz Paraćina, o kom je Pres već pisao 5. jula kada je proslavio 100. rođendan, pre nekoliko dana operisao je u 101. godini žučnu kesu, koja je bila pred pucanjem, i tako ušao u anale srpske medicine.

Šutanovac: Ne postoji ad hok rešenje za Kosovo

Moramo biti svesni da ne postoji ”ad hok rešenje” za problem Kosova. Uz mudrost i viziju treba da tražimo saveznike kako bismo došli do konačnog cilja koji će biti prihvatljiv za Srbiju. Jedan od važnih sagovornika su SAD. Klima u Vašingtonu polako se menja, postoji bolje razumevanje situacije u kojoj se Srbija nalazi i Prištini se više ne daje bezrezervna podrška, pogotovo ne za nasilne akcije. Na nama je da sada pokažemo strpljenje i odlučnost da probleme rešavamo diplomatski. Ovo u intervjuu za Novosti poručuje ministar odbrane i potpredsednik DS, koji se nedavno vratio iz višednevne posete SAD, gde je jedna od glavnih tema bila poslednja kriza na Kosovu.

Za popisivača mnogo više prijavljenih

Za posao popisivača u toku predstojećeg popisa stanovništva prijavilo se mnogo više kandidata nego što ima raspoloživih mesta, a prijavljivanje traje još danas. Opštinske popisne komisije računaju na to da naš narod ima običaj da sve radi u poslednjem trenutku, pa očekuju gužve, i kažu da osim prvog dana prijavljivanja čekanja u redovima uglavnom nije bilo, piše Politika.

Osumnjičeni za ratne zločine tuži Kanadu

Dimitrije Karić (51) iz Kovina, čije ime se našlo na listi 30 osumnjičenih za ratne zločine koju je prošlog meseca objavila kanadska vlada, najavio je tamošnjim medijima da će tužiti tu državu, piše Danas. U obraćanju kanadskim medijima putem imejla, Karić je naglasio da ne zna ko ga je optužio, niti zbog kojih ratnih zločina. On je istakao da u ratu nikada nije učestvovao, da traži odgovore kako se njegovo ime našlo na listi optuženih, kao i da razmatra mogućnost da tuži vlasti u Kanadi. Podsetimo, kanadska vlada je proteklog meseca objavila imena 30 osumnjičenih za ratne zločine protiv čovečnosti. Na spisku se pored Karića našlo i ime Dragana Đurića, rođenog 1980, kome nije navedeno mesto porekla, osim da je iz Jugoslavije.

Najbolje plate bankarima

Kuvarica sa juga Srbije, čija plata ne prelazi 20.000 dinara mesečno, teško može i da zamisli da neko u našoj zemlji zarađuje pet puta više od nje. A takvih je, prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku čak 68.203, pišu Novosti. Njima mesečna neto zarada nikada ne pada ispod 110.000 dinara, a koji je krajnji limit može samo da se nasluti. Prema zvaničnoj statistici, koja od 2009. godine u obzir uzima i javni i privatni sektor, oni koji rade sa novcem očigledno s njim najbolje umeju. Tako su bankari najplaćeniji.

Tomin sin lider KG naprednjaka

Čitav život nosim teret svog oca i kroz političku karijeru ću sigurno imati taj balast na leđima, ali neću obrukati ni sebe ni njega, kaže u ekskluzivnom intervjuu za Pres Radomir Nikolić, predsednik kragujevačkih naprednjaka i sin lidera ove stranke Tomislava Nikolića.

Misija MMF u Beogradu

Misija Međunarodnog monetarnog fonda koju predvodi Albert Jeger od juče je u Beogradu radi pregovora o zaključenju novog aranžmana sa Srbijom. Pregovori će trajati do 30 avgusta, saopštila je juče Narodna banka Srbije. Centralna banka je ocenila da će od naročite važnosti za MMF biti da Vlada poštuje fiskalna pravila, što znači da ne troši više nego što je dogovoreno, kako bi budžetski deficit ostao u okviru dogovorenih 4,1 odsto, piše Danas.

Kriza je izgleda već preuzela ulogu šefa pregovaračkog tima i pre nego što je Albert Jeger, šef misije MMF, seo za pregovarački sto sa srpskom delegacijom. Jer, drugi talas recesije, koji već uveliko trese zemlje, naše važne trgovinske partnere, mogao bi umnogome da promeni tok razgovora koji zvanično počinju u ponedeljak. Pre nego što srpska delegacija sa gostima iz Vašingtona počne da češlja budžetske brojke za ovu i sledeću godinu, verovatno će prvo morati da koriguje procenu ekonomskog rasta za ovu godinu, piše Politika.

Na operacije srca čeka 1.653 pacijenta

Na operacije srca u Srbiji trenutno čekaju 1.653 pacijenta. Od toga, 343 bolesnika nalaze se na jedinstvenoj listi, pa će na intervenciju stići najkasnije za četiri meseca. Kontrolom lista otkriven je i veliki broj pacijenata koji su bili na nekoliko lista čekanja, pišu Novosti. Sve ovo utvrdili su nadležni u Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje, jer je prošlogodišnji podatak da se na ovim listama nalazi skoro pet hiljada bolesnika bio - zabrinjavajući. Prema rečima Aleksandra Vuksanovića, direktora RZZO, tek kada se odradila detaljna provera dobila se prava slika čitavog stanja.

Ležao “mrtav”, građani okretali glavu

Pres je juče u Novom Sadu testirao da li smo zaboravili da budemo ljudi i došao do poražavajućeg saznanja da nimalo ne marimo za druge i da bi ogromna većina prošla pored mrtvog ili povređenog čoveka koji leži na ulici „kao pored turskog groblja". Da ovo ne pišemo napamet pokazao je eksperiment u kom je novinar Presa, pristojno obučen da ne bi ličio na pijanca ili beskućnika, pola sata ležao „mrtav" na jednoj od najprometnijih novosadskih lokacija - na Bulevaru oslobođenja, kod Železničke stanice. Za to vreme, pored našeg „glumca", koji je, uzgred budi rečeno besprekorno obavio zadatak, prošlo je tačno 317 ljudi. Prišlo mu je, verovali ili ne, samo dvoje. Među onima koji se nisu ni osvrnuli bio je i jedan policajac, a nekolicina je prizor koji joj je ko zna zašto bio zanimljiv slikala mobilnim telefonom, ali se nepomičnom telu nisu primicali.

Ratko Mladić operisan u Hagu

Ratko je zadovoljan kako je prošla operacija bruha. Dobro se oseća pa su mu nadležni omogućili da se odmah javi porodici. Ovo je Novostima izjavio advokat Miloš Šaljić, jedan od branilaca ratnog komandanta VRS i najtraženijeg haškog begunca Ratka Mladića, posle operativnog zahvata. Rekao je da je zahvat kratko trajao - kaže Šaljić. - Lekari su ga operisali u Bronovu, u bolnici gde se inače operišu haški optuženici. Mladiću sada predstoji oporavak, ali prema rečima Šaljića, bruh nije jedina bolest koja ga muči. Još oseća posledice šloga zbog čega teško pomera desnu ruku. Naime, iako je Vojno-medicinska akademija još ranije formirala tim lekara specijalista koji bi trebalo da ga pregleda, oni još nisu otputovali za Hag. Na čelu tima je načelnik Klinike za psihijatriju dr Radomir Samardžić, a za Hag bi trebalo da idu i načelnik kardiološke dijagnostike dr Žarko Vučković, šef neurologije dr Toplica Lepić i prvi čovek gastroenterologije dr Nebojša Manojlović.

Da li je moguće dopunjavata komplete prve pomoći?

Niko od zvaničnika juče nije mogao da odgovori na pitanje da li je moguće dopunjavati nove komplete za pružanje prve pomoći koje će svi vozači morati da imaju u kolima do 18. septembra. Na ovu nedoumicu prvi je ukazao profesor dr Milan Vujanić, šef katedre za bezbednost saobraćaja Saobraćajnog fakulteta, a, kako kaže, objašnjenje nije dobio. Bez odgovora je ostala i redakcija Politike koja se obraćala Ministarstvu zdravlja, Agenciji za lekove, MUP-u i Ministarstvu infrastrukture – čiji stručnjaci su autori Pravilnika o tehničkim uslovima za vozila koji propisuje ovu novinu. Sve pobrojane ustanove, kako kažu njihovi predstavnici, nisu nadležne za ovo pitanje.

Taksa skočila sa 1000 na 10.000

Jedna od najčešćih taksi koju su privredni subjekti dužni da uplate Ministarstvu pravde Republike Srbije, taksa uz zahtev za davanje tumačenja, objašnjenja, odnosno mišljenja o primeni republičkih propisa, u najnovijem tarifniku republičkih administrativnih taksi povećana je deset puta, sa 1000 na 10.000 dinara, protestovala je juče Unija poslodavaca Srbije u ime privatnih kompanija. „S obzirom da mnogi zakoni i podzakonski akti u Republici Srbiji nisu usklađeni jedni sa drugima i da postoje ogromne rupe i anomalije u desetinama hiljada propisa, svakodnevno postoje stotine ovakvih obraćanja privrede za valjano pravno tumačenje datih propisa“, saopštava Unija i procenjuje da će na taj način za samo jednu administrativnu taksu na godišnjem nivou iz privrede biti ubrano 4 do 5 miliona evra. Znajući da u privredi postoje nagomilana dugovanja između samih privatnih kompanija, kao i između privatnih kompanija i državnih i javnih preduzeća i da će po Zakonu o obligacionim odnosima preduzeća morati da tuže sudu svoje dužnike kako bi sprečila zastarevanje potraživanja, izvršna vlast je, tvrdi Unija, slično postupila i u januaru 2010. godine kada su sudske takse preko noći podignute u rasponu od 35 do 1300 odsto.

Nađen leš u Zvezdarskoj šumi

U Zvezdarskoj šumi u Beogradu, iza kuće u Kupskoj ulici broj 4, u četvrtak oko 15 časova, pronađen je zakopan, raskomadan leš muškarca, u poodmakloj fazi raspadanja. Prema prvim, nezvaničnim informacijama dobijenim u MUP Srbije, najverovatnije da je reč o N.P. (30), čiji je nestanak ranije prijavljen, pišu Novosti. Posle obavljenog uviđaja na licu mesta, pronađeni leš muškarca je odvezen na beogradski Institut za sudsku medicinu, gde će posle obavljene obdukcije, biti utvrđen njegov identitet. Policija je u međuvremenu, uhapsila Zorana S. jednog od stanara u Kupskoj 4, inače višegodišnjeg narkomana, zbog sumnje da je umešan u ovo ubistvo i do daljeg, zapečatila njegov stan.

Pucao na ženu, pa se ubio

Porodična drama dogodila se u četvrtak oko 17 časova u Piroćančevoj ulici broj 3 na Voždovcu kada je Milan Ilić (59) pištoljem pucao na suprugu Veru Ilić (59), a potom ispalio hitac sebi u glavu i umro na licu mesta, pišu Novosti. Žena je uspela da pobegne i uđe u stan komšinice koja je odmah pozvala Hitnu pomoć. Sa ustrelnom ranom u donjem delu stomaka nesrećna žena je prevezena na odeljenje reanimacije Urgentnog centra gde je operisana i nalazi se u kritičnom stanju. Prema rečima komšinice koja je pozvala Hitnu pomoć, supružnici su se posvađali nakon čega je Milan uzeo pištolj i pucao u suprugu, a onda sebi u glavu.

Brak Albanke i Srbina

Edmonda Tomić, devojačko Kardaku, verovatno nije ni sanjala da će se udati za Zorana, roditi mu dete i živeti s njim u Srbiji, u selu Sagonjevo kod Kuršumlije. Za agenciju Asošijeted pres ona je ispričala kako je, poput stotina svojih sunarodnica, prekršila tabu i udala se za Srbina, čija majka Radojka i dalje Albaniju zove “muslimanijom”, prenosi Blic. Edmonda (36) je poput drugih Albanki muslimanske i katoličke veroispovesti došla iz siromašne otadžbine u nešto manje siromašne krajeve ruralne Srbije, odakle su devojke odavno pobegle u gradove, a u selima ostali neoženjeni muškarci poput Zorana (37).

Zvezdi treba malo iskustva

Crveno-beli fudbaleri poraženi su u prvom meču četvrtog kola kvalifikacija za Ligu Evrope od francuskog Rena sa 2:1 i na taj način šanse da dočekaju jesen na sceni Starog kontinenta sveli na minimum. Tim Roberta Prosinečkog nagovestio je strahovit potencijal u prvih pola sata i razmontirao sistem Bretanjaca, a onda na delu potvrdio tezu koju je širok auditorijum znao i pre sinoćnje predstave na "Marakani": za odsudan korak na međunarodnoj sceni potrebno je još malo kvaliteta, malo više iskustva i ponajviše samopouzdanja, piše Pres.

Irci umalo uzeli skalp Partizanu

Srpski prvak remizirao je sa Šamrok roversom u Dablinu rezultatom 1:1 (0:1), ali je u finišu meča mogao da "strada" od motivisanog domaćina koji je posle izjednačenja Mekejba propustio nekoliko idealnih prilika za trijumf. Malo sreće i spretnosti nedostajalo je najslabijoj ekipi u poslednjem kolu kvalifikacija za Ligu Evrope da šokira prošlogodišnjeg učesnika Lige šampiona i prigrabi verovatno najvredniji skalp u klupskoj istoriji, piše Pres.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...