JAT KUPUJE OD BOINGA?

S. Kačarević

(Pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

 

Jat namerava da nove letelice nabavi na lizing, odnosno da ih iznajmi. Vidno je i kršenje Zakona o finansiranju političkih stranaka. Pacijent kome su juče u Kliničkom centru Srbije ubrizgane matične ćelije u srčani mišić metodom koja je prvi put obavljena u našoj zemlji, oseća se dobro i prebačen je sa intenzivne nege na odeljenje.

Obnova flote Jata - u tajnosti

Nacionalni avioprevoznik Jat ervejz ubrzano i u tajnosti radi na obnovi flote u narednoj godini, o čemu je, kako Danas saznaje, bilo reči na nedavno održanom sastanku sa predstavnicima Siti banke i sa američkim proizvođačem aviona Boingom, čija bi delegacija u narednih desetak dana ponovo trebalo da dođe u Beograd. Jat namerava da nove letelice nabavi na lizing, odnosno da ih iznajmi, pri čemu bi bila ostavljena i mogućnost njihovog otkupa. To znači da vlasnik aviona ne bi bio Jat, već finansijska grupa Siti, dok bi domaći prevoznik eventualno mogao da stekne svojinu nad njima tek po isplati poslednje rate, u slučaju zaključenja finansijskog lizinga.

Stranke krše Zakon

Finansijski izveštaji o troškovima izbornih kampanja za vanredne lokalne izbore u junu prošle godine na Voždovcu, u Zemunu i Kosjeriću su manjkavi, a vidno je i kršenje Zakona o finansiranju političkih stranaka, rekao je Vladimir Goati, predsednik Transparentnost Srbija na jučerašnjoj konferenciji za medije.

U kampanji za lokalne izbore na Voždovcu Lista za evropski Voždovac potrošila je 47.399 dinara, SNS 49.975 a DSS–NS–NP 171.197 dinara, navedeno je u finansijskim izveštajima tih stranaka. Za izbore u Zemunu samo četiri od deset stranaka podnele su finansijske izveštaje, a samo dve, SNS i SRS, navele su na šta su trošile novac.

Prethodnica Medvedeva

Prethodnica predsednika Ruske Federacija Dmitrija Medvedeva, zadužena za pripremu svih detalja njegove posete Beogradu zakazane za 20. oktobar, doputovala je u srpsku prestonicu i održala prve sastanka s predstavnicima državnih institucija Srbije, saznaje Danas iz izvora u Vladi. Kako je Danasu potvrđeno, predsednik Medvedev bi 20. oktobra trebalo da ima četiri zvanične aktivnosti - polaganje venaca na Spomeniku oslobodiocima Beograda, razgovor s predsednikom Borisom Tadićem, svečana akademija povodom 65. godišnjice oslobođenja Beograda u Sava centru i poseta Skupštini Srbije, gde će se obratiti narodnim poslanicima. Svi tvrdnje o ostalim navodnim aktivnostima prvog čoveka Ruske Federacije nisu tačne.

Bespovratna pomoć Srbiji

Srbija je, prema podacima Ministarstva finansija, od 2000. godine, zaključno sa 2008, dobila 3,3 milijarde inostrane bespovratne humanitarne i razvojne pomoći, tvrdi Politika.

Najveći donator bila je Evropska unija, a slede Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Italija i Švedska. Najviše donacija usisali su budžet, energetika, socijalni sektor i građansko društvo. Grantovi za opštu budžetsku podršku i oni namenjeni energetskom sektoru predstavljaju trećinu ukupne bespovratne međunarodne pomoći koja je ušla u zemlju od petooktobarskih promena. U vrhu liste sektora primaoca su i poljoprivreda, zdravstvo i lokalna samouprava. Više od sto miliona evra dodeljeno je i za privatizacione procese, odnosno razvoj biznisa i obrazovanje, a nešto manje svet je Srbiji poklonio za unapređenje državne uprave, kako je navedeno u tabeli podataka koje je Sektor za programiranje i upravljanje fondovima EU i razvojnom pomoći Ministarstva finansija obradio za potrebe „Politikinog” mini-istraživanja.

Različite cene namirnica

Kada stanovnik Leskovca krene u mesečnu nabavku u supermarket napuniće frižider za manje novca nego Beograđanin. Većina potrošača odavno sumnja, a trgovci za „Potrošačku politiku” sada to i potvrđuju – cene u istom trgovinskom lancu razlikuju se od grada do grada, prenosi Politika.

Razlozi što, na primer u istom prodajnom objektu „Familija marketa” u Beogradu i Bajinoj Bašti cene osnovnih životnih namirnica nisu iste, brojni su. Najčešće je reč, objašnjavaju ekonomisti i trgovci, o prilagođavanju standardu lokalnog stanovništva, različitim dobavljačima sa kojima sarađuju, ali i maržama, prometu i ceni zemljišta ili zakupa objekata koji nisu svuda isti.

U velikim trgovinskim lancima cene namirnica variraju u proseku oko sedam odsto od grada do grada, tako da ima proizvoda koji svuda isto koštaju, ali i onih čije se cene kod istog trgovca razlikuju i do 15 ili čak 20 odsto.

Samozapošljavanje

U nacionalnoj službi za zapošljavanje pripremili su programe za pomoć nezaposlenima, a tvrde da će spremno dočekati i više od 2.000 činovnika koji će ostati bez radnog mesta u državnoj administraciji. Jedan od programa, u koji će moći da se uključe svi koji ostanu bez posla, jeste subvencija za samozapošljavanje. Nacionalna služba daje početni kapital od 130.000 dinara onima koju osmisle sopstveni biznis, piše u Novostima pod naslovom "Gazda sa 130.000 dinara".

Vlada i NIS

U Ministarstvu energetike sene razmišlja o produženju monopola Naftnoj industriji Srbije na uvoz derivata posle 2010. godine, izjavio je juče Dušan Mrakić, državni sekretar u tom resoru. On je, kako kaže, upoznat s molbom „Gaspromnjefta” za odlaganje ukidanja monopola za bar godinu dana. Tačnije, da do postepene ili potpune liberalizacije uvoza derivata dođe posle 2011. Međutim, dodaje Mrakić, takva inicijativa nije zvanično pokrenuta, objavljuje Politika.

Kao opravdanje za svoj predlog, „Gaspromnjeft” navodi činjenicu da je nedavno započeta modernizacija pančevačke rafinerije u koju će biti uloženo oko 350 miliona evra. Tako bi krajem 2012. godine u Srbiji počelo da se proizvodi gorivo evropskog kvaliteta. To znači da godinu i po dana NIS neće moći adekvatno da konkuriše stranim kompanijama, te bipostepena liberalizacija tržišta bila najprihvatljiviji model.

Ovih dana sve je, doduše nezvanično, ukazivalo na to da bi vlada tim pitanjem mogla da se pozabavi na današnjoj sednici. Umesto očekivane odluke o produženju monopola, vlada bi trebalo da usvoji izmenjenu uredbu o cenama derivata, koja je pre dva dana prošla Odbor za privredu i finansije.

Lečenje matičnim ćelijama

Pacijent kome su juče u Kliničkom centru Srbije ubrizgane matične ćelije u srčani mišić metodom koja je prvi put obavljena u našoj zemlji, savršenijom od svih dosadašnjih, prema rečima dr Marka Banovića, koordinatora ovog projekta, oseća se dobro i prebačen je sa intenzivne nege na odeljenje.

Lekari multidisciplinarnog tima KCS-a juče su za Politiku saopštili više detalja o ovom poduhvatu.

Tim lekara Kliničkog centra Srbije uspešno je ubrizgao matične ćelije u srčani mišić šezdesetogodišnjeg pacijenta sa srčanom slabošću na način koji je tek drugi put primenjen u svetu, piše u Novostima.

O ovoj temi javljaju i Pres i Blic.

Uvek podrška Srpskoj

"Na kraju svih krajeva, uvek ćemo podržati našu braću iz RS. Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev u Beogradu će se sastati samo sa Borisom Tadićem", kaže Vuk Jeremić u intervjuu za Pres. Jeremić dodaje i da je stav Srbije da tri naroda u BiH treba da se dogovore o budućnosti svoje zemlje i da će Beograd prihvatiti svako rešenje koje konsenzusom usvoje demokratski izabrani predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Ministar i general

General-potpukovnik Zdravko Ponoš moraće da podnese otkaz u Ministarstvu odbrane ako želi da bude pomoćnik u Ministarstvu spoljnih poslova jer Ministarstvo odbrane nema nameru da predloži njegovo penzionisanje predsedniku Srbije Borisu Tadiću, saznaje Blic. Naime, da bi bivši načelnik Generalštaba otišao u penziju, Ministarstvo odbrane mora to da predloži predsedniku Srbije, koji onda donosi odluku o generalovom penzionisanju. Međutim, u Ministarstvu odbrane nemaju nameru da ga penzionišu, već da ga rasporede na neko drugo mesto.
"Ponoš može da ode samo ako da otkaz. Tek onda mora da konkuriše za mesto pomoćnika, a takva odluka mora da prođe Vladu. Onda će neko morati da objasni kako to da nam sada odgovara čovek koji je tvrdio da Srbija nema strategiju odbrane", kaže naš sagovornik iz Ministarstva odbrane, objavljuje Blic pod naslovom "Šutanovac traži da Ponoš da otkaz".

Povratak na Kosmet

Više od deset hiljada izbeglica biće, sudeći po izveštajima medija, proterano iz Nemačke i vraćeno na Kosovo i Metohiju. Najveći deo ove izbegličke „armije“ činiće Romi, javlja Politika.

Minhenski dnevnik „Zidojče cajtung“, izveštavajući o predstojećem proterivanju velikog broja izbeglica s Kosova i Metohije, poziva se na zvaničan papir nemačkog ministarstva unutrašnjih poslova koji je zapravo odgovor na poslaničko pitanje Ule Lipke, članice poslaničkog kluba Levice u Bundestagu. U pomenutom odgovoru navodi se da su zvanični Berlin i vlasti u Prištini postigli dogovor o vraćanju izbeglica na Kosmet i da će sporazum biti potpisan ove jeseni.

Put ka Srbiji

Radovi na izgradnji autoputa Bar – Boljari u selu Gornje Mrke, na petnaestom kilometru od Podgorice prema Kolašinu, zvanično će početi danas, a „posao veka” ozvaničiće crnogorski premijer Milo Đukanović, javlja Politika. Kako je juče saopštio ministar saobraćaja Crne Gore Andrija Lompar, svečanosti će prisustvovati i Mirko Cvetković, predsednik Vlade Srbije, premijer Hrvatske Jadranka Kosor, kao i ministri saobraćaja tri države.

Najveću crnogorsku investiciju javnosti su predstavili ministar Lompar i Željko Žderić, generalni direktor hrvatske kompanije „Konstruktor”, koja je investitor i izvođač radova.

Autoput Bar–Boljari povezaće Crnu Goru sa Srbijom i putnom mrežom Evrope.

Da li će za „posao veka” biti angažovana građevinska operativa u Crnoj Gori i domaći radnici još se ne zna, ali saznajemo da su Hrvati od nadležnih u Podgorici već zatražili 4.000 radnih dozvola za stručnjake sa strane.

Britanski agent

Istorija je zloglasnog Benita Musolinija upamtila kao najvećeg fašističkog diktatora svih vremena, koji je u saradnji sa nacistima Adolfa Hitlera izazvao neviđenu patnju miliona ljudi širom sveta. Njegova „biografija” je, međutim, od juče dopunjena jednim prilično interesantnim podatkom. Kako su objavili vodeći britanski dnevni listovi, Duče je pred kraj Prvog svetskog rata radio za MI-5 – britansku kontraobaveštajnu službu i za to je dobijao platu, objavljuje Politika.

Jasno se vidi da je MI-5 u jesen 1917. godine unajmila novinara Musolinija (objavljivao socijalističku publikaciju „Italijanski narod”) da za nedeljnu platu od sto funti (današnjih gotovo 7.000 evra) preko svojih novina širi savezničku propagandu. Pored toga, Musolinijevi momci, italijanski ratni veterani, dobili su još jedan zadatak – da izađu na ulice Milana i „ubede” demonstrante koji su tražili mir da ostanu kod kuće.

„Musolini je najmanje godinu dana plaćan sto funti nedeljno”, tvrdi Martland i dodaje da je u to vreme to bilo dosta novca za jednog novinara.

Američke vežbe i ruska doktrina

Rusija ostavlja sebi pravo da, ukoliko bi postojala opasnost da bude napadnuta, izvede preventivne atomske udare. Ovo je zapisano u novoj ruskoj vojnoj doktrini, dokumentu koji se odnosi na period do 2020. godine, prenose Novosti.
Sekretar Saveta bezbednosti, general Nikolaj Patrušev, u opširnom intervjuu listu “Izvestija”, objasnio je da bi Rusija upotrebila atomsku bombu ako bi potencijalni neprijatelj doveo njenu nacionalnu bezbednost u kritičnu situaciju. General Patrušev, koji je donedavno bio šef Federalne službe bezbednosti (bivši KGB), naglašava da je jedan od najvažnijih zadataka Rusije da izbegava bilo kakve oružane konflikte. Patrušev dodaje da rusko atomsko oružje ima funkciju da odvraća potencijalne neprijatelje od nasrtanja na zemlju, ali i na njene saveznike.
U novoj ruskoj vojnoj doktrini precizirano je kada se i u kojim uslovima može primeniti atomsko i drugo oružje. Interesantno je da u Moskvi više ne doživljavaju NATO kao posebno opasan savez, ali, kako kaže general Patrušev, Rusija ne može a da ne uzima u obzir činjenicu da se ta vojna organizacija sve više širi i približava ruskim granicama.
"Aktivirala se vojna delatnost bloka, a Amerikanci intenzivno izvode vežbe svojih strateških snaga koje bi mogle po potrebi da primene i atomsko oružje", objašnjava general Patrušev.

Profesionalni optimizam na evrointegracijama

Evropska komisija pozvala je juče Evropsku uniju da primeni Prelazni trgovinski sporazum sa Srbijom, ocenivši da su vlasti u Beogradu dokazale rešenost da se približe EU, da primenjuju trgovinski sporazum i da imaju postojanu saradnju sa Haškim sudom, saopšteno je juče iz EK u Briselu, prenosi Politika.

Povodom objavljivanja godišnjeg Izveštaja o napretku zemalja zapadnog Balkana i Kosova u evropskim reformama Oli Ren, evropski komesar za proširenje, naglasio je na konferenciji za novinare u Briselu da je Srbija ostvarila značajan napredak i da je „obavila veoma dobar i ozbiljan posao u saradnji sa Haškim sudom i u vezi sa obavezama koje Srbija ima oko ratnih zločina”. Na pitanje novinara da li je optimista da će i Holandija, kao poslednja zemlja EU, prihvatiti da se primeni sporazum sa Srbijom, Ren je, kako prenosi Beta, rekao da „neko ko radi kao komesar za proširenje mora biti profesionalni optimista”.

Srbija dobila najveće pohvale otkako komisija prati situaciju u regionu, javljaju Novosti kako je Oli Ren u sredu u Briselu predstavio godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku balkanskih država.

Uhapšen naoružani vodja navijača

Dražen Dragaš, jedan od vođa navijača Crvene zvezde i član skupštine kluba, uhapšen je preksinoć kada je policija, u „rutinskoj kontroli” u njegovom automobilu pronašla pištolj za koji nije imao dozvolu, javlja Politika. Oružje u Dragaševim kolima otkriveno je, prema nezvaničnim informacijama, prilikom policijske kontrole u Ulici Koste Glavinića na Senjaku. Policijska patrola zaustavila je automobil kojim je upravljao Dragaš i tokom pretresa vozila otkrila oružje.

Dragaš je odranije poznat policiji. On je 22. avgusta 2005. godine ranjen u noge u jednom kafiću na Bulevaru kralja Aleksandra. Iako napadač nije uhapšen, u prestonici se pričalo da je u Dragaša zbog „neraščišćenih računa” pucao njegov „navijački kolega”, koji je posle toga prešao u navijače Partizana. Prema prestoničkim pričama, sa njim je u „grobare” prešao i Ljubomir Marković Kića (29), koji je nedavno uhapšen zbog sumnje da je odgovoran za smrt francuskog državljanina Brisa Tatona.

"Bio je nasilan i bahat u jednom kafiću i na vlasnika je potezao
"magnum". To oružje je bilo kod njega u automobilu kada je uhapšen na Senjaku. S pištolja su izbrisani serijski brojevi, a u njemu je bilo šest metaka. Oni su navikli da idu naoružani i to je njihovo tipično nasilno ponašanje, ali sada za ta dela prete ozbiljne kazne", kaže izvor Blica blizak istrazi.
Profesor Goran Ilić sa Pravnog fakulteta u Beograda kaže za Blic da Dragaša policija tereti za krivična dela gde su kazne znatno pooštrene najnovijim izmena Krivičnog zakona i da ukupna kazna može da bude i veća od 13 godina zatvora.

Hapšenje kriminalne grupe

U akciji operativaca Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice i pripadnika policijskih uprava Beograda i Šapca, razbijena je jedna od najopasnijih organizovanih kriminalnih grupa u regionu, javljaju Novosti. Zbog sumnje da su u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini počinili brojna ubistva, razbojništva i nedozvoljeno trgovali drogom i oružjem uhapšeni su Milan Mitić (49), nezvanično vođa grupe, Milan O. (34), Igor M. (32), Nebojša S. (23), Miroslav L. (33), Dragoslav B. (46), Bojan J. (25) i Marija M. (24). Svi su uhapšeni u razmaku od pola sata, posle čega im je određeno policijsko zadržavanje do 48 sati.
Policija je članove ove grupe uhapsila na nekoliko lokacija u Srbiji - Beogradu, Šapcu i Sremskoj Mitrovici.

Srpski fudbaleri poraženi u Litvaniji

Srpska fudbalska reprezentacija u poslednjoj kvalifikacionoj utakmici izgubila u Litvaniji (2:1). Domaćin bio bolji, ali je na rezultat direktno uticao bugarski sudija Genov, piše u Novostima pod naslovom "Šamar na kraju".


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...