Drastična promena odnosa Srbije prema Kosovu
(petak 17. novembar, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Brisel, 16.11.2017 - izjave za novinare posle sastanka Saveta za stabilizaciju i pridruživanje EU i Srbije u Briselu: visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini (Federica Mogherini), predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, evropski komesar za susedsku politiku i proširenje Johanes Han (Johannes Hahn)
Srbiji neće biti omogućeno da postane članica EU bez pravno obavezujućeg sporazuma s Kosovom, poručio je predsednik Aleksandar Vučić. Objasnio je da „nećemo biti u EU ako ne bude drastičnih promena u odnosu prema KiM“ i da o svemu tome nije ni govorio, jer je to „teško za Srbiju“. Savet za nacionalnu bezbednost dva sata je razmatrao pretnje iz komšiluka, a zaključak je: Srbija je dobro razumela poruke bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića o Kosovu, pažljivo prati situaciju u regionu i ima spreman odgovor na svaki pokušaj ugrožavanja naše zemlje. Savet je razmatrao i pitanje KiM kao i izazove nastavka briselskog dijaloga. Ako duplira rast, Srbija će Evropu stići za 20 godina, a ako bi nastavila da raste po prosečnoj stopi od tri odsto, biće to tek za 50 godina. Predsednik Zimbabvea Robert Mugabe odbio je da podnese ostavku na sastanku s generalima posle vojnog udara u zemlji.
Pariz, 16.11.2017 - protest francuskih sindikata protiv ekonomskih reformi predsednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron)
Vučić: Nema ulaska u EU bez obavezujućeg dokumenta sa Kosovom
Srbiji neće biti omogućeno da postane članica Evropske unije bez pravno obavezujućeg sporazuma s Kosovom, poručio je juče predsednik Aleksandar Vučić, dan posle sastanaka u Briselu sa šeficom evropske diplomatije Federikom Mogerini i prvim čovekom NATO Jensom Stoltenbergom, prenose Novosti.
Vučić tvrdi da Srbija neće moći da postane član EU „bez drastičnih promena u svom, ali i sveukupnom odnosu prema KiM“. „To je teško za Srbiju, i zato još o svemu tome nisam ni govorio“, rekao je Vučić.
„Morate da izvršite normalizaciju stanja, kako oni to kažu”, rekao je Vučić i dodao da, kako god da se to tumači, to je ono što EU očekuje. „Nije to priznanje, niko to još ne govori na taj način. Govore između redova, ali ne na taj način“, rekao je Vučić novinarima juče u Aranđelovcu, prenosi Politika.
Sudeći po izjavama zvaničnika u Beogradu i Briselu, izgleda da je pravno obavezujući sporazum sa Kosovom bio jedna od važnijih tema prilikom poseta Vučića i Ane Brnabić Briselu prethodna dva dana.
Mogerinijeva u četvrtak nije želela ništa da kaže o tome kad bi mogao biti potpisan pravno obavezujući dogovor između Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, ali je istakla je „unutrašnji dijalog u Srbiji o Kosovu je vrlo važan, i to je bitno za evropsku perspektivu obeju strana“, prenose Novosti.
Beograd, 16.11.2017 - predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Tehničku školu Mileta Nikolić u Aranđelovcu: Aleksandar Vučić, Mladen Šarčević
Obavezujući sporazum zahtev EU od 2014.
Iako su obavezujući sporazum s Kosovom Nemci kao uslov pominjali još 2012, on je u zvanične zahtev EU upisan 21. januara 2014, kada je Srbija otpočela pregovore:“ Ovaj proces obezbediće da obe strane mogu da nastave svojim evropskim putem, izbegavajući da jedna drugu blokiraju u ovim naporima, i treba postepeno, do kraja pristupnih pregovora sa Srbijom, da dovede do sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, u formi pravno obavezujućeg sporazuma“, donose Novosti.
Beograd, 16.11.2017 - otvaranje Pete Beogradske NATO nedelje: pomoćnik generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Takan Ildem, general pukovnik američke armije za Evropu Bendžamin Hodžis
Veber: Srbija će morati da se obaveže da neće blokirati Kosovo
Od početka je bilo jasno da će na kraju dijaloga Beograda i Prištine morati da se postigne neka vrsta obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, kaže nemački analitičar Bodo Veber, ističući da, iako detalji tog sporazuma nisu poznati, okvir je jasan - dve strane se moraju obavezati da neće blokirati jedna drugu na putu ka EU, objavljuje Danas.
On smatra da Vučićeva najava takvog sporazuma nije pala u slučajno izabrano vreme s obzirom na to da je dan ranije bio u Briselu.
Veber predviđa da će se okvir pregovora o budućem obavezujućem pravnom sporazumu sigurno kretati u pravcu rešavanja svih otvorenih pitanja, među kojima su i pitanje granica i graničnog režima između Beograda i Prištine, imovinskih problema, kao i garancija punog međunarodnog subjektiviteta Kosova, uključujući i članstvo u UN.
U tom kontekstu, dodaje, Beograd će prezentovati svoje ideje o tome kako može da ispuni taj okvir, a da ne prizna Kosovo.
Beograd, 16.11.2017 - konferencija OEBS "Razvoj medija u digitalnom dobu"
Savet za nacionalnu bezbednost: Nećemo dozvoliti komadanje Srbije
Srbija je dobro razumela poruke bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića o Kosovu, pažljivo prati situaciju u regionu i ima spreman odgovor na svaki pokušaj ugrožavanja naše zemlje - to je ključan zaključak skoro dvočasovne sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, održane u četvrtak u zgradi Predsedništva, kojoj je prisustvovao politički i bezbednosni vrh Srbije, prenose Novosti.
Pored poruka iz Sarajeva, razmatrani su i pitanje KiM, izazovi nastavka briselskog dijaloga, situacija u regionu, kao i organizacija i reorganizacija bezbednosnih snaga.
Posle sednice Saveta, sekretar Saveta i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović poručio je da Izetbegovićeva izjava ne predstavlja dobrosusedski čin: „To je politička izjava, koja usložnjava odnose sa BiH, ali i ugrožava stabilnost u regionu“.
Uoči sastanka, predsednik Aleksandar Vučić poručio je da će Izetbegovićeve izjave biti ozbiljno analizirane, jer se, kako je rekao, ne potežu tek tako reči rat, sukobi i priznavanje nekakvih teritorija, ali da neće otkazati posetu članova Predsedništva BiH Beogradu kao što je Sarajevo svojevremeno otkazalo posetu tadašnjeg šefa države Tomislava Nikolića zbog "pet puta manje stvari".
Povodom zasedanja Saveta za nacionalnu bezbednost zbog poruka iz BiH, Blic objavljuje naslov „Vučić: Odgovor Izetbegoviću“.
Ako duplira rast, Srbija će Evropu stići za 20 godina
Ukoliko bi srpska ekonomija nastavila da raste po prosečnoj stopi od tri odsto, životni standard razvijenih zemalja Evropske unije, prosečan Srbin dostigao bi tek za 50 godina. Ako bismo udvostručili stope privrednog rasta, i poput susedne Rumunije imali rast od oko pet, šest odsto, onda bi se taj jaz u životnom standardu prosečnog Evropljanina i prosečnog Srbina smanjio na 20 godina, objavljuje Politika.
Ovu računicu iznela je juče Ekaterina Vostroknutova, vodeći ekonomista Svetske banke, na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izveštaja za zapadni Balkan. Stiven Ndegva, šef kancelarije Svetske banke u Beogradu, istakao je kako je sada glavno pitanje šta Srbija treba da uradi da bi „kupila kartu za evropski brzi voz”.
Očuvanje makroekonomske stabilnosti, unapređenje državne uprave i ubrzanje reforme javnih preduzeća tri su preduslova za to, ocenjuju iz Svetske banke.
Strah od balkanskog scenarija na Iberijskom poluostrvu
Zagovornici i protivnici katalonske nezavisnosti za Politiku govore o mogućem žarištu na jugu Evrope i sličnostima sa Bosnom i Hercegovinom.
Đirona je uporište katalonskog nacionalizma, ali i grad sa kolonijom doseljenika iz drugih delova zemlje. Kada je u njihovoj četvrti nedavno ugledao transparent „Dobro došli u Španiju”, Antoni Puđver, pisac, pesnik i kolumnista „Vangvardije”, prvi put je osetio strah. Setio se nacionalnih sukoba na Balkanu i zapitao da li je nešto slično moguće na Pirinejskom poluostrvu.
„Nikada, ali nikada, kod nas u Kataloniji nije bilo etničkih trzavica poput onih koje ste vi imali u Jugoslaviji. Ovo je prvi put da pomišljam da bi tako nešto moglo da se desi”, objašnjava Puđver za Politiku.
Komentator najuglednijeg lista u Kataloniji primećuje da kao što polovina stanovništva BiH nije želela da se odvoji od Srbije prilikom raspada Jugoslavije, tako i građani Katalonije poreklom iz ostalih krajeva zemlje ne žele da se odvoje od Španije.
Mugabe odbio da podnese ostavku
Predsednik Zimbabvea Robert Mugabe, koji je na vlasti 37 godina, odbio je da podnese ostavku na sastanku s generalima posle vojnog udara u zemlji, saopštili su izvori bliski vojsci, objavljuje Danas.
„Mislim da pokušava da dobije na vremenu", rekao je Frans presu neimenovani vojni izvor. Mugabe je od juče u kućnom pritvoru pošto je vojska preuzela kontrolu nad zemljom.
Nije poznato gde se nalazi njegova supruga Grejs, koju je Mugabe planirao za svog političkog naslednika, što je i kap koja je prelila čašu i dovela do raskola u vladajućoj Zanu-PF partiji.
Oni koji sada kontrolišu situaciju u zemlji - vojska i civili - pokušavaju da uvere svet da se zapravo puč nije ni dogodio, već pre "prisilna promena vlasti". Ali da bi taj argument i bio verodostojan potreban im je Mugabe, komentar je dopisnika Bi-Bi-Sija iz Hararea. Ključno pitanje je sada da li devedesettrogodišnji Mugabe može da se ubedi da donese neku vrstu saopštenja čime bi legitimizovao previranja u protekla dva dana u zamenu za nešto - možda za mirno penzionisanje, bezbednost njegove supruge i porodice. Kakogod bilo, drama u Zimbabveu se još igra.
Harare, 16.11.2017 – portreti Mugabea na podu u prostoriji državne institucije, dan pošto je vojska izašla na ulice Hararea, preuzela kontrolu u Zimbabveu i odredila pritvor predsedniku Robertu Mugabeu
Prvi pacijenti u novom KC Niš do kraja godine
Novi Klinički centar u Nišu je potpuno završen, uveliko traje montiranje najsavremenije opreme i u poslednjoj nedelji decembra u njemu će zvanično početi zbrinjavanje i lečenje pacijenata. Medicinski kompleks, u kojem su objekat novosagrađenog centra i u celosti rekonstruisana stara zgrada čija je gradnja započela pre više od tri i po decenije, sredinom decembra biće svečano otvoren i predat na upotrebu, saznaje Politika.
Velelepni i moderan kompleks Kliničkog centra Niš zbog brojnih propusta izvođača, podizvođača i jedinica za implementaciju projekta nije završen krajem marta ove godine, kako je ranije bilo planirano, pa je Vlada Srbije bila primorana da donese odluku o uvođenju posebnih (vanrednih) mera na gradilištu. Centar ovih dana dobija svoj konačan izgled. Instaliraju se poslednji segmenti izuzetno značajne i vredne opreme i privode se kraju svi radovi na uređenju prostora.
Besplati pregled u 104 bolnice
Nastavak akcije u nedelju: Besplati pregled u 104 bolnice,najavljuju Novosti.
Ordinacije prvi put otvara i Klinički centar Srbije. Na programu su ultrazvuk abdomena, štitnjače, snimanje dojki.
Saša Janković: Cela Srbija je zgrčena i besna
„Cela Srbija je zgrčen i besna, svi sem onih koji kradu i lažu građane i narod i koji nam se podmevaju, kaže za Danas Saša Janković, lider Pokreta slobodnih građana, pojašnjavajući svoj tvit od pre nekoliko dana koji je u široj jvnosti izazvao nerazumevanje napisanog i podsmehe mnogih.
Janković je u tvitu napisao: „Celo popodne u hotelskoj sobi u centru Beča zgrčen od stresa i besan na sebe što ostajem u ovome. U toj meri beščasnih, podlih, loših ljudi ni u jednoj ljudskoj delatnosti nisam sreo, a radio sam u raznim pre ovoga, upoznao sve. Nepovlačenje. Nepredaja. Inat. Dobri ljudi. Cilj.“.
„Razumeo me je najveći broj ljudi jer se i oni tako osećaju“, rekao je za list Jankvić i dodao: „Bes ćemo ovaj put bolje iskoristiti nego posle 2000. godine“.
„Vučić: Ja sam penicilin za zgrčene“, objavljuje Srpski telegraf uz najavu „odgovorio Jankoviću“.
Agenti (i dalje) stižu
„Novi udar na predsednika“, objavljuje Informer pod naslovom „Agent MI6 poslat da ruši Vučića“. Ovaj tabloid tvrdi kako je „Džordž Bazbi, penzionisani britanski agent koji stoji iza rušenja Miloševića i dovodi se u vezu sa ubistvom Đinđića, ponovo aktiviran sa ciljem da u Srbiji postavi ´poslušnu vlast´“.
Beograd, 16.11.2017 - skokovi padobranaca Vojske Srbije i Oružanih snaga SAD na aerodromu Batajnica
Akademik buntovnik
Blic objavljuje izjavu Vladimira Kostića, predsednika SANU, pod naslovom „Jedina pobeda moje generacije je 5. oktobar“.
Zbivanja na vlasti
U Kuriru, pod najavom „otkrivamo“ piše da je „umesto izbora moguća rekonstrukcija vlade“. Ovaj tabloid donosi naslov „Brnabić podnosi ostavku, Zorana nova premijerka, Nebojša Stefanović preuzima Beograd“.
Beograd, 16.11.2017 - predsednik Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje sa Ruskom Federacijom i NR Kinom Tomislav Nikolić sastao se sa ambasadorom Kine u Beogradu Li Mančangom
Da Vinčijeva slika prodata za 450 miliona dolara
Slika Leonarda da Vinčija "Spasitelj sveta" prodata je u sredu u Njujorku za 450,3 miliona dolara.Slika čuvenog italijanskog umetnika iz 1506. godine na kojoj je prikazan Isus Hrist tako je višestruko nadmašila dosadašnji rekord koji je držala Pikasova slika "Žene iz Alžira" a za koju je 2015. godine kupac platio 179,4 miliona dolara,objavljuje Danas.
Prodata slika je veličine 65 x 45 cm i pre aukcije u njujorškoj kući Kristi bila je izložena u Hong Kongu, San Francisku i Londonu.Identitet novog vlasnika nije poznat, prenose svetski mediji.
New York, 16.11.2017 - aukcija Da Vinčijeve slike "Salvator Mundi" u organizaciji aukcijske kuće Kristi (Christie's) u Njujorku. Slika je prodata za 450 miliona dolara: Jusi Pilkanen (Jussi Pylkannen)
Hrvati vratili avione Mići Jovanoviću i Željku Mitroviću
Avioni srpskih privatnih prevoznika, "Er Pinka" i "Infiniti avijejšna", zaplenjeni pre skoro dve nedelje na Aerodromu "Franjo Tuđman" u Zagrebu, doleteli su na Aerodrom "Nikola Tesla". Letelice su stigle, ali ne i objašnjenje zbog čega su zaplenjene kompanijama u vlasništu Željka Mitrovića ("Er Pink") i Miće Jovanovića ("Infiniti"), niti zbog čega su nakon deset dana vraćene, objavljuju Novosti.
Mića Jovanović, ujedno i rektor Megatrend univerziteta, potvrdio je za list da mu je avion vraćen, kao i da nije dobio valjano obrazloženje zbog čega je bio zaplenjen i zadržan deset dana. Jovanović kaže da još razmatra da li će tražiti odštetu, koja bi, tvrdi, bila veoma visoka. Na ime otkazanih letova, objašnjava, kompaniji je načinjena šteta od 100.000 evra. „Dodatna šteta i za kompaniju i za mene lično je urušavanje ugleda. Bili smo u svim regionalnim medijima, u negativnom kontekstu“, kaže Jovanović.
„Podvili rep“ piše u Srpskom telegrafu pod naslovom „Hrvati vratili avione Željku i Mići“.
Šarić: Lazarević mi nije javio da me prisluškuju
Darko Šarić, optužen za trgovinu narkoticima i pranje novca, juče je kao prvi svedok u postupku za odavanje službene tajne izjavio da od Branka Lazarevića, bivšeg šefa kabineta nekadašnjeg ministra policije Ivice Dačića nikada nije saznao da ga prisluškuju, prenosi Politika.
Iako je Šarić predložen kao svedok tužilaštva, on je negirao navod optužnice da je posredstvom optuženog Radovana Štrpca, od Lazarevića saznao da je tokom 2008. i 2009. godine bio pod specijalnim istražnim merama, rekavši da je za Lazarevića prvi put čuo kad je pokrenut postupak.
„Vi nikada od Lazarevića niste tražili informacije iz BIA ili vrha MUP-a, zar ne“, pitao ga je Lazarevićev branilac Veran Zečar, koristeći pravo da postavlja sugestivna pitanja.
„Nikad u životu“, rekao je Šarić.
Presuda
Pod najavom „Loša poruka suda, presuda Vukašinu Vilotiću (41) iz Šapca“ Blic objavljuje naslov „Monstrumu koji je zaklao lekarku samo 30 godina zatvora“. List podseća: „Ušetao u dom zdravlja, ubio Ljubinku Popović i seo u čekaonicu“.
Slava
Alo i Informer izveštavaju o tome kako je proslavljen Đurđic u familiji Marjanović, čija je snaha Jelena Marjanović, pevačica koja je prošle godine ubijena pod još nerasvetljenim okolnostima, što gotovo svakodnevno zauzima prostor na naslovnim stranama tabloida.