EVROPA POBEDILA U VAŠINGTONU

S.kačarević

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

U Americi dogovoreno da je neophodna veća regulacija tržišta. Zašto mediji u susednoj Hrvatskoj ovih dana grme protiv Srbije. Misija Euleks na Kosovu počinje 2. decembra mada dogovor Prištine i UN o nadležnostima međunarodnih snaga još nije postignut



Revija indijske modne kreatorke Vikram Padnis (Vikram Phadnis) u sklopu Čivas Fešn
turneje (Chivas Fashion Tour) u prestonici Indije (Fonet)


Radja se više beba

Iz porodilišta u Srbiji konačno stižu lepe vesti – babice imaju sve više posla, javlja Blic. Naravno, još uvek smo daleko od pozitivnog prirodnog priraštaja, ali svaka rođena beba više u odnosu na prethodnu godinu ohrabruje i raduje.
"U prvih osam meseci prošle godine u Beogradu je rođeno 10.282 bebe, dok je u istom periodu ove godine taj broj povećan za 548 beba. Do kraja ove godine možemo očekivati da će broj rođenih beba preći 16.000, što ohrabruje s obzirom na to da je prošle godine rođeno 15.887 beba. Ovaj blagi porast, raduje sve nas i nadamo se da će se trend rađanja nastaviti i dalje", kaže mr Radmila Vićentijević, iz Zavoda za informatiku i statistiku u Beogradu.

Srbija i susedi

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da Srbija želi najbolje odnose s Makedonijom i Crnom Gorom, ali da je na vladama tih zemalja da učine prvi korak. „Sada nije na Srbiji da vraća ambasadore Crne Gore i Makedonije, već te države treba da izađu s predlogom ko bi bili njihovi novi ambasadori u Srbiji. Tek potom država Srbija će da proceni situaciju i donese adekvatnu odluku koja će štititi interese građana”, rekao je Tadić u intervjuu za agenciju Beta a prenosi Politika.

Predsednik Republike kaže da je dobio informaciju da se Podgorici „ne žuri da poboljšava odnose sa Srbijom” i ocenio da to nije korisno ni za koga i da bi svakome trebalo da se žuri da napravi što bolje odnose sa susednim državama.

Upitan da komentariše trenutno stanje odnosa Srbije i Hrvatske, povodom kritičkih izjava zvaničnika obe zemlje, on je rekao da misli da je „učinio dosta” za razvoj odnosa Srbije i Hrvatske, navodeći i da se izvinio pripadnicima hrvatskog naroda koji su bili "žrtve zločina koje je učinio neko u ime srpskog naroda", ali da "nikada slično izvinjenje s hrvatske strane nije usledilo".

"Očigledno je da u hrvatskoj politici ne postoji svest o neophodnosti izvinjenja za velike žrtve koje je imao srpski narod. To ne ide u prilog poboljšanju bilateralnih odnosa i njihove izgradnje u budućnosti", rekao je Tadić za Betu.

Odnosi Beograda i Zagreba ponovo su na tankom ledu. Hrvatsko priznavanje Kosova najbolnija tačka u odnosima. Veliki teret je i hrvatska tužba, piše u Novostima. Javnost u našoj zemlji nije dovoljno upoznata, ali mediji u susednoj Hrvatskoj ovih dana grme protiv Srbije, objavljuje ovaj list. Najtiražniji listovi traže, čak, "da Zagreb ucrta nove koordinate u svojoj politici prema Beogradu", kao i da se za srpske državljane ponovo uvedu vize...

Nervoza uoči objavljivanja, u utorak, odluke Međunarodnog suda pravde o tome da li je nadležan po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid, učinila je, izgleda, svoje.



Slika "Kosac" (The Reaper), švajcarskog autora Ferdinanda Holdera, koja je nastala
oko 1910. godine, biće ponudjena na prodaju na Sotbijevoj aukciji u Cirihu u sredu
26. novembra. Očekuje se da će dostići cenu izmedju 1,2 i 1,6 miliona dolara


Euleks počinje a još nema dogovora

Sve članice Evropske unije složile su se na jučerašnjem zasedanju Odbora za politiku i bezbednost da misija Euleks na Kosovu počne 2. decembra. O tome će Solana pismom prethodno obavestiti Prištinu. U pismu se navodi da će Euleks intenzivno sarađivati sa kosovskim institucijama u oblasti vladavine prava, što je ključno za uspeh misije, naveo je Solana. Garancije za Srbe daće UN, izveštava Politika.

Dogovor Prištine i UN o nadležnostima međunarodnih snaga još nije postignut. Evropska unija zvanično nije u pregovorima u vezi sa raspoređivanjem Euleksa. Pripadnici evropske misije zauzeće najpre svoja mesta u oblastima južno od Ibra i izvan srpskih enklava.

Fatmir Sejdiju, predsednik Kosova, obavestio je pismom Solanu da postoji opasnost od dvovlašća i faktičke podele Kosova i insistirao na raspoređivanju Euleksa na celoj teritoriji. Priština odbacuje ideju o neutralnosti misije i objašnjava da je „kosovski ustav direktno proizašao iz Ahtisarijevog plana i da se mora sprovoditi na celoj teritoriji”.

Kako suzbiti globalni slom

Potraga za izlaskom iz sadašnje globalne finansijske krize, pojačana je i raširena, danas u Vašingtonu, praktičnom institucionalizacijom „Grupe 20” (umesto uobičajenog „osmerca“) čiji su se lideri složili da raznovrsnim merama pokušaju da suzbiju sadašnji i spreče novi globalni lom, javlja Politika.

Napravljen u glavnoj „krčmi“ tekućeg tržišnog košmara, ovaj dogovor je ipak bio i „račun bez krčmara“, jer skupu nije prisustvovao budući lider supersile Baraka Obama, ne želeći da ga obavezuju projekti sadašnjeg šefa Bele kuće Džordža Buša – čiji je ukupni učinak često kritikovao kao „katastrofalan“.

Pokazalo se, uz ostalo, da se ovako kako su stvari dosad išle dalje ne može, da treba reformisati postojeći poredak i njegove institucije, kao što su Svetska banka i Međunarodni monetarni fond, uz osetno produžavanje spiska nosilaca glavnih uloga – novim, rastućim ekonomskim silama.

Domaćin je, pri tom, češće nego obično, bio prozivan kao odgovoran za globalnu uzburkanost. Pozdravljajući postignutu dozu dogovora za veću regulaciju tržišta, francuski predsednik Nikola Sarkozi je, tako, istakao kako „istorijski“ značaj ima činjenica da se do ovakvog dostignuća došlo baš u Americi čija se administracija protivila novom kursu. Za april je predviđen novi skup, u Evropi, koju „Vašington post“ ocenjuje kao pobednika u „zapadnom duelu“, jer smatra da su njena stanovišta, bar donekle, prevladala nad američkim pristupom.

Kriza u Srbiji

Iako ekonomisti i političari svakodnevno ohrabruju narod da će nas svetski ekonomski problemi zaobići, posledice već uveliko trpimo. Država mora da „stegne kaiš", ali i da konačno pređe s reči na dela, piše u Presu.

U Srbiji je poslednjih meseci otpušteno oko hiljadu radnika, inflacija je van kontrole, dinar svakodnevno slabi, a strane investicije u drugoj polovini godine su višestruko manje od očekivanih. Osim toga, berza je u stalnom padu, krediti poskupljuju, kamate se povećavaju, a građani već plaćaju skuplju struju, telefon, komunalije, meso, jaja, povrće, cigarete...



Ljudi se greju oko vatre dok čekaju u redu da se prijave za jeftine apartmane koji će
biti izgradjeni u Fuenlabradi kraj Madrida. Oko 2.300 ljudi prenoćilo je u ovom redu
da bi postali vlasnici stanova koje najavljuje španski graditelj Hoze Moreno koji je i
ranije izvodio neobično jeftine gradjevine. Ovoga puta obečava 2.100 jeftinih
stanova za mlade koji još nemaju nikakav stan.

Ko mora da štedi – a ko ne mora

Penzionerima će, uprkos "pobedi PUPS" u borbi za 10 odsto vanredne povišice, primanja biti zamrznuta na nivou iz oktobra ove godine, analiziraju Novosti budžet za narednu godinu. Zaposleni u institucijama koje se finansiraju iz budžeta, takođe, neće moći da računaju ni na mrvu realnog povećanja prihoda naredne godine.

"Štedi se na svim nivoima", tvrdi ministarka finansija Diana Dragutinović, "i u državi, i u opštinama, kao i u fondovima socijalnog osiguranja..."

"Sada je došlo vreme u kome su presahli i jedni i drugi prihodi, pa se država odlučila da štedi. Nisam čuo da će se smanjiti broj ministarstava, agencija, misija, fondova. Ne bi me začudilo kada bi sada osnovali i Agenciju za smanjenje državnog aparata. Jer, što su više govorili o potrebi smanjenja administracije, to su više novih institucija pravili", kaže tim povodom za Novosti ekonomista Danijel Cvetićanin.

"Rovovska borba" i dalje se vodi oko preraspodele umanjenih sredstava za sve državne institucije. Jer, u narednim danima će se konkretno utvrđivati sredstva za pojedinačna ministarstva. Kako se najavljuje, biće smanjene subvencije za poljoprivredu, turizam, firme u rekonstruiranju, kao i budžet Fonda za razvoj.

Poslovi bivšeg direktora

Milanko Šarančić, bivši direktor „Železnica Srbije” primiće 640.000 dinara na blagajni ovog javnog preduzeća za oktobar, poslednji mesecu u kojem je bio direktor, objavljujeBlic. Ovakav astronomski skok zarade smenjenog direktora rezultat je uračunatih razlika i stimulacije koju je, kako nezvanično saznajemo, Šarančiću obračunata na osnovu „dobiti preduzeća”.

Mnogo je poslova koji izazivaju sumnju ostalo iza Šarančića, piše u ovom listu pa se nabrajaju otkup službenog stana, letovanja radnika Železnice u hotelu Šarančićevog brata, nabavka polovnih šinobusa, nabavka službemih automobila…

Rešeno pitanje patrijarha?

Episkop šabački Lavrentije govori za Novosti o toku upravo održanog Sabora SPC. Odluka doneta aklamacijom da će patrijarh Pavle ostati na čelu SPC do kraja života. Niko na Saboru nije pokazao suprotne stavove.

Vladika Lavrentije Saboru je dostavio i predstavku u kojoj je izneo argumentaciju zašto ne treba birati novog poglavara SPC. U predstavci, pored ostalog, stoji da je „patrijarh Pavle jedinstvena pojava, u poslednjih nekoliko vekova, na prestolu Svetoga Save, i nije teško pretpostaviti da će, kao što ga narod za života smatra svetim, posle predstavljenja Bogu, biti ubrzo upisan u kalendar svetih naše Crkve“. Tim bi, napisao je vladika, „utoliko veća greška bila ukoliko bi patrijarh bio razrešen dužnosti za života“.

Na marginama ovogo­dišnjeg jesenjeg zasedanja Svetog arhijerejskog Sabora SPC, grupa vladika, mahom mlađih, pokrenula je pitanje lustracije episkopskih redova, saznaje Blic iz anonimnih izvora. Grupa vladika smatra da je neophodno temeljito „očišćenje“ ne samo od eventualnih saradnika tajnih službi, već i onih arhijereja čiji politički angažman, ali i ljubav prema novcu otežavaju neophodne promene u Crkvi.

Prema saznanjima ovog lista, kada su vladike govorile da će se „ispostaviti da je lustracija na izvestan način neophodna“, nisu nikoga konkretno imenovale. Na pitanje koje bi to vladike podlegle lustraciji, anonimni sagovornik odgovara: „One koji crkveni konzervativizam povezuju s ideologijama i populizmom“.

Strah od otpuštanja

Srbija na drugom mestu u svetu po bojazni zaposlenih da će ostati bez posla. Čak 47 odsto Srba nije sigurno da će uspeti da sačuva svoje sadašnje radno mesto. Ispred naših radnika su samo radnici u Kamerunu. Ovo su podaci poslednjeg istraživanja Agencije za ispitivanje javnog mnjenja "Medijum Galup" koje prenose Novosti. Komparativna studija je urađena u 61 zemlji sveta, sa 50.000 ispitanika koji reprezentuju populaciju od 2,1 milijarde ljudi.

- Više od polovine zaposlenih u Srbiji živi u stalnom strahu od otkaza. A, kako se čini, taj strah će se povećavati s obzirom na stanje u kojem se nalazimo - kaže Zoran Stoiljković, profesor na Fakultetu političkih nauka. Profesor Stoiljković kaže da su u najgorem položaju radnici stariji od 45 godina. Najčešće upravo oni postaju tehnološki višak, odlaze na prinudni godišnji odmor ili biro. A da nađu novi posao, pored već zvanično 726.465 nezaposlenih, šanse su im minimalne.

Tadić i Nikolić na proleće zajedno?

Zbog blokade lokalnih uprava, uskoro novi izbori u Kovinu, Leskovcu, Kraljevu, Aleksincu, Vladimircu i nekoliko beogradskih opština. Sve je to uvod u veliku koaliciju demokrata i naprednjaka, najavljujePres, pod naslovom "Dogodine velika koalicija?"

Gradonačelnik skoro kao šerif

"Za svakoga ko se moralno ili pravno na svom poslu ne ponaša u skladu sa svojom funkcijom tražiću njegovu smenu jer sam obećao da će u Beogradu vladati red, i to ću da sprovedem", kaže Drgan Djilas gradonačelnik Beograda u intervjuu koji Pres najavljuje na naslovnoj strani, pod naslovom "Nisam šerif ali zavodim red".

Skupa i spora gradnja obilaznice

Izgradnjom deonice od čvora „Dobanovci” do petlje „Orlovača” urađen je samo deo posla, a najava da će drugi deo, koji je još značajniji, od Orlovače do Bubanj-potoka biti završen za četiri godine – nimalo ne ohrabruje. Jer, četiri godine je veoma dugačak rok za deonicu od samo 12,8 kilometara. Samo tri kilometara godišnje! Bez obzira na činjenicu da posao otežava konfiguracija terena i nekoliko tunela, planirani tempo izgradnje ipak je nedopustivo dug, piše u Politici.

Treba još istaći i najavu da će kilometar dugo očekivane i još nezavršene obilaznice stajati više od osam miliona evra, što je, ako se znaju evropski standardi gradnje kroz težak teren, sa tunelima i vijaduktima, nerealno visoka brojka...

Zaista je za čuđenje da je moralo da prođe toliko vremena da bi se ovde shvatio značaj dobrih saobraćajnica, kako za privredu, tako i za turizam koji je neosporno razvojna šansa Srbije. Nažalost, osam godina je prošlo od dolaska nove vlasti, osam godina za koje, na ovom planu, nije urađeno mnogo.

Uspeh u Šangaju



Novak Djokovic slavi pobedu nad Francuzom Žilom Simonom na Master kupu u Šangaju

U dva finala Masters kupa u kineskom gradu igraće čak trojica tenisera rođenih u glavnom gradu Srbije: Za titulu Novak Đoković u nedelju (9.00) igra protiv Nikolaja Davidenka, a Nenad Zimonjić i Danijel Nestor će odmeriti snage s braćom Brajan. Srpski asovi ponovo drmaju svetskim tenisom, objavljuju Novosti pod naslovom "Šangaj prija Beogradjanima".

Pogibija u rumunskom rudniku

Najmanje 12 rudara je poginulo, a devet je povređeno u dve eksplozije u rudniku uglja na jugozapadu Rumunije, saopštile su danas rumunske vlasti a prenosi Pres.

U prvoj eksploziji u rudniku Petrila, koji datira iz 19. veka, poginulo je osmoro ljudi, a još četvoro nastradalo je u drugoj, dok su pokušavali da izvuku tela žrtava.

Stradala devojčica

U beogradskom naselju Cerak vinogradi u subotu poginula jedanaestogodišnja devojčica L. V. Kamiondžija je vozio 20 na sat, ali od visoke žive ograde nije primetio da je dete istrčalo i palo pod točkove, javljaju Novosti.

Kako je u šoku ispričao M. S. koji je upravljao vozilom, čuo je tup udarac, ali ništa čudno nije primetio, pa je nastavio da vozi još nekoliko metara. Tek tada se zaustavio da ipak proveri. Nedaleko od kamiona, na putu, nepomično je ležala plavokosa devojčica s naočarima.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...