ŠTA NUDE FRANCUSKA I AMERIKA?

S. Kačarević

(Pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

Francuska će kumovati ulasku Srbije u Evropsku uniju. SAD ne postavljaju Srbiji uslove koji bi se ticali priznavanja nezavisnosti Kosova. Vašington nije očekivao veći srpski otpor pa će zato sada morati da u ovaj posao ulože mnogo više truda.



Promocija predstavnika kreativne industrije iz Velike Britanije u okviru programa
"Speed 4 Thoughts" na Belgrade Design Week

Francuska pomaže Srbiji

Predsednik Srbije Boris Tadić nastavio je juče, sastankom sa francuskim parlamentarcima i otkrivanjem spomen ploče u Domu invalida u Parizu, dvodnevnu radnu posetu Francuskoj, koja, kako je danas saopšteno u Ke D'Orseju, protiče u znaku iskazane podrške Srbiji na putu modernizacije i evropskih integracija. Tadić je ocenio da je njegova poseta Francuskoj bila prilika za novi početak u odnosima dve zemlje, javlja Politika.

U Ke D'Orseju je danas, u osvrtu na jučerašnje razgovore predsednika Tadića sa njegovim francuskim kolegom Nikolom Sarkozijem, saopšteno da je predsednik Francuske naglasio „važnosti brzog ulaska Srbije u Evropsku uniju i pozdravio napore ka modernizaciji koje Srbija preduzima”. Sarkozi je takođe „predložio zalaganje na zajedničkom radu sa ciljem da se Srbiji pomogne da napreduje na evropskom putu i ponovio podršku Francuske liberalizaciji viza” za građane Srbije, preneo je portparol Ke d'Orseja Erik Ševalije.

„Francuska će kumovati ulasku Srbije u Evropsku uniju”, preneli su danas francuski elektronski mediji, pozivajući se na agenciju Asošijetid pres i njene izvore u Jelisejskoj palati.

Novosti prenose da je predsednik Boris Tadić zadovoljan rezultatima dvodnevne posete Francuskoj: "Niko od sagovornika nije postavio pred Srbiju uslov priznavanja nezavisnosti KiM".

Pres objavljuje da je, posle razgovora srpskog i francuskog predsednika Borisa Tadića i Nikole Sarkozija sasvim izvesno da će EU 15. juna ukinuti vize građanima Srbije za zemlje Unije. Evropska unija će 15. juna najverovatnije doneti odluku da se građanima Srbije ukinu vize za putovanja u zemlje EU, jer je naša zemlja dobila podršku Francuske za izlazak na belu šengensku listu. Francuska je do sada bila glavni protivnik ukidanja viza Srbiji, zato što Beograd neće da odustane od izdavanja pasoša Albancima sa Kosova, piše u ovom tabloidu.

Francuska će zdušno podržati ukidanje viza Srbiji i pružiti pomoć Beogradu u pregovorima o kandidaturi, a razgovori srpske delegacije, koju u Parizu predvodi Boris Tadić, pre svega sa predsednikom Nikolom Sarkozijem, prošli su neočekivano dobro. Srbija je dobila još jednu šansu da joj jedna od dve ključne zemlje EU postane blizak partner i oslonac, rekli su za Blic izvori bliski vrhu francuske diplomatije.

Američka podrška Srbiji

Državna sekretarka Hilari Klinton odlučila je da zvaničnim dokumentom potvrdi da SAD smatraju da Srbija sarađuje sa Haškim tribunalom, rekao je juče u Vašingtonu grupi novinara iz Srbije zamenik pomoćnika državnog sekretara Stjuart Džouns. Dokument o kome je reč postaće službeni dokument 1. juna. On je dodao da SAD neće vršiti pritisak na Holandiju da promeni stav u odnosu na Srbiju i da odustane od zahteva koji se tiču saradnje s Haškim tribunalom.

Ponovio je da SAD ne postavljaju Srbiji uslove koji bi se ticali priznavanja nezavisnosti Kosova, izrazivši nadu da će srpska vlada tragati za pragmatičnim rešenjima. Kosovo a, prema njegovim rečima, može da bude problem samo ukoliko ne bude saradnje sa Euleksom, objavljuje Poltika.



Proslava gradske slave Spasovdana u Čačaku

Dovršavanje lošeg posla

Dag Bandou, autor nove knjige „Spoljne besmislice: Nova američka globalna imperija”, ekspert iz vašingtonskog instituta Kejto, očekuje da će ova administracija nastaviti svoju aktivnost na Balkanu jer je u prošlosti u vreme Klintona doživela neuspeh.

„Buš se u politici prema Balkanu držao linije zacrtane u Klintonovoj administraciji. Iako je Obama dobio izbore suprotstavljajući se greškama koje je u spoljnoj politici počinio njegov prethodnik, imenovanje Hilari Klinton za državnog sekretara govori da će se na balkanskom mikroplanu održati kontinuitet sa devedesetim”, kaže u razgovoru za Politiku Dag Bandou.

„Pokušaće da završe ovaj posao, nastavljaju sa zacrtanim smernicama, bez obzira na činjenicu što je on urađen loše.”

No, Bandou smatra da Vašington nije očekivao veći srpski otpor. Zato će sada morati da u ovaj posao ulože mnogo više truda. Srbi će, po njemu, za Brisel i Vašington ostati loši momci, jer „to je najjednostavniji način da se nastavi sa dosadašnjom politikom, a javnost teško može da shvati šta se zaista dešavalo na komplikovanom Balkanu. Ali dok god Srbi ostanu čvrsti, Zapadu su vezane ruke, nema mnogo toga što u ovom trenutku može da uradi.”

S druge strane, doktor Stiven Majer, profesor političkih nauka na Univerzitetu za nacionalnu odbranu u Virdžiniji, nekadašnji funkcioner CIA-e, odavno se zalaže za podelu na Kosovu.

„Sa oživljavanjem interesa za Balkan može se očekivati da Vašington snažnije podstakne napore za promenu ustava u BiH”, kaže za Politiku Stiven Majer. To neće rezultirati novom formalnom konferencijom, ali će svejedno to biti snažan pokušaj da se izmeni politička dinamika u BiH.

Banke ne daju zajmove

Banke u Srbiji nikada nisu imale više para, ali ni manje zajmile. Podaci pokazuju da su od početka godine, kroz zajmove dale samo 36,3 milijarde dinara. Istovremeno, novac su ulagale u državne hartije i to čak 150 milijardi dinara. Manje zajmova na tržištu banke plasiraju jer nije izvesno koliko će još trajati kriza i koje će razmere imati. Otuda su im državne obveznice sigurnije, jer donose kamatu od oko 15 odsto.

Uslovi kreditiranja su nepovoljni, objavljuju Novosti. Bankari ukazuju na to da posao sa stanovništvom nije više u toj meri siguran, mogući su mnogi rizici: otkazi u firmama, smanjenje plata... pa time pravdaju visoke kamate. Porast „problematičnih“ kredita započet je krajem prošle godine, a nastavlja se i u ovoj. Tako je, u martu, učešće zajmova koji se otežano vraćaju poraslo sa decembarskih 5,2 odsto na 8,11 odsto.

Revizija revizije

Nakon objavljivanja revizorskog izveštaja KPMG o poslovanju Nafte industrije Srbije za 2008. godinu, koji bi danas trebalo da bude predstavljen Upravnom odboru, mogli bi da se reše stari, ali i da dođe do novih srpsko-ruskih nesporazuma. Tim pre što su gubici NIS-a za 2008. godinu procenjeni na čak osam milijardi dinara, odnosno oko 90 miliona evra, kako Politika nezvanično saznaje iz izvora bliskih toj kompaniji.

Srpska strana, kako se saznaje, neće prihvatiti ovakav izveštaj KPMG, već će tražiti ili novu reviziju ili ponovni popis kompletne imovine NIS-a, zalihe, bilanse stanja i uspeha... Jer, bez toga revizorski izveštaj o završnom računu ne može biti prihvaćen, tvrdi za naš list Nikola Martinović, član Upravnog odbora NIS-a.

Izvori bliski ruskoj strani nisu baš uvereni da će se kompromis lako postići, dodajući da je pravo srpske strane da se ne složi s izveštajem KPMG. Međutim, gubitke neko mora da nadoknadi.

Dušan Petrović, član UO NIS-a kasno sinoć razgovarao je s predstavnicima „Gaspromnjefta” o eventualnom odlaganju sednice Skupštine NIS-a zakazane za 30. jun – da bi novi superrevizor kojeg angažuje srpska strana preispitao izveštaj KPMG po kom je NIS za prošlu godinu imao gubitak. Na ovoj sednici trebalo je da dođe i do zamene članova UO sa srpske strane gde sede političari i da se na njihovo mesto dovedu ljudi iz struke.

Rublja umesto dolara

Rusija polako prelazi na trgovinske obračune sa Belorusijom i Kazahstanom u rubljama i napušta dolar kao obračunsku jedinicu. Svetska ekonomska kriza diktira nove monetarne trendove, piše u Novostima.

Predsednik Dmitrij Medvedev izjavio je u četvrtak da Rusija namerava da što pre ima zajedničku valutu s Belorusijom. Kriza je uticala na to da se umesto dolara uvodi rezervna valuta, a u ovom slučaju je to rublja.



Satelitski snimak kompanije DigitalGlobe, mesta na kome je Severna Koreja izvršila
podzemnu probu nuklearnog oružja na severu te zemlje

Najveća plata u Evropi

Šef nemačkog automobilskog koncerna „Poršea” Vendelin Videking je zaradio prošle godine 77,4 miliona evra, više nego bilo koji drugi menadžer u Evropi.

Poistraživanju „Menadžer magazina”, na drugom mestu, s primanjem od 13,6 miliona evra je direktor farmaceutskog koncerna „Novartis” Danijel Vasela, a na trećem je šef najveće španske banke „Santander” Alfredo Abad s 12,7 miliona evra, prenosi Politika.

Prošla godina nije bila povoljna za evropske vodeće menadžere. Primanja rukovodilaca 50 najvećih evropskih koncerna i banaka opala su za 18 odsto, u Nemačkoj čak za 25. U proseku su evropski vodeći biznismeni prošle godine primili po 5,7 miliona evra, dok je 2007. prosek bio 6,9 miliona. Šefovima 50 vodećih evropskih koncerna je prošle godine isplaćeno 913 miliona evra, a 2007. 1,2 milijardu.

Rat vlade i fakulteta

Zakon o rebalansu budžeta rasplamsao je pravi rat na liniji vlada – fakulteti, a član 15, po kojem su fakulteti dužni da daju 40 odsto sopstvenih prihoda, razlog je što ostavke nude rektor i dekani, a čule su se i pretnje da će studenti izaći na ulicu i da neće biti prijemnih ispita, objavljuje Politika.

Rektor Branko Kovačević je pregovore sa ministrima Đelićem i Obradovićem nazvao „razgovorom gluvih”, a sa druge strane su apostrofirani najbogatiji fakulteti, „koji se u vremenima krize ponašaju nesolidarno i rasipnički, a sve preko leđa studenata”.

Biznis i politika, nekad i sad

Gotovo da nema političara u Srbiji koji je bio na nekoj funkciji od devedesetih godina prošlog veka do danas, a da se istovremeno nije oprobao u biznisu, objavljuje Danas. Istovremeno, gotovo svaki viđeniji poslovni čovek, makar nakratko, pojavljivao se u nekoj političkoj ulozi, kao što su to činili Bogoljub Karić, Miroslav Mišković, Milovan Bojić, Dušan Mihajlović, Nebojša Čović, Zoran Živković... Bilo je i drastičnih slučajeva, poput Mirka Marjanovića, da se u isto vreme obavlja premijerska funkcija i bude na čelu velikog državnog preduzeća.

Zanimljivo je da ovaj list ističe kako "sukoba interesa ove vrste danas u Vladi Srbije nema, ali su zato desetine narodnih predstavnika u parlamentu Srbije u isto vreme i uspešni poslovni ljudi. Konflikta interesa, onako kako ga opisuje zakon, tu svakako nema. U kojoj meri su zakonski predlozi i posebno amandmani motivisani privatnim interesima poslanika veoma je teško dokazati", piše u Danasu.

Prijava pronalaska skuplja 33 puta

"Više ne vidim smisao svoga rada", ljutito u razgovoru za Politiku kaže prof. dr Milan Kekanović, redovni profesor Građevinskog fakulteta, a razlog njegovog razočarenja je ogromno povećanje dažbina na inovacije. Prema izmenama Zakon o porezima i taksama, prijava novog pronalaska poskupela je 33 puta, a enormno su skočile i cene održavanja patenata.

Prišili ruku

Tim lekara Instituta za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju KC Srbije, na čelu sa dr Markom Bumbaširevićem, uspešno je prišio iz ramena potpuno istrgnutu ruku Josipu Aleksandriću (29) iz Uba! Josipu je drobilica za beton iščupala čitavu ruku, a pravo je čudo ono što je uspela da uradi ekipa dr Bumbaširevića jer je povređeni mladić kod njih stigao čitavih pet sati posle nesreće, objavljuje Pres.

Lekari koji ne leče

Više od dve nedelje traje drama Beograđana Zorane i Dušana Tešića čija je šesnaestomesečna beba N. T. u komi u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj. Od lekara do lekara, od jedne do druge pogrešne dijagnoze, do krajnje tačne i strašne - do meningitisa, do kome, piše u Blicu.

Šesnaestomesečna Natalija Tešić, posle tri dana visoke temperature, za koju su, kako nam objašnjavaju njeni najbliži, lekari prvo mislili da je virusna infekcija respiratornih organa, završila je u komi i od 14. maja se nalazi u teškom stanju, piše u Politici.

David Kecman, ujak devojčice, rekao nam je da ono za šta su lekari u Domu zdravlja „Novi Beograd” – ogranak u Bloku 44 mislili da je virusna infekcija u stvari bio galopirajući meningitis, koji je dijagnostikovan tek kada je devojčica upućena na Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj. Kecman kaže da su roditelji sa bebom koja je imala visoku temperaturu tri dana dolazili u Predškolski dispanzer u Nehruovoj kod dr Zagorke Radović-Krstić i dr Lidije Manić pre nego što su hitno poslati u Tiršovu.

Lečenjem bolesti zavisnosti se, osim državnih institucija, masovno bave crkve, „klinike“ na crno, objavljuju Novosti. Legalno rade 32 državne i 57 privatnih bolnica. U ponudi i batine, kvazisaveti, ilegalni čipovi. Neefikasnošću zvaničnih institucija otvorena su vrata alternativnim centrima da od ove pošasti naprave dobar biznis, i to često - na crno.

Trenutak u kojem Jelenu Dragićević, majku višegodišnjeg heroinskog zavisnika, nije prepoznala dr Jasmina Knežević-Tasić, koja je njenog sina lečila tri godine, jedan je od najupečatljivijih utisaka koji je ostavila emisija „Da. Možda. Ne“, prikazana preksinoć na RTS-u. Mnogi gledaoci su se zapitali da li je moguć takav površan odnos između doktora koji bi po prirodi stvari trebalo da kroz duge seanse pronikne u dušu pacijenta, čija porodica to i plaća jer se sve dešava u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, objavljuje Politika.

U Presu piše da roditelji narkomana koji su izlečeni u Crnoj Reci i posle objavljenih snimaka batinanja bezrezervno podržavaju protojereja Branislava Peranovića i njegove saradnike! Jelena Dragićević, majka narkomana koji se već deset meseci nalazi na lečenju u Crnoj Reci, kaže za Pres da su joj lekari godinama uzimali veliki novac za neuspešna lečenja, a da je njenom sinu pomogao tek prota Peranović. Hajka koja se vodi protiv prote Branislava Peranovića i centra u Crnoj Reci odgovara samo narko-dilerima.

Jelena je uzburkala srpsku javnost kada je preksinoć uživo u emisiji "Da, možda, ne" na RTS-u optužila prisutnu doktorku Jasminu Knežević-Tasić da joj je uzela velike pare, a nije pomogla njenom sinu.

Tri smrti u kragujevačkoj GAK, dveju trudnica i jedne bebe, uzburkale javnost u Šumadiji, piše u Novostima.

"Ukoliko se na sudu utvrdi da postoje bilo kakvi propusti lekara u slučaju preminule porodilje Olivere Veljić (39), ili u slučaju smrti bebe porodice Lojanica, lekari će sigurno dobiti otkaze, a slučaj preminule porodilje Anđelke Trifunović-Popović iz Kraljeva nije u nadležnosti ovog kliničkog centra." Ovo je u četvrtak rekao Radomir Pavlović, direktor Kliničkog centra u Kragujevcu.

Ističe rok za dogovor o imovini iz bivše Jugoslavije

Srpske firme uknjižavaju imovinu koja je pravno sporna, ako Vlada ne produži rok uredbe, najavljuje Borba. Vlada Srbije je prošlog leta donela uredbu kojom se zabranjuje prodaja imovine firmi iz Slovenije, Hrvatske i BiH, ali samo do 31. maja ove godine.
Preduzeće „So produkt“ iz Beograda nalazi se u grupi od 132 društvena preduzeća čija prodaje je zaustavljena jula prošle godine nakon što su Slovenija, Hrvatska i BiH uputile protestnu notu Srbiji jer jer je reč o firmama koje koriste imovinu preduzeća iz bivših republika. Vlada Srbije je leta prošle godine donela i uredbu kojom se zabranjuje prodaja tih firmi do 31. maja ove godine do kada je trebalo da se reši problem tako što bi ta preduzeća pokušala da postignu dogovor sa slovenačkim, hrvatskih i firmama iz BiH . U slučaju da se to ne dogodi do tog roka, nadležni organ po službenoj dužnosti upisuje pravo svojine na naše preduzeće, dok bi firme iz bivših republika SFRJ mogla bi biti obeštećena samo novčano iz prodajne cene u postupku privatizacije. U Ministarstvu ekonomije nisu mogli da kažu da li će eventualno Vlada Srbije produžiti rok važenja uredbe.



Najmanje 16 osoba je poginulo, a 20 povredjeno u udesu autobusa koji je
prevozio učesnike religijskog festivala u planinskoj oblasti istočno od Sofije

Bačen krompir

Prolaznici magistralom Nova Varoš - Prijepolje ovih dana svedoci su velike nevolje sa kojom se suočavaju proizvođači krompira iz okolnih sela. U potocima pored same magistrale, niz sela Gornja i Donja i Bistrica, pre dva-tri jutra su osvanule tone bačenog krompira. Puni džakovi koje niko neće, završavaju i po smetlištima pored sela, objavljuje Glas javnosti.

"Jeste dosta krompira prodato po ceni od osam do deset dinara, ali je dosta i bačeno. Ponavlja se slika iz ranijih godina jedne totalne državne nebrige i propasti za proizvođače. Uložimo hiljade i hiljade evra, silan rad, trud, i na kraju - krompir ide u potok. Državi je izgleda sasvim svejedno - sejali mi ili ne", priča Zoran Ivanković iz Bukovika, sela ispod Javora.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da oni nemaju nikakve veze sa otkupom krompira i da po programu za 2009. godinu nije planiran otkup krompira.

Ministar savetuje bezbrižnost

Saša Dragin, ministar poljoprivrede, pod naslovom "Neće nas ugušiti suša", izjavljuje za Novosti: "Do jesenje setve svim paorima 12.000 dinara po hektaru. Voće je glavni izvozni adut Srbije. Ne treba da se brinemo da nećemo imati hranu."

"Maršal" ponovo u Srbiji

Najava fabrike Luksola, da će obnoviti proizvodnju sapuna „maršal“, koji je koristio Josip Broz Tito otvara pitanje gde su nestale nekada poznate robne marke koje su bile dobro pozicionirane ne samo na jugoslovenskom već i na tržištu evropskih zemalja, piše u Danasu.

Pozorište i politika

Politika intervjuiše jednog od najpopularnijih dramskih pisaca ex-Yu, Ivu Brešana (1936), danas prozaistu čiji su provokativni komadi izvođeni u skoro svim teatrima ondašnje države, ali i širom Evrope, a predstava „Hamlet u selu Mrduša Donja” bila jedna od najgledanijih u istoriji savremenog dramskog teksta.

"Politika do pozorišta ne drži, možete reći što hoćete u pozorištu – nikoga za to nije briga", kaže poznati hrvatski dramski i prozni pisac.

Ispitivanje pretnji iz Luke Beograd

Prvi zamenik predsednika Vlade Srbije i ministar policije Ivica Dačić izjavio je da na sednici Vlade Srbije nije bilo reči o dopisima koje je Televizija B92 dobijala od advokata Luke Beograd, objavljuje Borba. Dačić je dodao da niko ne sme nikome da preti i da je kao ministar zadužen da reaguje na sve pretnje kojima neko ugrožava bezbednost ili ličnu ili imovinsku sigurnost.
"Ko god da preti taj će doživeti reakciju policije, ne mešamo se u političke stvari, o tome neka raspravljaju politički organi", istakao je on.
Ministarka pravde Snežana Malović očekuje da nedležno tužilaštvo ispita ceo slučaj i da se u saradnji sa policijom izvrše određene provere. Ona je ocenila kao nedopustiv svaki pritisak advokata Luke Beograd na medije i Savet za borbu protiv korupcije.

Da li preti epidemija sa Kosmeta?

Opaka bolest hemoragična groznica kongo-krimskog tipa počela je na Kosovu i Metohiji, čini se, da poprima razmere epidemije, objavljuje Glas javnosti. Pošto je prenose krpelji, zečevi, ovce, koze, goveda i ptice, za koje kontrola granice ne postoji, veoma je izvesno da bi opasni virus uskoro mogao da se proširi i na unutrašnjost Srbije. Epidemiju kongo-krimske groznice velikih razmera prištinska vlast pre desetak godina uspešno sakrila od svih međunarodnih zdravstvenih organizacija, pa postoji ozbiljna sumnja da se i danas ponašaju tako. Smrtnost od ove bolesti je 50 odsto.

Vlada odlaže istragu

Zaključak koji je Vlada Srbije donela početkom aprila najverovatnije je stavio tačku na zahtev general-majora Ace Tomića da se protiv Borisa Tadića, nekadašnjeg ministra odbrane SCG, Dušana Mihajlovića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Srbije, i Vladimira Popovića Bebe, šefa vladinog Biroa za komunikacije u vreme „Sablje“, sprovede istraga zbog sumnje da su počinili niz krivičnih dela kojima su mu naneli štetu. Naime, kako je Glas saznao, vlada je na sednici koja je održana 9. aprila, odlučila da Mihajlovića ne oslobodi obaveze čuvanja državne i službene tajne, zbog čega on ne može da se izjasni na navode iz Tomićevog zahteva, pa ni nadležni sud ne može da pokrene istragu. U odnosu na Tadića, koji je aktuelni predsednik države još ranije je, kako Glas nezvanično saznaje, zatraženo da postupak miruje, dok je Popović u međuvremenu saslušan, ali kako njega Tomić sumnjiči za povredu tajnosti postupka, što je lakše krivično delo, i on bi mogao podeliti „sudbinu“ druge dvojice.
U nastaloj situaciji sud će najverovatnije doneti rešenje o prekidanju krivičnog postupka, a taj prekid bi trajao dok se situacija bitno ne promeni, odnosno dok, recimo, Mihajloviću ne bude dozvoljeno da govori ili dok Tadiću ne istekne predsednički mandat.

Devojka sa bombom

Maloletna devojčica iz Doboja htela da podmetne eksploziv pod vozilo policajca. U školu donela i pištolj da opravda časove i reši sukob sa momkom, piše u Novostima. Policija u Doboju u sredu je uhapsila maloletnu S. Ž. iz dobojskog naselja Porečje, za koju se sumnja da je nameravala da podmetne minu pod vozilo policijskog inspektora, kao i zbog pretnji organima javne bezbednosti. Policajci su je odmah pretresli i u njenom školskom ruksaku pronašli ručnu kumulativnu bombu za uništavanje oklopnih vozila.

Prethodno, nedelju dana pre zaplene mine, ova devojka sa nepunih osamnaest godina, u školu je donela pištolj. Osim neopravdanih izostanaka, S. Ž. nije imala problema sa učenjem i psiholozi su utvrdili da je inteligentna osoba. Majku nije zapamtila jer je preminula u ratu, a otac je retko dolazio kući pa je živela sa tetkom u Porječju i kao podstanar u Doboju za vreme dok je pohađala srednju školu.

Begunac iz Srbije uhapšen u Italiji

Vladimir Jovanović (41), zvani Vlada Japanac, uhapšen je u Italiji po Interpolovoj poternici! Nekadašnji član „surčinsko-zemunskog klana" osuđen je u Srbiji na dve godine zatvora zbog iznude, ali je posle pravosnažnosti presude pobegao iz zemlje. Kako Pres saznaje, Japanac bi trebalo da bude izručen Srbiji za dva meseca. Vladimir Jovanović uhvaćen je sa lažnim dokumentima.

Srpska policija je u „beloj knjizi" iz 2001. godine registrovala Jovanovića kao pripadnika grupe Dušana Spasojevića, pokojnog vođe zemunskog klana. Vlada Japanac postao je poznat u javnosti posle atentata na Vuka Draškovića u junu 2000. godine, jer su se u njegovom stanu u Budvi krili Dušan Spasojević i Mile Luković. Protiv njega tada nije podneta krivična prijava, a nije hapšen ni u akciji „Sablja" iako je važio za čoveka bliskog surčinskom, zemunskom i bežanijskom klanu, navodi ovaj tabloid.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...