POLICIJSKA ISTRAGA PROTIV SARADNIKA EPISKOPA

S. Kačarević

(pregled najvažnijih tema na naslovnima stranama srpske štampe)

 

Ministarstvo unutrašnjih poslova, po nalogu Višeg tužilaštva u Beogradu, pokrenulo je istragu protiv najbližih saradnika vladike raško-prizrenskog Artemija. Crnogorska Uprava policije u detaljnom izveštaju navodi da je Darko Šarić policiji poznat od 1993, a da se više od deset godina zna da je on jedan od najvećih narko-bosova. Siva ekonomija zahvata 33,9 bruto nacionalnog dohotka, a budžet Srbije godišnje je zbog toga na gubitku skoro četiri milijarde evra.

Očekuje se izručenje odbeglog kaludjera

Ministarstvo unutrašnjih poslova, po nalogu Višeg tužilaštva u Beogradu, pokrenulo je istragu protiv najbližih saradnika vladike raško-prizrenskog Artemija koji je odlukom Svetog arhijerejskog sinoda od 11. februara privremeno razrešen upravljanja svojom eparhijom, potvrdili su juče Politici u MUP-u.

Privremeni administrator eparhije raško-prizrenske vladika Atanasije (Jevtić) izjavio je juče u Prištini da veruje da će pred sudom odgovarati protosinđel Simeon Vilovski, iguman manastira Banjska i lični sekretar vladike Artemija, i Predrag Subotički, doskorašnji član Eparhijskog upravnog odbora i nekadašnji vlasnik Eparhijskog centra „Rade Neimar“.

„Simeon je sa svojom grupom pljačkaša od narodnih para zidao i gradio. On je pobegao noću u Grčku, a već duže vreme se vodi kao grčki klirik. Ima i kuću u Grčkoj, a možda će sagraditi i neki manastir. To je oduvek bio mračan čovek i to smo odavno rekli episkopu Artemiju“, rekao je vladika Atanasije. Na novom sajtu eparhije raško-prizrenske objavljeno je i da se očekuje da će srpska policija uskoro tražiti izručenje oca Simeona Srbiji, objavljuje Politika. Vladika Atanasije je juče, sa vikarnim episkopom lipljanskim Teodosijem, služio parastos u crkvi Svetog Nikole u Prištini, povodom devetogodišnjice ubistva 12 Srba u autobusu „Nišekspresa“ kod Podujeva.

Episkop Atanasije: Simeon Vilovski moraće na sud i, verovatno, u zatvor, najavljuju Novosti. On je saopštio i da je bivši sekretar vladike Artemija “sa svojom mafijom crpeo ugodnosti i bogatio se od sirotinjskog hleba”.
"Dobri, radni, vredni i čestiti vladika Artemije godinama je bio zaposednut, nažalost, od jednog čoveka, Simeona Vilovskog, osobe niskih moralnih vrednosti, opakog i posesivnog. Ne znam da li je zdrav, moralno i psihički sigurno nije", rekao je vladika Atanasije.

Iz više izvora u vrhu Srpske pravoslavne crkve Danasu je potvrđeno da protiv episkopa raško-prizrenskog Artemija (Radosavljevića) nije pokrenut kanonski proces i da odluku o tome treba da donese Sveti arhijerejski sabor, čije zasedanje počinje 25. aprila ustoličenjem novog poglavara SPC u Pećkoj patrijaršiji. Izvori Danasa tvrde da među odlukama koje je Sinod doneo 11. februara, a dva dana kasnije uručio vladici Artemiju nema odluke o pokretanju kanonskog procesa.

Lični sekretar vladike Artemija, Simeon Vilovski, spektakularno je pobegao iz Srbije u noći između 10. i 11. februara, tvrdi za Pres episkop zahumsko-hercegovački Grigorije. Vilovski je pobegao u Grčku preko Makedonije, u kojoj je čak promenio tablice na automobilu i sada se krije u manastiru u mestu Stavros na ulazu u Halkidiki, gde je ranije kupio zemlju od para namenjenih gladnima na Kosovu i Metohiji. Vladika Grigorije tvrdi za Pres da je Vilovski pobegao odmah pošto je komisija SPC, koja je ispitivala finansijsko poslovanje raško-prizrenske eparhije, odnela dokumentaciju iz Gračanice! Sumnja se da je Simeon sa sobom odneo crkvene pare!

Istraga o zloupotrebama najbližih saradnika vladike Artemija, prvenstveno Simeona Vilovskog biće okončana veoma brzo. Kako za Blic kažu u MUP Srbije, „već tokom ove nedelje policija bi mogla da završi svoj deo posla”. Deo novca iz humanitarnih fondova otišao je za plaćanje lobističkih kuća u SAD sa kojima su potpisani ugovori vredni preko 600.000 dolara, a novac je uplaćivao Vilovski. U te svrhe je čak korišćen i novac koji je vaseljenski patrijarh Vartolomej davao za obnovu porušenih svetinja na Kosovu. Eparhija raško-prizrenska sarađivala je počev od 2006. godine sa dve lobističke kuće u SAD - isprva „Venable”, a potom naslednicom te agencije „Squire Sanders Public Advocacy”, piše u Blicu. Kako se i pored znatne sume novca nije stiglo do važnijih ljudi u SAD, Sinod je rekao vladici da raskine ugovor, prestane da daje crkveni novac, što on nije poslušao. Sinod je tada smatrao da umesto lobiranja od koga očito nije bilo koristi, novac treba da se usmeri na obnovu duhovnog života.

Sva državljanstva Šarića

Beogradska kancelarija Interpola uputila je zahtev slovačkim kolegama da provere kako je Darko Šarić dobio slovačko državljanstvo 2006. godine, a zatim i njihov pasoš. Dobili su potvrdu da je informacija tačna, ali ne i šire obrazloženje.

U našem Interpolu su nam potvrdili da je početkom 2006. godine Darko Šarić podneo zahtev za dobijanje državljanstva Slovačke i da je, pošto mu je pozitivno rešen zahtev, prvo dobio ličnu kartu kao građanin Slovačke, a potom iste godine i crveni pasoš ove države. Ono što je sada poznato našim vlastima jeste to da je Šarić dobio crveni pasoš posle ulaska Slovačke u EU, piše u Politici.

Izveštaj Uprave policije Crne Gore o slučaju Darka Šarić, odnosno policijskim aktivnostima u realizaciji operacije „Balkanski ratnik”, razmatraće u četvrtak skupštinski Odbor za bezbednost i odbranu. Zanimljivo je i da će odbor razmatrati i izveštaj Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave o postupku na rešavanju zahteva Darka Šarića za ponovno sticanje crnogorskog državljanstva. Prema mišljenju Agencije za nacionalnu bezbednost, Darko Šarića „ne predstavlja smetnju za bezbednost Crne Gore”, što je bio preduslov da mu Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave izda garanciju da će steći crnogorsko državljanstvo. Na zahtev MUP-a, kako saznajemo, pozitivno mišljenje o Šariću, dalo je i Ministarstvo odbrane Crne Gore, objavljuje Politika.

Crnogorska Uprava policije u detaljnom izveštaju navodi da je Darko Šarić policiji poznat od 1993, a da se više od deset godina zna da je on jedan od najvećih narko-bosova, prenosi Pres. U izveštaju do koga je Pres juče došao, navodi se i operativna policijska procena da Šarići u Srbiji raspolažu imovinom vrednom „više milijardi evra"?! Čak se i nabrajaju imena lokala, firmi, kafića i klubova čiji su Šarići vlasnici. Pres objavljuje deo izveštaja u delu koji se odnosi na Darka Šarića. Pitanje na koje juče nismo mogli da dobijemo odgovor ni u Beogradu, ni u Podgorici jeste kako je moguće da policija više od deset godina zna za Šarićev narko-klan, a da ništa ne preduzme protiv njega. Takođe, nije jasno ni kako je Srbija, uz sva saznanja, dala Darku Šariću državljanstvo, odnosno kako je crnogorska Agencija za nacionalnu bezbednost zaključila da ne postoje prepreke da se Šariću odobri upis u crnogorsko državljanstvo, pita ovaj tabloid.

Specijalni sud doneo odluku o privremenoj zapleni imetka i bankovnih računa odbeglog Pljevljaka u Srbiji. Vrednost nekretnina 4,9 miliona evra. Ostao bez četiri vile, dve garaže i šest stanova, objavljuju Novosti. Privremeno su zaplenjene i sume novca sa tri devizna računa, za koje Šarićeva odbrana, na ročištu, održanom prošle nedelje, nije pružila dokaz da su legalno stečene.

"Šariću zaplenjeni stanovi i vile", naslov je u Blicu.

Ko radi?

Zbog ekonomske krize sve više radnika u Srbiji platu prima na ruke. Država zbog neplaćanja poreza i doprinosa mesečno gubi 11 milijardi dinara, piše u Novostima. Platu na ruke u Srbiji svakog meseca dobije skoro 800.000 radnika! U Srbiji je rad na crno u vreme ekonomske krize uzeo maha, jer se procenjuje da je u prošloj godini skoro 300.000 ljudi prešlo u ilegalne tokove poslovanja.

"Teško je precizirati koliko ljudi u Srbiji zaista radi, ali, ako se uporede podaci sa tržišta rada i oni kojima barata Republički zavod za statistiku, onda možemo da imamo makar procenu", objasnio je Vladimir Ilić, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje. "Zvanično radi 1,8 miliona, odnosno ovi su radnici prijavljeni na socijalno osiguranje. U Anketi o radnoj snazi, međutim, čak 2,6 miliona se izjasnilo da imaju neki posao od kojeg zarađuju novac. Na osnovu ove razlike možemo, makar približno, da zaključimo koliko ljudi realno radi bez obzira da li plaćaju doprinose ili ne."

Siva ekonomija zahvata 33,9 bruto nacionalnog dohotka, a budžet Srbije godišnje je na gubitku skoro četiri milijarde evra - sabiraju u Uniji poslodavaca Srbije. I pored toga što država gubi enorman novac zbog neprijavljenih radnika, još je veći apsurd što republička inspekcija kontroliše samo one koji legalno posluju, a nema ovlašćenja da zabrani rad onima koji rade na crno na očigled svih.

Uskoro nova revizija budžeta i kazne za stare prekršaje

Revizija budžeta za 2009. godinu počeće 1. marta, kada se očekuje da će biti završena predaja završnih računa svih budžetskih korisnika, najavio je juče za Politiku državni revizor Radoslav Sretenović.

A prethodno češljanje trošenja novca iz državne kase za 2008. godinu sutra će dobiti sudski epilog. Jer, Sretenović, koji ovih dana ima pune ruke posla, sutra bi trebalo da podnese prekršajne prijave protiv nadležnih ministara.

Međutim, Sretenović ne želi da otkrije ko je prekršio zakon prilikom trošenja budžetskih sredstava za 2008. godinu. Kako kaže, konkretna imena čuće se u četvrtak.

"Biće to potpuno javno i neskriveno. Kao što sam objavio izveštaj pre nekoliko meseci, tako ću i sada objaviti ko je kršio zakon", bio je kratak Sretenović koji je, kako kaže, do četvrtka rešio da obustavi sve kontakte sa novinarima da bi na miru mogao završiti posao.

Ko će graditi autoput

Najnižu cenu od oko 8,5 milijardi dinara (bez PDV-a) za završetak severnog kraka Koridora 10 ponudio je konzorcijum domaćih firmi – Preduzeće za puteve „Beograd”, „Putevi Užice”, „Planum” i „Borovica transport”. Ali, budući da su ponudu vezali za rast cena na malo, a konkurencija tvrdi da je tražena fiksna cena radova, tenderska komisija koja je juče otvorila tri dospele ponude treba da odluči ko će dobiti posao, javlja Politika.

Za izgradnju 110 kilometara poluautoputa od Novog Sada do Horgoša i od Subotice do Kelebije nadmetali su se konzorcijum „Hidroelektro” – Zagreb udružen sa „Vojputom” – Subotica, istakavši cenu od oko 9,8 i slovenačko „Primorje” sa oko 11,4 milijarde dinara.

Duško Dražić, direktor „Vojputa”, najavio je žalbu u kojoj će od tenderske komisije tražiti da diskvalifikuje domaći konzorcijum, jer je prema njegovim rečima jedan od uslova za nadmetanje bio da ponuđač treba da predvidi inflaciju u naredne dve godine i ukalkuliše bankarsku kamatu.

Cilj-novi pregovori o Kosmetu

"U protekle dve godine diplomatske borbe za Kosovo sačuvali smo mir i stabilnost u regionu, pokrenuli istorijski proces pred Međunarodnim sudom pravde i zadržali broj priznanja samoproglašene nezavisnosti na minimumu. Najveći neuspeh je to što februara 2008. nismo uspeli da sprečimo nasilje na ulicama Beograda.

U narednom periodu učinićemo sve da ponovo pokrenemo pregovarački proces o statusu i da teme Kosova i evropskih integracija ostanu razdvojene", ističe za Danas ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, koji je juče i prekjuče boravio u zvaničnoj poseti Kataru, zemlji od koje je dobio podršku u zalaganju protiv nezavisnosti Kosova.

Ko je važniji u diplomatiji Srbije

U cilju štednje u MSP se razmatra smanjenje diplomatsko-konzularne mreže koju čine 64 ambasade i dvadesetak konzulata. U 40 odsto slučajeva ambasador u Parizu predstavlja zemlju i u Unesku. Iz budžeta 33 miliona evra za DKP, objavljuju Novosti. Revizija troškova diplomatsko-konzularne mreže, ako i dovede do uštede, kako stvari stoje, neće nužno značiti smanjenje broja naših predstavništava u svetu. Njihovo eventualno gašenje odmeravalo bi se prema spoljnopolitičkim ciljevima, kao i ekonomskim interesima.
Ako bi došlo do rezova, verovatnije je da bi najpre ”stradao” neki od konzulata, mada će prvi korak biti smanjenje broja zaposlenih u DKP.

Povodom slučaja troškova za parisku rezidenciju srpske predstavnice pri Unesku, nekadašnji ambasador u Francuskoj Predrag Simić kaže da je više od 40 odsto članica Uneska predstavljanje pri ovoj organizaciji poverilo svojim ambasadorima u Francuskoj, piše u ovom listu.

Grčka, Bugarska i Južni tok

Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev u utorak je novinarima izjavio da je grčkom premijeru Jorgosu Papandreuu savetovao da se obrati za pomoć ili MMF-u ili Svetskoj banci. Grčki premijer u Moskvi je razgovarao i o eventualnom učešću u projektu “Južni tok”. Bugarska je, naime, izrazila sumnju u ovaj gasovod. Realizaciju projekta “Južni tok” bi trebalo ubrzati, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin, posle razgovora s Papandreuom.
"Moramo da ubrzamo tempo realizacije izgradnje gasovoda, i dogovorili smo se šta ćemo preduzimati i kako", kaže Putin. "Problema s finansiranjem nema, i uopšte nema nikakvih problema za realizaciju “Južnog toka”.

Premijer Papandreu je izjavio da ekonomske teškoće Grčke neće negativno uticati na realizaciju ovog projekta, i da je njegova zemlja spremna da potpiše sporazum o osnivanju projektne kompanije za gradnju gasovoda, piše u Novostima.

Ne znaju kako da pomognu Grčkoj

Evropska komisija pomoći će Atini, ali samo ako njen plan da rezultate. Upozorenje: evropski poreski obveznici neće plaćati danak zbog grčkih grešaka, objavljuju Novosti. Grčka ima tačno mesec dana da dokaže da čini sve što može i da je njen plan o izlasku iz krize dovoljno realan i uverljiv. U suprotnom, moraće da preduzme dodatne mere, uz već najavljene, drakonske, koje su već uznemirile grčku socijalnu scenu.
Ministri finansija Evrogrupe, u ponedeljak, i cele dvadeset sedmorke, u utorak, tražili su u Briselu rešenje za grčki problem, posle prošlonedeljne odluke šefova država ili vlada EU da politički podrže Atinu, ali uz istovremeni zahtev za rigorozno ispunjenje plana. EU je stavila Grčku pod ekonomsko tutorstvo, ali još nije odlučila kako da joj direktno i konkretno pomogne. Grčki zvaničnici su, međutim, u ponedeljak već izjavili da zemlja nije sposobna da preduzme dodatne mere. Atina je u utorak malo popustila, istakavši da je ipak spremna da razgovara s komisijom o “eventualnim dodatnim merama”. Grčkoj u martu i aprilu predstoje dve rate refinansiranja dugova, ukupno veće od čak 8 milijardi evra.

Primer "Henkel-Merime" iz Kruševca

Ima fabrika u Srbiji koje su posle privatizacije, ili baš zahvaljujući njoj, zabeležile rast proizvodnje dostojan poštovanja čak i razvijene Evrope. Primer je Fabrika deterdženata „Henkel Merime” u Kruševcu. Dostigla je projektovani nivo razvoja i posle višegodišnjeg ulaganja postala uzor mnogobrojnim evropskim fabrikama. Za nekoliko godina intenzivnog unapređenja tehnologije i uvođenja inovacija, dospela je na sam vrh liste produktivnosti „Henkelovih” proizvođača iz tridesetak zemalja centralne i jugoistočne Evrope, objavljuje Politika. Podaci o efektima proizvodnje u Fabrici deterdženata 2009. zaslužuju punu afirmaciju. Samo 64 zaposlena, radeći u dve smene, proizvela su više od 51.000 tonu raznih praškastih deterdženata. Ako se zna da je 2002. godine oko 30.000 tona proizvelo 190–200 radnika, jasno je da je u međuvremenu ostvaren impresivan rast produktivnosti po zaposlenom. Tačnije, učinak po zaposlenom 2002. godine iznosio je 157,89 tona godišnje, a 2009. čak 796,87 tona, piše u ovom listu.

U poseti Kragujevcu

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda posetila “Fijat automobili Srbija”. Kompanija “Jura” iz Južne Koreje preuzima fabriku “Zastava elektro”. Spisak kooperanata u “Korman polju” do marta, javljaju Novosti.

Zahvaljujući dolasku “Fijata” u “Zastavu”, brojne svetske kompanije iz autoindustrije su zainteresovane za investiranje u ovaj region. Ovo je u utorak, u razgovoru sa čelnicima lokalne samouprave u Kragujevcu, gde je boravio sa delegacijom MMF, rekao ministar ekonomije Mlađan Dinkić, i dodao da bi u Rači proizvodnja strujnih kablova za kompanije “Hjundai”, KIA i “Daevu” mogla da krene već u junu.

"MMF sam doveo u Kragujevac da im pokažem šta radimo na restrukturiranju naše privrede i šta radi Vlada na privlačenju investitora i povećanja srpskog izvoza", rekao je Dinkić.

Korisni za društvo

Čedomir Jovanović, lider LDP, govori za Novosti o saradnji sa vlašću, zahtevima opozicije, odnosu prema Srebrenici: "Kroz odnos prema DS investiramo u budućnost. Ne ulazimo u vladu. Genocid je prava reč za rezoluciju."

"Korisniji smo društvu kao alternativa i stranka koja nije dozvolila da vlada padne zbog unutrašnjih ucena. Omogućili smo produženje pasoša, usvajanje antidiskriminacionog zakona, nismo dozvolili trule kompromise koji bi razvodnili veliki rez u pravosuđu. Bez toga ne bi bilo ni ukidanja viza, kandidature za EU, mesecima bi se zloupotrebljavalo socijalno nezadovoljstvo u ponižavajućim izbornim kampanjama", ovako Čedomir Jovanović, lider LDP, objašnjava za Novosti da, uprkos sumnjama mnogih, neće u vlast.

Vratio pištolj "zbog lošeg društva"

Mada je nekad poklanjanje pištolja ministrima, poslanicima i drugim ličnostima na srpskoj političkoj sceni bilo pravilo i važilo za prigodan dar, a nekima je oružje bilo čak i zaštitni znak, danas to nije nešto čime se političari hvale. Na prošlo vreme podsetio je juče Velimir Ilić, predsednik NS, koji je rekao da je gotovo cela prva vlada posle 5. oktobra bila naoružana. Nesumnjivo je da i danas mnogi političari i javne ličnosti imaju bar po pištolj, što su Blicu i potvrdili, ali nijedan od njih ga navodno ne nosi.

Možda je Velimir Ilić i prvi političar koji je pištolj i dozvolu za nošenje oružja vratio MUP-u. Iako je prethodnih dana bio pod velikim pritiskom javnosti, kaže da ga je vratio jer mu se „gadi da nosi pištolj“.
"Kada sam video spisak ljudi koji imaju dozvole i oružje, odlučio sam da svoj vratim", rekao je juče Ilić. Kako tvrdi, na tom spisku su mnogi političari, kriminalci, tajkuni i „mnogi problematični“, rekao je Ilić.

Zaveštanje organa i rodbina

Potpisivanje donorske kartice nije dovoljno za preuzimanje organa od potencijalnog davaoca u slučaju moždane smrti, objavljuje Politika. Svako ko odluči da potpiše donorsku karticu i na taj način da pristanak da u slučaju moždane smrti njegovi organi mogu da se koriste u transplantacijama nije sasvim siguran da će njegova volja biti sprovedena u delo. Naime, prema propisima, o tome odlučuju članovi donorove porodice, koji mogu da ne daju pristanak da se njegovi organi uzmu.

Prema rečima Zorice Pavlović, pomoćnice ministra zdravlja, članovi porodice odlučuju da li će organi potencijalnog davaoca, koji se potpisivanjem donorske kartice već nalazi u registru davalaca, biti korišćeni.

"Takva procedura postoji gotovo u svim zemljama u svetu", istakla je Pavlovićeva.

Književna nagrada Novosti

Nagradu „Meša Selimović“ za najbolju knjigu 2009, koju tradicionalno dodeljuje Kompanija „Novosti“, a po odluci 52 istaknuta književna kritičara, teoretičara i književnih istoričara, dobio je pesnik iz Kraljeva Živorad Nedeljković za zbirku „Ovaj svet“ u izdanju „Arhipelaga“.
Rezultat ovogodišnjeg izbora za nagradu koja nosi ime velikog pisca, saopštio je u utorak urednik u kulturnoj rubrici „Večernjih novosti“ Dragan Bogutović, na konferenciji za medije u Vukovoj zadužbini. Ovaj izbor za knjigu godine jedinstven je kulturni ritual koji se uvek odvija pred očima najšire čitalačke publike, objavljuju Novosti.

Slovenski jezik

Holanđanin Jan van Stenbergen pre pet godina stvorio jezik koji bi trebalo da razume 90 odsto slovenskih naroda. Inspiracija je improvizovani govor koji Sloveni koriste kada se sretnu, a reči se „prave“ – upoređivanjem, piše u Novostima.

"Cilj mi je da se svaki Srbin i Poljak, Rus i Slovenac, Bugarin i Čeh, međusobno potpuno razumeju. Da svaki Sloven koji otputuje u drugu slovensku zemlju može tamo da slobodno razgovara sa ljudima, bez mnogo muke", kaže ovaj Holandjanin.

Tajna istorija srpskog roka – javna istorija srpskog bloga

S malo humora, i tek malo više nadobudnosti, može se reći da je u prošli ponedeljak u selu Lojanice prelomljena sudbina jugoslovenskog rokenrola. Evo kako, objavljuje Blic. Pre tri nedelje, naime, objavljen je na blogu B92 tekst pod naslovom „Velika rok zavera“, u kojem se tvrdi da je Udba svojevremeno držala pod veoma čvrstom kontrolom rok scenu bivše Jugoslavije. Uz napomenu da je tekst prenet sa sajta „Urbana Srbija“ bez ispravki i korekture, na blogu B92 piše:
„Jednu od najspecifičnijih priča ima nekadašnji pomoćnik načelnika Resora državne bezbednosti Živan Velisavljević koji je penzionisan početkom 1990. godine ukazom tadašnjeg predsednika SFRJ. Velisavljević danas živi u svojoj porodičnoj kući u rodnim Lojanicama, u blizini Šapca. (…) Na brižljivo uređenom tavanu, Velisavljević ima kolekciju od nekoliko hiljada LP ploča isključivo zabavne i rok muzike nastale u SFRJ. Na pitanje da li je diskofil, Velisavljević kaže da mu te ploče nisu za razonodu već da su mu sredstvo za rad. Štaviše, Velisavljević nam otkriva da nijednu od ovih ploča nominalno ne može da otuđi jer mu ih je Resor državne bezbednosti dao na revers.“

Prema ovom tekstu, Velisavljevićev angažman u službi počeo je 1968. godine, kada su „studentske demonstracije ozbiljno uzdrmale Tita“. Na većanju najviših rukovodilaca – Broza, Edvarda Kardelja, Veljka Vlahovića i Staneta Dolanca - šta i kako dalje… ovaj potonji je, navodno, predložio da i Udba, poput CIA, iskoristi rok muziku da „brojne progresivne mlade ljude pretvori u bezopasne klovnove bez jasne revolucionarne ideje“. Operacija je dobila kodno ime „Miljacka“, a njome je – pune 22 godine – rukovodio Velisavljević.

E sad, šta bi od svega ovoga moglo da bude tačno, pita se list. 
Istina, autor ovog teksta kaže da je Dolanc izbor rukovodioca akcije poverio „Obradu Đorđeviću i Srdanu Andrejeviću“, a Đorđević se zvao Obren, i ’68. uopšte nije bio na istaknutom mestu, na stranu to što su i jedan i drugi radili za beogradsku Udbu, pa nije jasno zašto bi Dolanc njima poverio zadatak na jugoslovenskom nivou… Ima tu još mnogih nelogičnosti, piše u Blicu. Na primer, niko ne zna za udbaša Živana Velisavljevića, niti takav živi u selu Lojanice…






Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...