BOGATE NEMA KO DA KONTROLIŠE

S. Kačarević

(Pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

 

Zašto se u Srbiji već šest godina ne primenjuje unakrsna kontrola imovine i prihoda iako se pouzdano zna da najveći broj srpskih bogataša živi od zarade iz takozvane "sive zone". U Srbiji će oko 400 društvenih preduzeća koja više nemaju nikavu šansu za privatizaciju otići u stečaj ili likvidaciju. Za Ameriku, ali i za svetsku ekonomiju, tek dolaze teški dani, a potpuni krah može da se očekuje 2012. godine.



Revija kolekcije indijskog modnog kreatora Suman Chowdhury na Fešn
viku u Bangaloreu

Likvidacija umesto privatizacije

U Srbiji će oko 400 društvenih preduzeća koja više nemaju nikavu šansu za privatizaciju otići u stečaj ili likvidaciju, izjavio je savetnik potpredsednika Vlade Srbije Luka Andrić, penosi Politika.

On je u intervjuu agenciji Beta kazao da je trenutno u nešto više od 350 društvenih preduzeća, sa oko 5.000 zaposlenih pokrenuta likvidacija ili podneta inicijativa za stečaj.

Prema podacima Agencije za privatizaciju, u Srbiji je od 2002. godine do sada ukupno privatizovano oko 2.500 preduzeća, a prihod od privatizacije dostigao je 2,9 milijardi evra. Od ukupnog broja na tenderima i aukcijama prodato je 1.825 preduzeća, a preostala su privatizovana preko tržišta kapitala i na druge načine.

Bogataši bez kontrole

Zašto se u Srbiji već šest godina ne primenjuje unakrsna kontrola imovine i prihoda iako se pouzdano zna da najveći broj srpskih bogataša živi od zarade iz takozvane "sive zone", pitaju Novosti.

Svako ko se u Srbiji odluči da pazari moćan automobil, vilu ili jahtu ne bi trebalo da strahuje da će mu se na vratima pojaviti inspektori kojima mora da objašnjava otkud mu novac za tu kupovinu. Jer, za razliku od svih država u Evropi, u Srbiji zapravo ne postoji sistem kontrole kojim bi se utvrdilo ko sve živi luksuzno, a da je, prema evidenciji državnih organa, po prihodima često i siromah. Samo pogled na ulice svih srpskih gradova, prizor iz elitnijih delova urbanih sredina ukazuje da ovde, ipak, veliki broj ljudi raspolaže ogromnim bogatstvom, a da je poreklo te imovine poprilično problematično. Jednostavno, u Srbiji je najjeftinije biti bogat, čini se, kao nigde u razvijenom svetu.

"Svi inspektori koji rade na terenu, tačno znaju ko su ti koji žive od prihoda iz "sive zone", kaže za Novosti jedan od poreznika iz unutrašnjosti Srbije. "Ali, kako ja da se pojavim na vratima vile, kada znam čime se njen vlasnik bavi, ko su mu kumovi i koliko je moćan. Potpuno je besmisleno da pokušam bilo kakvu kontrolu, kada će on, jednim telefonskim pozivom, da spreči sve moje aktivnosti. Još da budem srećan, ako ne pokrene i nadležne da mi daju otkaz."



Najmanje tri osobe su izgubile život na mostu, predvidjenom za rekonstrukciju,
koji se srušio, na jugozapadu Kine

Borba oko cene maline

Zašto je srpski brend na barikadama gotovo svake sezone, u jeku berbe i otkupa, pitaju Novosti. Proizvođači: "Mi rmbamo, hladnjačarima kajmak." Izvoznici: "To su besmislice."

Izvor muka srpskih malinara su, kako navode, pre svih - vlasnici hladnjača. Obaraju im cenu maline, šićare na „ubijanju kvaliteta“, izgovaraju se otežanim plasmanom na stranom tržištu, navodno, zbog konkurencije iz Poljske, Kine, Čilea.

Ne smiruju se proizvođači malina u Srbiji. Rešili su da idu do kraja. Predsednik Srbije, Boris Tadić, poslednja je adresa sa koje, veruju, mogu da dobiju odgovor - zašto se godinama toleriše bogaćenje trgovaca i vlasnika hladnjača na njihovoj, seljačkoj muci.
Strpiće se, kažu, još koji dan. Ukoliko do kraja meseca ne stigne odgovor, 30. jula, ponovo će u proteste.

Pomirenje bez verskih vodja

Turski ministar inostranih poslova Ahmet Davutoglu verovatno u svoje uspehe može da uknjiži to što je zajedno sa srpskim kolegom Vukom Jeremićem u petak u Novom Pazaru uspeo da pomiri više od decenije suprotstavljene i zavađene političke vođe sandžačkih Bošnjaka – lidere Sandžačke demokratske partije Rasima Ljajića i Bošnjačke liste za evropski Sandžak Sulejmana Ugljanina. Ali i posle posete šefa turske diplomatije, kao i zamenika reis-ul-uleme Islamske zajednice Turske Mehmeda Gormeza, odnosi između verskih vođa muslimana u Srbiji ostaju nepromenjeni, objavljuje Politika.

Reis Gormez je u Novi Pazar došao dan ranije. Nagađalo se da nastoji da pomiri glavnog muftiju Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorlića i reis-ul-ulemu Islamske zajednice Srbije Adema Zilkića, i da bi navodno oni trebalo da zajedno klanjaju džumu, muslimansku molitvu petkom u podne. Međutim, odvojeni razgovori turskog reisa sa muftijom Zukorlićem i reisom Zilkićem nisu dali rezultate.

Ministarstvo za red

"U Srbiji je uvek bilo teško uvesti red. Tu se stvari, bojim se, nisu mnogo promenile još od hajdučkih vremena. Odličan primer je Zakon o informisanju. Svi su nezadovoljni haosom na medijskoj sceni, skandalizuju se zbog pisanja pojedinih novina... A kada konačno rešite da napravite radikalni rez, usledi talas kritika da su mere drakonske, suprotne evropskim normama, da nije pravi trenutak", kaže na početku intervjua za Novosti, ministar kulture Nebojša Bradić.
Od kada su u skupštinskoj proceduri dva zakona izašla ispod "čekića" Ministarstva kulture - zakoni o informisanju i kulturi - ministar Bradić sedi na "vrućoj stolici" pred širokim frontom kritičara iz medija, novinarskih udruženja, opozicije, ali i iz pojedinih stranaka na vlasti, stručne javnosti...
"Bez obzira na sve otpore, krajnje je vreme da se podvuče crta i medijska scena u Srbiji, na zadovoljstvo svih, a posebno građana, civilizuje. Ovo je trebalo da bude urađeno mnogo ranije", izjavljuje ministar kulture.


Radoslav Grujović iz Gornjeg Milanovca pravi trubu, dugačku 22 metra, koju planira
da pokloni tradicionalnom Saboru trubača, i montrira na brdu u Guči

Otcepljenje Tirola od Italije

Martin Graf, treći predsednik austrijskog parlamenta, političar ekstremno desne orijentacije, izjavio je da smatra da bi građani Južnog Tirola, regiona koji pripada Italiji, trebalo da se izjasne na referendumu o „povratku u sastav Austrije”, prenosi Politika.

„Južni Tirol je deo celog Tirola. To je važna tačka identifikacije. Južni Tirol ima većinsko nemačko govorno stanovništvo, koje se tako i izjašnjava”, kazao je političar desničarske Slobodarske partije Austrije (FPO) u intervjuu bečkom dnevniku „Prese”.

Pravo na vojni napad

Demokrate bi htele da preko primera rata za Kosovo, zadrže Americi status supersile i moralno opravdanje za vojni napad, objavljuje Politika.

Nova knjiga profesora Dejvida Gibsa (61), koji nikada nije bio na Balkanu, niti je bilo kakvim vezama (ličnim, emotivnim ili poslovnim) povezan s „buretom baruta”, za Srbiju je velika novost: američki autor opovrgava ovdašnje vladajuće mišljenje i zvaničnu politiku i tvrdi da rat NATO-a 1999. protiv Jugoslavije nema nikakve veze s „humanitarnim intervencijom”. Njegov rad o, kako kaže, glavnom sukobu koji definiše eru posle Hladnog rata jeste, pri tom, sazdan isključivo na javnim dokumentima (Haški tribunal i parlamentarne debate po evropskim prestonicama), bez ikakvih ličnih opservacija. Još je zanimljivije da je knjigu objavio prestižni Vanderbilt, jedan od vodećih univerziteta u SAD, i da će ona biti predmet proučavanja budućih studenata političkih nauka i međunarodnih odnosa.

Ni u Americi nije baš uobičajeno da akademski radnici objavljuju knjige suprotne stavovima zvaničnog Vašingtona, bar kada je o spoljnoj politici reč, objavljuje Politika u uvodu razgovora sa profesorom Gibsom.

Tek dolaze teški dani

Za Ameriku, ali i za svetsku ekonomiju, tek dolaze teški dani, a potpuni krah može da se očekuje 2012. godine! Ovo tvrdi ugledni „Trend risrč institut“ iz Njujorka, koji je Novostima ekskluzivno ustupio rezultate svog najnovijeg istraživanja trenutnog političkog i ekonomskog stanja u svetu.
Direktor i osnivač instituta dr Džerald Selente s timom stručnjaka u prethodnih skoro 30 godina uspešno je predvideo sve ekonomske i političke trendove, među kojima su raspad SSSR-a i aktuelna ekonomska kriza. Iako je veliki kritičar zvanične politike SAD, Selente je redovan gost najvećih američkih medija, kao što su Si-En-En, En-Bi-Si...
"Takozvani stimulativni plan, koji se trenutno sprovodi u Americi, ali i u Evropi, dovešće nas do tačke bez povratka. Štampanje i upumpavanje fantomskog novca bez osnove, izazvaće potpuni krah privrede do 2012. godine. U Americi će se ona zvati „Obamagedon“, a u ostatku sveta „najveća depresija“, kategoričan je Selente.
Prvi čovek „Trend risrč instituta“ objašnjava da su za aktuelnu svetsku krizu najodgovornije Federalne rezerve (centralna banka) SAD.

"Upumpavanje novca nastalog od „vazduha“ u propali sistem je kao kada bolesnik pati od hronične i neizlečive bolesti, a doktor mu daje lekove protiv bolova. Ili, kada se u već slupana kola ugrađuju kočnice. Drugim rečima, uzaludne mere koje se preduzimaju na momente će olakšati situaciju, ali neće sprečiti neizbežno. „Majka svih balona“ pući će možda već 2011. godine i za razliku od prethodnih, definitivno će uništiti državne infrastrukture i označiti kraj do sada poznatih ekonomskih aktivnosti u razvijenom svetu.
Selente upozorava da kada do toga konačno dođe, na vrhuncu krize možemo da očekujemo da američka vlada povede naciju u neki novi veliki rat."

Vojna baza na Marsu

Kad je na proslavi četiri decenije od ljudskog leta na Mesec, bivši astronaut Baz Oldrin rekao da bio voleo da leti na Mars, on je u stvari potvrdio planove Američke agencije za svemirska istraživanja NASA, o skorom letu sa ljudskom posadom na ovu planetu. Inženjer dr Slavoljub Vujić, koji je U NASA od 1967. radio na ispitivanju elektronskih sistema kosmičkih raketa i projektu „Apolo“, i dobro je upućen u američke vasionske planove, specijalno za Novosti govori o njima.
"SAD želi da sa Meseca i Marsa vlada planetom Zemljom i kosmosom. Amerikanci se boje da će Rusi i Kinezi, ako zajedno uđu u vasionski program, da im preotmu svemir. Zato NASA planira da svoju prvu ljudsku posadu pošalje na Mars već 2020. godine", otkriva dr Vujić.

"Zato se Amerikancima žuri. Namera SAD je da prvo Mesec pretvori u vasionsku bazu sa koje će se leteti sa astronautima u dva kosmička broda na Mars. Da naprave svoju prvu vojnu bazu u svemiru", tvrdi Vujić i pokazuje nam karte NASA za osvajanje Marsa.

Država i Djavolja varoš

Propuštena šansa da Đavolja varoš uđe u izbor svetskih čuda opet je skrenula pažnju na problem stvaranja srpskih brendova. Jer, od turističke ponude do gastronomije, država ne uspeva ništa da pretvori u proizvod po kojem bi nas prepoznavali, objavljuje Pres.

Đavolja varoš bila je samo na korak od toga uđe u finale u izboru novih svetskih čuda, međutim, nažalost, niko nije uspeo da animira dovoljno ljudi da daju bar jedan internet glas.

Iako mnogi veruju da je iza ovog projekta stala država Srbija, nažalost nije tako. Ovo srpsko čudo ušlo je u uži izbor samo zahvaljujući grupi entuzijasta, koji su jedva naterali Turističku organizaciju Srbije da četiri dana pre isteka roka potpiše neophodna dokumenta za kandidaturu.

Isti ti ljudi su kasnije četiri sata na Trgu Republike uzalud čekali ministra Mlađana Dinkića da ispuni obećanje i javno da svoj glas i tako animira građane da učine isto.

Aleksandra Krsmanović, PR Đavolje varoši, kaže da se pomoć države u ovoj akciji svela na štampanje pola miliona razglednica s kojima nisu znali šta da rade.

- Tražili smo novac za banere na sajtovima, jer je ipak reč o internet glasanju, ali ga nismo dobili. Razglednice nisu imale nikakvu svrhu i mnogo su koštale, a one su bile jedino što je neka državna institucija učinila za promociju Đavolje varoši - ističe Krsmanovićeva.

Dva puta svečano otvorena klinika

Kliniku za urologiju u KBC „Dr Dragiša Mišović", koju su u petak svečano pustili u rad ministar Ivica Dačić i ambasadorka Češke, još prošle godine otvorili tadašnji ministar za NIP Dragan Đilas i ministar zdravlja Tomica Milosavljević

Kliniku za urologiju u KBC „Dr Dragiša Mišović", koju su u petak svečano pustili u rad ministar Ivica Dačić i ambasadorka Češke, još prošle godine otvorili tadašnji ministar za NIP Dragan Đilas i ministar zdravlja Tomica Milosavljević, piše u Presu.

Ministrastvo za pomoć unesrećenima

Nesreća u Egiptu, u kojoj je 16. jula poginulo devet a povređeno osam građana Srbije, najveća je u poslednjih 25 godina koja se dogodila našim ljudima u inostranstvu. Do sada smo čitali ispovesti preživelih iz autobusa na koji je naleteo šleper na putu od Hurgade ka Luksoru, ali ne i kako je „iznutra" izgledala operacija spasavanja ovih ljudi koju je organizovalo Ministarstvo spoljnih poslova.

Ministarstvo spoljnih poslova je upravo u Egiptu pokazalo da njihov posao nisu samo borba za očuvanje Kosova, evropske integracije ili organizacija Samita nesvrstanih. Pokazali su i humanu stranu diplomatije - da kad je najteže pomognu građanima Srbije u nevolji! Da saopšte porodicama da su ostali bez najmilijih, da organizuju najbolju moguću lekarsku pomoć za povređene, transport poginulih u Srbiju... O toj drugoj strani MSP-a za Pres  govori šef kabineta ministra spoljnih poslova Borko Stefanović.

Popis tajnih grobnica

Državna komisije će od septembra početi da obeležava tajne grobnice u kojima se nalaze posmrtni ostaci streljanih posle oslobođenja 1944. godine i sastavlja spisak likvidiranih u tom periodu, kaže za Blic Slobodan Homen, državni sekretar Ministarstva pravde.
"Prvi zadatak komisije je da pregleda arhive i utvrdi spiskove ubijenih, od kojih su mnogi u periodu od 1944. do 1946. godine streljani bez suđenja i sudske odluke. Istovremeno, komisija bi trebalo da obiđe i popiše sve lokacije u Srbiji na kojima su vršene egzekucije. Ovaj posao ne počinjemo iz početka. Mnogi istoričari su se bavili temom tajnih grobnica posle rata. Već postoji studija u kojoj se nalaze podaci za oko 80 odsto lokacija na kojima su vršena streljanja", iznosi Homen.
Pomenuta studija je delo mr Srđana Cvetkovića, saradnika Instituta za savremenu istoriju, koji kaže da gotovo u svakom gradu i većem mestu postoje masovne grobnice.

Strože kazne za pijane vozače

Novi zakon o bezbednosti saobraćaja, koji će početi sa primenom krajem ove godine, sankcioniše šest kategorija vožnje pod dejstvom alkohola. Za teško pijanstvo sledi zatvor, objavljuje Politika.



(ilustracija: Politika)

Prva kategorija je blago pijanstvo, do 0,3 promila, i biće sankcionisano samo kod profesionalnih vozača, koji su i dalje u obavezi da voze bez kapi alkohola. Za ostale, osim vozača početnika, ova količina je dozvoljena. Druga kategorija je umereno pijanstvo (od 0,3 do 0,5 promila) sa fiksnom kaznom od 5.000 dinara.

Srednje pijanstvo (od 0,5 do 1,2 promila) je treća kategorija, za koju je propisana kazna od 6.000 do 20.000 dinara. Međutim, od ovog stepena pijanstva uvodi se novi sistem kažnjavanja – kazneni poeni. Vozač koji u roku od dve godine sakupi 18 ili više kaznenih poena ostaće bez dozvole na neograničeno vreme. Za vožnju u stanju srednjeg pijanstva dobiće šest kaznenih poena, ali ako drugi put bude uhvaćen u nepropisnom preticanju ili prebrzoj vožnji, to će mu dodati nove poene, isto kao i ponovna vožnja sa više od 0,5 promila alkohola u krvi. Ako sakupi 18 poena za dve godine, moraće da prođe strogu obuku da bi ponovo dobio dozvolu.

Vrućine, alkohol, nepažnja vozača... u proteklim su danima glavni krivci za učestale saobraćajne nezgode u kojima su žrtve – saobraćajci, piše u Novostima. Tako je i u subotu na Novom Beogradu povređen policajac V. S. (47) nakon što ga je mladić T. S. (29) udario pesnicom u lice, protestujući što je zaustavljen u vožnji. Policajac je odmah odveden u Klinički centar kako bi mu se utvrdio stepen povrede, a mladić T. S. koji je bio u vidno alkoholisanom stanju, odveden na trežnjenje u policijsku stanicu.
Do sukoba je došlo u ranim jutarnjim časovima. Pošto je policajac pokušao da legitimiše svadljivog vozača, zaradio je pesnicu u glavu, a potom je još jednim udarcem revoltirani mladić oštetio i haubu policijskog automobila. Ovim se incidentom samo nastavila neslavna serija u kojoj policajci pri obavljanju svojih dužnosti završe povređeni.

Rat policajaca

Dvadeset beogradskih policajaca spremno je da macolama i pištoljima provali u stanove koje su dobili legalno na konkursu koji je Ministarstvo policije raspisalo 2005. godine. Istovremeno dvadeset njihovih kolega spremno je pištoljima da brani te iste stanove u koje su se uselili, onako, bez konkursa samo uz odobrenje svojih šefova, objavljuje Blic.

Strasti su se uzburkale, nervi se istanjili, a ni jedni ni drugi, uglavnom, nemaju drugo rešenje za sebe i svoje porodice i spremni su da svoj prag osvoje, odnosno odbrane po svaku cenu.
Zapravo, ovaj sukob koji visi u vazduhu samo je vrh ledenog brega sa koga se jasno vidi dvadesetogodišnji nemar, samovolja, pa i kriminal u raspodeli državnih stanova.
Sukob dve grupe policajaca oko stanova je prava slika i prilika stanja u Srbiji. Samo još u ovoj zemlji Evrope državna imovina može da se deli bez konkursa, samo još ovde može da se zakaže iseljenje, a da od toga nema ništa, i tako 12 puta. Na jednom primeru vidi se sva neefikasnost sistema i ljudska muka.

Poterom­anija trese i Srbiju

Ni ekonomska kriza, ni činjenica da su glavni glumci odavno prerasli svoje uloge, ni podatak da je ovo šesti film iz serijala, nimalo nisu uticali na ogroman uspeh filma „Hari Poter i polukrvni princ“ koji je, od premijere 15. jula, za samo pet dana zaradio neverovatnih 465 miliona dolara! Poterom­anija trese i Srbiju, ljudi u redovima čekaju (!) da se dokopaju karata, što samo dokazuje da je saga o dečaku-čarobnjaku postala svetski fenomen... Dovoljno je pomenuti da, prema procenama finansijskih stručnjaka, celokupna Hari Poter franšiza vredi oko 20 milijardi dolara, objavljuje Blic

Inteligencija u Srbiji

U Srbiji ima oko 5.000 natprosečno inteligentnih osoba koje zadovoljavaju kriterijume za članstvo u Mensi, što je znatno više nego u zemljama regiona, izjavio je juče potpredsednik tog udruženja Fedor Munižaba. „Srbija se po broji natprosečno inteligentnih može porediti sa Francuskom i Engeskom”, rekao je Munižaba i objasnio da Mensa, kao udruženje koje okuplja natprosečno inteligente, u Srbiji trenutno ima samo 950 članova, jer je za članstvo neophodno uplatiti godišnju članarinu.

Mafijaški novac i za košarku

U optužnici švajcarskog tužilaštva protiv pripadnika italijanske mafije Franka del Torea i Paola Savina, optuženih za kriminalno udruživanje i pranje novca, u kojoj se opisuju i njihove poslovne veze s Milom Đukanovićem, Stankom Subotićem i drugim osobama uključenim u šverc cigareta, navodi se da su se pare od ovog kriminalnog posla slivale i u kasu jednog od najpoznatijih sportskih klubova u Crnoj Gori, objavljuje Blic.
Tužilaštvo u Bernu tvrdi da je deo novca koje su kriminalne grupe umešane u šverc cigareta stavile na raspolaganje u Švajcarskoj korišćen za finansiranje Košarkaškog kluba „Budućnost“ iz Podgorice. U to vreme ovaj košarkaški klub je bio „jak na evropskom nivou“, a njegov predsednik u jednom periodu bio je Veselin Barović. U optužnici se precizira da su velike sume korišćene za uplate na račun trenera i košarkaša Budućnosti – Miroslava Nikolića, Milenka Topića, Saše Obradovića, Vladimira Kuzmanovića, Dejana Tomaševića i drugih.

Reprezentacija Srbije u finalu



Polufinalna utakmica finalnog turnira Svetske lige Srbija - Kuba

Odbojkaška reprezentacija Srbije plasirala se u finale završnog turnira Svetske lige u Beogradu pošto je pobedila selekciju Kube sa 3:1 u setovima (18:25, 25:13, 25:21, 27:25), objavljuje Politika.

Selekcija Srbije će večeras od 20 sati u Beogradskoj areni igrati u finalu protiv Brazila, koji je pobedio Rusiju sa 3:0. U meču za treće mesto od 17 sati igraće Kuba i Rusija.

Dve najbolje odbojkaške ekipe na svetu, Srbija i Brazil, još jednom će u finalu velikog takmičenja, večeras od 20 časova u „Areni“ odmeriti snage i pokazati kome u ovom trenutku pripada svetski vrh, piše u Blicu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...