ĐOKOVIĆEVA 24. POBEDA U NIZU

Dragoljub Petrović

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

 

Najbolji srpski teniser Novak Đoković osvojio je četvrtu titulu u 2011. godini. Iako je lider demokrata Boris Tadić poručio da će izbori biti održani naredne godine, Socijalistička partija Srbije započela je pripreme za predizbornu kampanju, dok su Ujedinjeni regioni Srbije u njoj praktično već nalaze. Mlađan Dinkić: „Ova vlada mnogo priča o narodu, a premalo radi za njega”. Za poslednje tri godine u Srbiji se dogodilo 60 otmica dece, a njihovi roditelji mesecima, pa i godinama vode očajničku borbu da ih vrate. Država je na ime odštete generalu JNA u penziji Vladi Trifunoviću ponudila da platiti šest miliona dinara, zbog toga što je u zatvoru i pritvoru bio 547 dana.

Brega - pobunjenici na položaju na istoku Libije

I Tadić čestitao Noletu osvajanje turnira u Majamiju

Najbolji srpski teniser Novak Đoković osvojio je četvrtu titulu u 2011. godini! Novak je sa 2:1 (4:6, 6:3, 7:6 (7:4)) savladao prvog nosioca turnira u Majamiju Rafaela Nadala i tako sa 24. pobedom u nizu nastavio fantastičnu seriju, piše Blic.

Ovo je bio 25. međusobni duel srpskog i španskog tenisera u karijeri, a Đoković je stigao do devetog trijumfa. Meč je trajao tri sata i 20 minuta. Srbin je stigao do 22 trofeja u karijeri, a četvrtog u ovoj sezoni posle Australijan opena, Dubaija i Indijan Velsa. Španac je u karijeri osvojio 43 trofeja, ali nijedan ove sezone. Đoković je ostvario 24. uzastopnu pobedu u ovoj godini, piše Pres.

Predsednik Srbije Boris Tadić čestitao je sinoć našem teniseru osvajanje Masters turnira u Majamiju, pišu Novosti.

Počela predizborna kampanja

Iako je lider demokrata Boris Tadić poručio da će izbori biti održani naredne godine, Socijalistička partija Srbije započela je pripreme za predizbornu kampanju, dok su Ujedinjeni regioni Srbije u njoj praktično već nalaze. Koalicija Mlađana Dinkića u kampanju je krenula potpisivanjem peticije za decentralizaciju Srbije, a juče je u Loznici na sastanku Uprave donela i odluku o formiranju izbornih štabova na svim nivoima. Lider SPS Ivica Dačić rekao je da je na jučerašnjem Glavnom odboru prezentovan akcioni plan u narednih godinu dana, koji za cilj ima da socijaliste pripremi za izbore. Dačić je dodao da će SPS raditi na organizacionom osposobljavanju za izbore, dok će rukovodstvo pripremati predizborni politički program i strategiju delovanja, piše Pres..

Dinkić: Ova vlada mnogo priča o narodu, a premalo radi za njega

Ujedinjeni regioni Srbije počeli su prikupljanje potpisa za narodnu peticiju, čiji je cilj decentralizacija Srbije, ukidanje dominacije partijskih centrala, vraćanje imovine opštinama, kao i pravednija raspodela novca od poreza u korist gradova i opština. ider URS Mlađan Dinkić u razgovoru za Blic kaže da ni posle godinu dana nema jasan odgovor od partnera iz vladajuće koalicije u vezi sa ovom inicijativom i da je zbog toga sada rešio da traži podršku građana jer, po njegovoj oceni, „ova vlada mnogo priča o narodu, a premalo radi za njega”. Očekujemo masovnu podršku građana, ići ćemo od grada do grada, od kuće do kuće. Kad prikupimo potpise za peticiju podnećemo je Skupštini zajedno s predlozima zakona koji omogućavaju njeno sprovođenje i videćemo kako će se ona izjasniti, tj. da li je Skupština stvarno narodna kao što joj piše u nazivu – kaže Dinkić.

Trivan: Nismo spremni na ultimatume

Da bi izbori bili održani, čekamo da Srbija nepovratno, na svaki način, političkom odlukom i administrativno dobije status kandidata. Spremni smo na dijalog sa partnerima i sa opozicijom o pitanjima koja su u interesu Srbije, pa i na temu izbora, ali nismo spremni za ultimatume, rekla je Jelena Trivan, potpredsednica Demokratske stranke, za Danas.

Za tri godine 60 otmica dece u Srbiji

Za poslednje tri godine u Srbiji se dogodilo 60 otmica dece, a njihovi roditelji mesecima, pa i godinama vode očajničku borbu da ih vrate. Najčešće se radi o slučajevima kada jedan od supružnika, posle razvoda, odvede dete u inostranstvo bez saglasnosti drugog roditelja, a posebno su drastični primeri kada su roditelji različitog državljanstva, piše Pres. Posle pisanja o drami porodice Nastić, tom listu su počeli da se javljaju ljudi koji ne mogu da vrate svoju decu ili bar ostvare pravo da ih viđaju onako kako je regulisano sudskim odlukama. Kolike su razmere ovog problema shvatili su tek kada su za samo nekoliko dana dobili više od 20 ovakvih poziva, a iza svakog od njih krije se po jedna velika drama.

Država ponudila generalu Trifunoviću šest miliona

Država je na ime odštete generalu JNA u penziji Vladi Trifunoviću ponudila da platiti šest miliona dinara, zbog toga što je u zatvoru i pritvoru bio 547 dana, potvrđeno je Danasu u Ministarstvu pravde. General Trifunović je bio u pritvoru od 8. novembra 1991. do 15 aprila 1992, kao i na izdržavanju zatvorske kazne od 26. decembra 1994. do 18. januara 1996. Pukovnicima JNA u penziji Berislavu Popovu i Sretenu Raduškom ponuđena je naknadu u visini od po četiri miliona dinara. Raduški je proveo 465 dana u pritvorskoj jedinici i u zatvoru, dok je Popov bio 446 dana „iza rešetaka“. Oficiri JNA Trifunović, Popov i Raduški su 1994. osuđeni zato što su u septembru 1991, posle višednevne opsade i oružanih sukoba, izveli akciju izvlačenja oko 280 vojnika iz garnizona u Varaždinu u Hrvatskoj. Nakon toga tadašnje Vojno tužilaštvo je 30. januara 1992. optužilo generala Trifunovića i njegove saradnike za podrivanje vojne i odbrambene moći zemlje.

Otići ili ostati u Srbiji

Budući doktor nauka Milena Čukić vratila se pre dve godine iz Italije i otada traži posao u struci. Završila je Elektrotehnički fakultet u Beogradu, postdiplomske studije na Biološkom fakultetu i prva iz Srbije dobila stipendiju za doktorat neurofiziologije u Italiji. Iz Sivca svi putevi vode u Italiju... Već godinama ljudi iz najvećeg sela u Vojvodini masovno odlaze u pečalbu na sever Apeninskog poluostrva gde rade na plantažama, u plastenicima i hotelima – piše Pres, objavljujući dve storije o odlascima I povratcima u Srbiju.

Smajlović: Tražiti pomoć od države za Danas

Izvršno rešenje Apelacionog suda u Beogradu, prema kojem list Danas treba da plati odštetu od 942.000 dinara zbog tekstova koji su objavljeni u Kuriru, Glasu i u Danasovom dodatku „Braničevo“, za sva tri lista, kao i za novinarku Dušanku Novković, koja je takođe tužena u ovom postupku, sagovornici Danasa ocenjuju kao apsurdno. Oni ukazuju na hitnu neophodnost izmena zakonskih odredbi koje dopuštaju solidarno kažnjavanje medija. Predsednica Udruženja novinara Srbije Ljiljana Smajlović ocenjuje za da je najdeblji kraj izvukla najbolja od tri tužene redakcije. “ Veoma je nefer to što će najteži udar sankcije poneti novine koje redovno isplaćuju plate svojim novinarima, koje ne kriju svoje prihode i troškove, koje ne potkradaju državu i ne izbegavaju poverioce raznoraznim smicalicama i gašenjem firmi, kako je to godinama činio vlasnik Kurira i Glasa javnosti” - naglašava Smajlovićeva. Ona dodaje da novinarska udruženja i list Danas imaju pravo da očekuju i da traže pomoć države „za jednu od retkih redakcija koje ozbiljno shvataju ne samo svoje obaveze prema čitaocima i javnom interesu, nego i svoje obaveze kao privrednog subjekta“.

Retka izvinjenja na srpskoj političkoj sceni

Na prste se mogu izbrojati izvinjenja koja smo dosad čuli na srpskoj političkoj sceni, piše Politika. A i ona koja smo čuli, mahom su bila iznuđena i ne baš krajnje otvorena. Poput poslednjeg izvinjenja, koje je, pre nekoliko dana, izrekao Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske stranke. Jovanovićevo izvinjenje u slučaju „kanibalizam” usledilo je čak desetak dana kasnije pošto je za skupštinskom govornicom izgovorio rečenicu „Šta radi naš ministar spoljnih poslova, osim što ima tako mnogo razumevanja za susrete sa kanibalima po Africi”. Sociolog Jovo Bakić kaže: „Verovatno je reč o političkoj kulturi koja izvinjenje smatra slabošću. Pored toga, postoji i jedan psihički aspekt cele priče. Kad je neko poznat kao veliki borac za ljudska prava, pa ’proklizne’ i ’izvali’ nešto, kao što je Jovanović učinio – što se direktno kosi s bilo kakvom odbranom ljudskih prava, jer je zapravo reč o jednom rasističkom stereotipu – onda se, verovatno, radi o osećaju srama, pa je bolje ’negirati’ nego iskreno priznati grešku i izviniti se”. Zanimljivo je i da su se čula čak tri izvinjenja u vezi sa imenom Zorana Đinđića.

Vila „Zlatni breg“ - svedok mnogih susreta i odluka

Za „Zlatni breg“ mnogi su čuli tek pre nekoliko dana kada je iz kabineta predsednika Srbije najavljeno da je baš ta vila nadomak Smedereva odabrana za sastanak predsednika Srbije i premijera Hrvatske i Slovenije. Međutim, za „Zlatni breg“ prvi put su čuli i mnogi Smederevci, piše Politika. Kako god, vila je zaista reprezentativno zdanje. Nalazi se na izlasku iz Smedereva u naselju Plavinac, tačnije u brdu i dominira čitavim krajem. Odatle puca pogled na kraljeve vinograde i Dunav. Ova smederevska vila iz 19. veka, poznatija kao letnjikovac Obrenovića zaista je vredna hvale. Ona je jedan od najreprezentativnijih objekata koji Srbija ima. Svedok je mnogih susreta i odluka, u njoj su tokom sto pedeset godina boravile različite ličnosti, od kraljeva do komunističkih vladara, pripadnika tajnih službi, fudbalera, glumaca.

Policajci sve češći počinioci krivičnih dela

„Policajac osumnjičen za pljačku veka”, „Uhapšeni policajci zbog primanja mita”, „Policajci preprodavali heroin”, „Uhapšeni policajci fingirali saobraćajne nesreće”… Ovi naslovi objavljeni u dnevnoj štampi ne bi bili karakteristični ni po čemu, budući da je kriminal svakodnevica našeg društva, da glavni protagonisti ovih krivičnih dela nisu oni koji bi trebalo da rade upravo na njihovom suzbijanju. Nažalost, sličnih naslovnica sve je više u medijima, budući da su policajci sve češći počinioci krivičnih dela. Kriminolog Dobrivoje Radovanović kaže za Politiku da je siromaštvo zapravo uzrok sve češće pojave da policajci učestvuju u izvršenju krivičnih dela. Profesor dr Zlatko Nikolić, viši naučni saradnik u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja, kaže da ne vidi „poseban razlog za alarm da je policija maksimalno korumpirana i sklona kriminalnim radnjama, jer je reč o pojedincima, koji su statistički gledano, u manjini”.

Strah među čačanskim Romima

Psovali su nam majku cigansku. Pominjali su i Hitlera... Vikali kako nas sve treba pobiti. Onda je jedan od njih izvukao nož i krenuo redom da nas ubada. Bilo je stravično! Ovako Romi, koji su u noći između petka i subote, dvadesetak minuta posle ponoći bili očevici krvavog pira maloletnog Čačanina A. M. (17), prepričavaju ovaj događaj, koji je uterao strah u kosti romskim porodicama u gradu na Moravi. A. M. je te noći nožem izbo trojicu mladića romske nacionalnosti - Aleksandra Nikolića (18), Danijela Dmitrovića (20) i Gorana Radosavljevića (24), kao i njihovog drugara, Srbina Milana Vučićevića (17). Za Nikolićev život još se bore lekari Kliničkog centra u Beogradu, Vučićević se i dalje nalazi na bolničkom lečenju u čačanskoj bolnici, dok su preostala dvojica mladića puštena na kućno lečenje, pišu Novosti.

“Radne akcije” za Koridor 10

Ori se pesma, krvare žuljevi, ali nema nazad. Unuci starih udarnika, sve sam tehnološki višak, udaraju krampovima po trasi Koridora 10. „Lopata, kolica i laganica”, repuje rijaliti omladina, sve sami egzitovci i fanovi Guče, navijači i kompjuteraši, daleki potomci Alije Sirotanovića. Osvajaju novi metar, novi rekord. Neoliberalni ekonomisti crkavaju od smeha, ali omladinske radne brigade „ORA 2011” navikle su na veće prepreke od kritičara državnog intervencionizma. Iako utopijska, ideja reinkarnacije radnih akcija ili obnove velikih javnih radova u vreme istorijske nezaposlenosti, za doajena akcijaškog pokreta dr Slobodana Ristanovića (79), bila bi ponovo revolucionarna: Koridor 10 bismo završili za godinu dana – kaže Ristanović za Politiku. Stari akcijaši su i ovog 1. aprila proslavili svoj dan, ali rezultati koje su postigli bili su sve osim šale. Pet hidrocentrala, autoput Bratstvo i jedinstvo, Jadranska magistrala, Novi Beograd, desetine fabrika teške industrije… Krajem osamdesetih godina prošlog veka, ORA su ugašene. U uspeh takvih gigantskih javnih radova više da gotovo niko ne veruje. Ekonomista Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište pita se „ko bi danas lopatao dobrovoljno ili za sitne pare”.

Remont kuvajtskih tenkova rade Slovenija, Hrvatska i Srbija

Sporazum o saradnji Srbije i Kuvajta u oblasti odbrane, čije je zaključivanje najavljeno za ovu nedelju, omogućiće remont i modernizaciju 149 kuvajtskih tenkova „M84“, proizvedenih u bivšoj Jugoslaviji. Na ovom poslu, čija se vrednost procenjuje i do 400 miliona dolara, radile bi srpske fabrike odbrambene industrije, ali i kompanije iz Hrvatske i Slovenije, pišu Novosti. Kako je u subotu najavio ministar odbrane Dragan Šutanovac, sporazum će biti potpisan tokom predstojeće posete predsednika Borisa Tadića Kuvajtu.

Mubarak umešan u ubistvo Sadata

Oborenom egipatskom predsedniku Hosni Mubaraku, koji na sve načine pokušava da se odbrani od optužbi za represiju, nepotizam i korupciju tokom trodecenijske vladavine, preti barem podjednako teška optužba: da je umešan u ubistvo svog prethodnika, Anvara el Sadata. To sada tvrdi najstarija Sadatova ćerka, Rukaja, piše Politika. Rukaja se već obratila glavnom tužiocu u Kairu uverena da je Mubarak umešan u ubistvo njenog oca na vojnoj paradi u Kairu 6. oktobra 1981. Mubarak, tadašnji Sadatov zamenik, sedeo je pored svog šefa kada su vojnici – ekstremisti nezadovoljni Sadatovim potpisivanjem mira sa Izraelom – otvorili vatru. Sadat je na licu mesta ubijen. Mubarak je prošao sa lakom povredom ruke. Rukaja svoju tužbu zasniva na svedočenju Hasabalaha al Kafravija, egipatskog političara koji je od 1977. do 1993. bio ministar građevina. Advokat Sadatove ćerke Samir Sabri od tužioca traži da sem Kafravija i drugih svedoka, sasluša poslanika Abul Eza el Haririja i biznismena Ezedina Avada. Zahtev počiva na pisanju dva egipatska lista koja citiraju bivšeg ministra i levičarskog poslanika koji su izjavili da imaju dokumenta koja potvrđuju Mubarakovu ulogu u ubistvu prethodnika.

Fukušimi odavno istekao rok

Dok ekipe vatrogasaca i stručnjaka i dalje pokušavaju da uspostave kontrolu nad reaktorima nuklearke Fukušima, japanskoj javnosti je postalo jasno da je ova nuklearna centrala trebalo da bude ugašena još davno, ističe danas radio Dojče vele, prenose Novosti. Reaktor 1 nuklearne elektrane Fukušima trebalo je da prestane da radi 40 godina po puštanju u pogon. Ipak, firma TEPKO i japanska agencija za nuklearnu energiju su produžili vek tog reaktora za 10 godina. To je tragični rezultat dugogodišnjeg nepotizma, kome političari, vlasti i preduzeća nisu želeli da stanu na put, navodi nemački radio.

Libijska bitka za “Veliku reku”

Dok se oko Brege, u istočnim predgrađima ovog mesta, nastavljaju žestoke borbe vladinih snaga i pobunjenika, većinom su to snajperski dueli i nasumično pucanje u tamo nekog protivnika koji se s pikapa i ne vidi, strateška pozadina bitke za ova mala primorska mesta možda je upravo juče stranim novinarima u Tripoliju postala malo jasnija. Naime, sve do sada smatralo se da je glavni i jedini razlog što mesta poput Bendžaveda, Ras Lanufa i Brege stalno prelaze iz ruke u ruku, zapravo nafta, jer su oko ta tri naselja koncentrisana četiri velika naftna terminala iz kojih se nafta direktno pretače u tankere za izvoz. “Juče su nas, sve strane novinare, ovde u Tripoliju potrpali u autobus i odveli u glavni upravni i komandni centar najvećeg libijskog privrednog i državnog projekta, ,,Velika reka”. To je kapitalni poduhvat snabdevanja cele Libije kvalitetnom vodom, vredan preko 30 milijardi dolara. Rat u Libiji, nisu dakle samo nafta, gas i oružje, veći voda ”- piše specijalni izveštač Politike iz Libije.

Vršilac dužnosti ministra spoljnih poslova Libije Abdul Ati al Obeidi razgovarao je u nedelju uveče u Atini sa premijerom Grčke Jorgosom Papanderuom i preneo mu poruku libijskog vođe Moamera el Gadafija, pišu Novosti. U saopštenju grčkog Ministarstva spoljnih poslova ne navode se detalji razgovora, kao ni mesto na kome su oni vođeni. Grčka, inače, održava tradicionalno dobre odnose sa Libijom i Gadafijem. Papandreu je prošlog leta posetio Tripoli, a Gadafijevi izaslanici su u martu bili u Atini i razgovarali sa predstavnicima Ministarstva spoljnih poslova.

Tejgo i Adija napadnuti zbog devojke

Fudbaleri Partizana Prins Tejgo i Dominik Adija fizički su napadnuti u nedelju po podne u Beogradu. Na tamnopute fudbalere iz Gane nasrnulo je nekoliko mladića u jednom novobeogradskom kafiću koji se nalazi u naselju Belvil, gde su inače smeštena dvojica igrača kluba iz Humske. Kako Pres saznaje, napad na Partizanove internacionalce najverovatnije nije imao direktne veze sa predstojećim večitim derbijem, odnosno nije ga organizovao niko od navijača Crvene zvezde. Iako je tokom jučerašnjeg popodneva postojalo nekoliko različitih verzija ovog događaja, po svemu sudeći, do incidenta je došlo na skoro bizaran način. Tejgo i Adija su posle prepodnevnog treninga posetili kafić u naselju Belvil, ali su zbog velike gužve morali da sednu za jedan od stolova koji je bio na suncu. Potom su jednu devojku, koja je sedela sama, zamolili da se premeste za njen sto, ali je jezička barijera učinila da se ne sporazumeju. Niti je devojka razumela šta je reprezentativci Gane pitaju na engleskom, niti su njih dvojica shvatili o čemu je mlada gošća kafića govorila na srpskom.

Suspendovan FS BiH

FIFA i UEFA suspendovale su Fudbalski savez Bosne i Hercegovine, zbog odbijanja zahteva da se povinuje odlukama ove dve asocijacije. Oni naime zahtevaju zajednički fudbalski savez tri entiteta, pri čemu bi FS Republike Srpske faktički nestao, piše Pravda.




Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...