Zvezdani ratovi – buđenje sile i velike love

Aleksandar Manić

Dž. Dž. Ejbrams napravio je film po receptima koje su mu zacrtali investitori. Čitava intriga Buđenja sile okreće se oko potrage za droidom BB-8 u kome se nalazi karta na kojoj je naznačeno gde živi Luk Skajvoker, poslednji Džedaj vitez

Posle 12 dana eksploatacije, Buđenje sile, sedma epizoda Zvezdanih ratova, na blagajnama bioskopa inkasirala je tačno milijardu dolara, postavši tako najrentabilniji film u istoriji kinematografije. Međutim, to je samo početak. Kompanija Dizni je 2012. godine za četiri milijarde dolara otkupila franšizu od Džordža Lukasa. Predvideli su da naprave pet filmova do 2020. godine, a po biznis planu za sedmi nastavak, predviđalo se da će, na bioskopskim blagajnama, film da zaradi oko dve milijarde dolara, dok će prihodi od derivata da budu od tri do šest milijardi dolara.

zv ratovi 2 s

"Buđenje slie": najrentabilniji film u istoriji kinematografije

„Konzumiranje budućnosti“

Komercijalizacija sedme epizode uradjena je na vrlo specifičan način kroz dva kanala. Prvi kanal bila je dobro orkestrirana višegodišnja histerija čiji je cilj bilo uspaljivanje publike do usijanja, ne bi li svi pojurili da što pre vide novu epizodu. Ta histerija je čak bila primenjena i na novinare, te je jedina novinarska projekcija Zvezdanih ratova u Parizu izgledala kao ulazak u Kamoru. Novinari su morali da potpisuju ugovore kojim se obavezuju da nikome ne govore o filmu sve do premijere, a ako bi prekršili ugovor, išli bi na sud i plaćali bi obeštećenje Dizniju. Da bi se sprečilo bilo kakvo snimanje, na ulazu u salu, novinare su pretresali dva puta i oduzimali su im sve vrste tehničkih uređaja.

Drugi kanal komercijalizacije filma tekao je kroz priču o tehničkim čudesima koja su upotrebljena za stvaranje koncepta i izradu filma (moćni računari, teledirigovane kamare, sinteza zvuka, digitalizacija pokreta, teksture, 3D...). Na taj način bilo nam je došapnuto da je film savremenik svojih junaka, odnosno da je daleko ispred nas. Cilj te kampanje bilo je sugerisanje da mi ne gledamo film sa radnjom koja se dogadja u budućnosti, nego da upravo konzumiramo budućnost, posebno ako film gledamo u varijanti 3D koja nam daje utisak da nam svemirski brodovi proleću pored glave.

 

zv-rat-4-s

Komercijalizacija sedme epizode uradjena je kroz dva kanala.

Film po receptima finasijera

Čitava intriga Buđenja sile okreće se oko potrage za droidom BB-8 u kome se nalazi karta na kojoj je naznačeno gde živi Luk Skajvoker, poslednji Džedaj vitez. Fin, odbegli vojnik Novog Reda, mračne strane Sile, sreće mladu Rej, siroče koja se bavi prikupljanjem sekundarnih sirovina, postavši na taj način vlasnica BB-8. Njih goni Kajlo Ren, general Novog Reda, inače, sin Hana Soloa i princeze Leje, odnosno unuk Darta Vejdera. Tokom gonjenja, Ren sreće svog oca i ubija ga, a potom planira uništavanje planete pobunjenika na kojoj živi i njegova majka. Uz pomoć veštih pilota, pobunjenici uništavaju svemoćno intergalaktičko oružje Novog Reda, dok Rej, u međusobnom duelu, uspeva da teško rani Kajla Rena i da pobegne sa planete u kolapsu. Svi se, potom, sreću na planeti pobunjenika da proslave pobedu.

Dž. Dž. Ejbrams napravio je film po receptima koje su mu zacrtali investitori. Da bi se roba što bolje prodala i donela što više novca, bilo je neophodno stvoriti savršen proizvod koji mora da ima nadnacionalni i bezrasni pristup, a potom u njega uneti veliku dozu akcije, ljubav, drugarstvo i element transmisije sa starijih na mlađe.

Legitimnost novog filma je potvrđena kroz korišćenje nekih od poznatih likova, kao i više anegdota i paralela koje radnju povezuju sa prethodnim epizodama. Potom, da bi priča bila zanimljiva današnjoj mlađoj publici, uvedeni su mladi likovi, ali po novijim receptima mondijalističke ideološke indoktrinacije (devojka junakinja, mladi crnac, lepi negativac, umorni i ostareli heroji...). Zanimljivost predstavlja ponovna pojava homoseksualnog robotskog para R2-D2 i C-3PO, kome se sada pridružuje i mali BB-8, načinivši tako od njih prvu intergalaktičku, homoseksualnu, mašinsku porodicu.

Šablonima do kulturnog imperijalizma

Ideološko čitanje filma nije se mnogo promenilo u odnosu na prethodne epizode. Buđenje sile zasniva se na dve idejne linije – humanizaciji polubogova moderne mitologije i večnoj borbi između Svetlosti i Tmine. Kao i ranije, primećuje se da će u budućnost stići belci sa anglofonskog područja i tek po koji Afrikanac, Azijat ili neki drugi marginalac, ali samo kao pomoćno lice.

U pustinji, kao u filmovima sa legionarima, uvek će biti pljačkaša u đelabama koji će prodavati robove (robote). Marginalci će se kriti po rupama i zabitima da bi prikrili svoju ružnoću. Oficiri će stalno težiti ka stvaranju diktature, dok će se Buntovnici, u ime Republike, Bratstva i Jednakosti, staviti pod vođstvo mlade princeze ili ratnice i boriti se protiv Diktature. Dobri će nadvladati loše i u velikoj trećerajhovskoj ceremoniji podeliće radost (povremeno i medalje).

Prisustvo žene i crnca i u najvažnijim ulogama, malo udaljuje Zvezdane ratove od mačističke i kolonijalne slike koju smo gledali do sada: Evoksi su dobrodušni divljaci, Džar Džar Binks je priglup domorodac, crnci imaju sekundarne uloge, žene su pasivni posmatrači i nagrada pobednicima...

Istovremeno, Zvezdani ratovi kao super-produkcija bitno se razlikuje od filmova katastrofe, ratnih filmova i revolta životinja, koji se zasnivaju na nepoverenju u odnosu na tehnologiju. Mistika koja je uvedena kroz magloviti pojam Sile pomiruje Ameriku sa tehnologijom i potvrđuje njihovu tehnološku dominaciju ne samo u kinematografiji, nego i u svim ostalim oblastima.

Naravno, pored ustanovljavanja američke tehnološke dominacije, Buđenje sile još jednom ukazuje da Zvezdani ratovi nisu samo sredstvo širenja američkog (pod)kulturnog imperijalizma, nego i finansijske dominacije.

zv-rat-5-

Buđenje sile zasniva se na dve idejne linije – humanizaciji polubogova moderne mitologije i večnoj borbi između Svetlosti i Tmine

Kako je to radio Lukas

Važno je podsetiti se da su krajem 70-ih godina Lukas i Spilberg svojim filmovima nastavili gigantske ambicije Sesil B. DeMila i D. V. Grifita, ali su, pre svega, od njihove holivudske "mašine snova" napravili "mašinu novca".

Džordž Lukas (1944), tvorac Zvezdanih ratova, tipičan je proizvod posleratne Amerike, fasciniran bogatstvom 50-ih godina u kojima je odrastao. Kao i veći deo Amerike, on je u početku bio za rat u Vijetnamu gde se Svetlost (američka demokratija) borila protiv Tmine (komunističkog režima), ali ne samo za dobrobit Amerike, nego i čitavog Kosmosa. Verujući u univerzalnost američkih moralnih i ideoloških vrednosti, on je čak pokušao da se angažuje kao dobrovoljac. Potom, kao i mnogi iz njegove generacije, videvši šta znače užasi rata i u kojoj meri je američka vlada, posebno u vreme Niksona, manipulisala čitavu naciju, on se okrenuo protiv rata u Vijetnamu.

Tako, u epizodi Imperija uzvraća udarac, Palpatin, senator i kasnije kancelar Republike, ne predstavlja ni Hitlera, niti Staljina, kako se pretpostavljalo, nego je u pitanju avatar Ričarda Niksona. Tradicionalno, Amerikanci vide predsednika kao oca nacije, te je Anakinov prelazak sa svetle na mračnu stranu, upravo Niksonov put od demokratskih principa ka diktaturi koju je pokušao da uspostavi kroz različite manipulacije.

Posle afere Votergejt i poraza u Vijetnamu, Amerikanci, suočeni sa gubitkom poverenja u autoritet i moć, počeli su da preispituju svoju snagu, svoje mesto u svetu i mesto čoveka u sistemu. Lukasovi filmovi dali su im pojednostavljen odgovor na sva ova pitanja sa kojima je bilo teško živeti. Stvarajući zamenu za prošlost, Lukas je usvojio vidjenje Džona Forda koji u filmu Čovek koji je ubio Libertija Valansa kaže: "Ako na Zapadu legenda prevazidje stvarnost, onda štampamo legendu".

U ime Oca i Sina i Sile...

Nezavisno od Lukasovog generacijskog stava u vezi Niksona i rata u Vijetnamu, ne treba da se zaboravi da on ima relativno reakcionarnu ideologiju životnog poretka. Njegova saga nam ukazuje da kada otac vrši svoju ulogu oca i kada sin vrši ulogu sina, onda se uspostavlja sklad u Univerzumu. Znači, svi poremećaji proističu iz poremećaja porodice. Istovremeno, religiozna strana je postavljena kroz simbole Oca, Sina i Duha (Sile), ali njihov značaj nije mističan, nego moralan.

Na prvi pogled, Lukasovi Zvezdani ratovi kritikuju imperijalistički stav Amerike, ali uvođenje elemenata aposlutnog Dobra i Zla čine da se njegovo stvaralaštvo bitno udaljava od Novog Holivuda iz 60-ih i 70-ih godina, kada su najvažniji filmovi kontrakulture isključivali crno-belu podelu sveta i istraživali nijanse sivog. Za razliku od tih angažovanih filmova namenjenih odraslima, Lukas je hteo da zaradi što više novca, te se svojim filmom obratio onima koji najviše idu u bioskop – deci i omladini.

Buđenje sile je zadržalo istu ciljnu grupu, pokušavajući da je još proširi kroz potpuno pojednostavljenje zapleta i vrlo spektakularne specijalne efekte. Kompanija Dizni je u tome u potpunosti uspela, ali nije sigurno da će im isti recept doneti milijarde dolara svake godine. U svetu stripa je uobičajeno da se kaže kako prvi album serijala prodaje crtač, dok svaki naredni prodaje scenarista. Primenjeno na nove Zvezdane ratove, to bi značilo da sledećeg puta treba očekivati pametniju priču i bolji zaplet.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...