ESKALACIJA ETNIČKOG I RELIGIJSKOG NASILJA U IRAKU

Marija Bursać

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)

Jedan od najkrvavijih dana u skorašnjoj istoriji Iraka. Još jedna u nizu reportaža o Radovanu Karadžiću. Zapeli pregovori u okviru Svetske trgovinske organizacije. Bračni par upucan na medenom mesecu. Nova primena "čudesnog leka".

U bombaškim napadima i etničkim sukobima poginulo više od 60 Iračana

Na desetine ljudi je poginulo u tri eksplozije koje su u Bagdadu izazvale žene-samoubice, što je dodatno uzdrmalo Irak posle erupcije etničkog nasilja u Kirkuku, gradu na severu zemlje, gde su u sukobu većinski Kurdi i etnički Turkmeni. Njujork tajms prenosi da je najmanje 61 osoba poginula, dok je 238 ljudi ranjeno, što jučerašnji dan čini jednim od najkrvavijih u godini koju je obeležio drastičan rast nasilja u Iraku.

U napadima žena-samoubica u glavnom gradu Iraka poginulo je najmanje 32 ljudi, većinom šiita koji su se uputili u svetilište na severu Bagdada uoči njihovog praznika. To je bio drugi dan kako su napadači za cilj imali šiitske hodočasnike koji učestvuju u godišnjem pohodu na jedan od najsvetijih šiitskih hramova. U subotu po podne sedmoro hodočasnika ubijeno je u gradu južno od Bagdada. Nasilje nije odvratilo šiitske vernike koji ove nedelje obeležavaju smrt jednog od 12 imama. Oni su nastavili svoju šetnju, mašući zelenim zastavama i puštajući sa razglasa verske pesme.


U Kirkuku, koji se nalazi oko 250 kilometara severno od Bagdada, još jedna žena-samoubica uletela je u masu protestanata na kurdskom političkom skupu, koji su izražavali svoje nezadovoljstvo novim zakonom koji će umanjiti dominaciju Kurda u ovom gradu. Pošto je detonirala eksploziv, pobunjenici su iz raznih pravaca počeli da pucaju u masu. U ovom napadu nastradalo je najmanje 17 protestanata, a ranjeno njih 47.

Niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad koji nosi pečat delovanja sunitskih ekstremista. I pored toga, mnogi su okrivili turkmenske ekstremiste za napad. Gomila Kurda ubrzo je krenula u obračun sa Turkmenima po gradu, paleći njihove domove i automobile. U napadima je povređeno najmanje 25 Turkmena, koji su uzvratili paljbom u kojoj je poginulo 12 Kurda. U metežu koji je usledio povređeno je još 102 ljudi. Do kraja dana nemiri u Kirkuku su postali jedan od najozbiljnijih etničkih sukoba u Iraku od američke invazije 2003. godine, navodi Njujork tajms.

Luda kuća

Radovan Karadžić prerušen u doktora Dragana Dabića, gurua alternativne medicine, nije prepoznat kao poznati haški begunac u "Ludoj kući". Ova mala kafana prigodnog naziva utopljena je u neprivlačne zgrade i anonimnost Novog Beograda. Pre nego što je konačno uhapšen, lažni doktor Dabić je često testirao efikasnost svog prerušavanja, rugajući se celom svetu, među klijentelom koja, iako navučena na šljivovicu, svakako nije slepa, piše današnji Mond.

Teško je, istina, povezati "doktora Dabića", šezdesettrogodišnjeg bradonju koji je lečio sve tegobe - od seksualnih problema do reumatizma - sa portretom koji visi u kafani. Upravo ispod sopstvenog portreta "doktor Dabić" je voleo da zasvira gusle. Jedan od najtraženijih ljudi na svetu, za čije su hapšenje Amerikanci nudili 5 miliona dolara, utopio se u pejzaž novobeogradskih blokova, koje Mond naziva uporištem ultranacionalističke Radikalne stranke. On je bio daleko od bosanskih planina i pravoslavnih manastira, gde su čelnici NATO smatrali da se krije.

Prema zvaničnoj verziji, doktor Dabić je uhapšen u ponedeljak, 21. jula, od strane trojice pripadnika srpske tajne službe na liniji autobusa 73. Advokat Radovana Karadžića tvrdi da je njegov klijent uhapšen u autobusu tri dana ranije, da mu je stavljena kapuljača na glavu i da je odveden na nepoznatu destinaciju. On je čak dodao da se Karadžić u to vreme spremao da ode na odmor u Hrvatsku, opremljen laptopom, rancem sa knjigama i noseći sa sobom 600 evra.

"Mnogo je glasina plasirano u javnosti, a njihov cilj je da probude sumnju u legalnost hapšenja Karadžića", izjavio je Bruno Vekarić, portparol Tužilaštva za ratne zločine. Nacionalisti su za danas zakazali proteste u Beogradu.


I pored glumačkog talenta, Radovan Karadžić ne bi tako dugo bio na slobodi da nije imao pasivnog saučesnika u prethodnoj vladi i aktivne pomagače koji su mu obezbedili ličnu kartu na ime Dragana Dabića. "Vremena su sada drugačija", smatra Oliver Dulić, ministar za ekologiju i blizak saradnik Borisa Tadića. "Po prvi put od pada Slobodana Miloševića oktobra 2000. godine Demokratska stranka ima sve karte u svojim rukama."

Cilj nove proevropske vlade je hapšenje preostala dva haška begunca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića, ili bar uveravanje Evropske unije da Srbija u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom, što je poslednja prepreka implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanji i dobijanju statusa kandidata.

Danas, u ćeliji Specijalnog suda u Beogradu, obrijan i ošišan, Karadžić ponovo liči na portret koji visi u kafani Luda kuća. Ovo mesto je postalo Meka za Karadžićeve pristalice. "Pitam se koja je Mladićeva omiljena kafana u Beogradu", dobacuje jedna mušterija. Mladić je najmanje dva puta viđen u Beogradu tokom 2000. godine, a navodi se da je posetio VMA radi manje intervencije 2003. godine. "Završićemo ovaj posao", obećava Oliver Dulić.

Doha runda pregovora ponovo zapela

Žučna rasprava izbila je juče između glavnih tabora na Doha rundi trgovinskih pregovora. Kako prenosi Fajnanšel tajms, pregovori su zapeli oko pitanja da li treba dozvoliti zaštitu poljoprivrednika u zemljama u razvoju. Otvorene nesuglasice između Sjedinjenih država, sa jedne strane, i Kine i Indije, sa druge, kao i kritike iz Pariza na račun Petera Mandelsona, komesara za trgovinu Evropske unije, pokvarile su raspoloženje prisutnih posle uspostavljanja konsenzusa o nacrtu sporazuma u petak.

Sjedinjene države ponovile su juče upozorenje da Indija i Kina svojim insistiranjem na specijalnoj zaštiti poljoprivrednika od međunarodne konkurencije mogu dovesti do kolapsa celog sastanka na ministarskom nivou. U međuvremenu, francuska vlada je objavila da sporazum o kome se tokom ovog sastanka pregovaralo nije prihvatljiv za Francusku, kao i da 11 od 27 članica Evropske unije dele njene rezerve. Predsednik Nikola Sarkozi nije zadovoljan što Kina i druge zemlje u razvoju nisu posvećene liberalizaciji celog privrednog sektora. Sarkozi je frustriran i nedostatkom progresa na planu zaštite imena koja označavaju geografsko poreklo proizvoda.


Doha runda trgovinskih pregovora je zvanično otvorena u novembru 2001. godine, na ministarskom skupu Svetske trgovinske organizacije u prestonici Katara. Osnovni cilj runde je da se smanji siromaštvo u svetu, podsticanjem rasta svetske trgovine putem smanjenja carina na industrijske proizvode i otvaranjem tržišta poljoprivrednih sirovina u bogatom delu sveta za izvoznike iz siromašnih zemalja. Pregovori su se, međutim, otegli i krajem prošle godine je izgledalo da su pozicije sedam ključnih članica STO - Sjedinjenih država, Evropske unije, Japana, Kine, Indije, Brazila i Australije - toliko udaljene da je zaključenje novog trgovinskog sporazuma nemoguće.

Mladenci upucani na medenom mesecu

Pucnjevi su probudili goste hotela Kokos na Antigvi juče ujutro. Kad je policija stigla 20 minuta kasnije, osoblje hotela ih je uputilo ka jednoj od 19 luksuznih koliba na brdu. Tamo su zatekli strašan prizor: Ketrin Melani je ležala mrtva, a njen suprug Ben se borio za život. Melani je imala prostrelnu ranu u glavi, a Ben u vratu. Jučerašnji dan bi im bio poslednji na medenom mesecu, piše Gardijan.

Mladenci, čiji je povratak sa dvonedeljnog medenog meseca bio planiran za juče, spavali su kada je bar jedno naoružano lice upalo u njihov apartman sa pogledom na more. Policija veruje da je u pitanju bio pokušaj pljačke. Napadač je probio sigurnosni sistem hotela koji su činili zaštitna ograda, bezbednosno osvetljenje, senzori pokreta, kao i tri nenaoružana radnika obezbeđenja koja su patrolirala hotelskim kompleksom.


Melani, stara 31 godinu, nedavno je specijalizirala pedijatriju i radila je kao doktor u jednoj bolnici u južnom Velsu. Porodica mladog bračnog para je u šoku, pošto su se pre samo dve nedelje veselili na njihovom venčanju.

Lokalne vlasti čine sve što je u njihovoj moći da uhvate ubicu. Za Antigvu, malu zemlju koja živi od turizma, od izuzetne je važnosti da se posetioci osećaju bezbedno. Bele plaže i tirkizno plavo more privlače turiste sa svih strana sveta. Oko 96.000 Britanaca godišnje poseti ovo ostrvo sa 365 plaža. Ali, 10 ubistava od početka ove godine i eskalacija nasilja bacili su senku na reputaciju ovog ostrva kao sigurne destinacije. Sa 85.000 stanovnika, dosadašnji prosek je bilo 6,9 ubistava godišnje. Stanje je ozbiljno, shvatile su lokalne vlasti i počele proces naoružavanja policije oružjem, novim vozilima i boljom opremom. Time je došao kraj "policiji u britanskom stilu", koju odlikuje to što zaštitnici reda i zakona nisu naoružani. Antigva, bivša britanska kolonija, nezavisna je od 1981. godine.

Statini u borbi protiv demencije

Independent prenosi rezultate istraživanja koje je utvrdilo da statini, koji su do sada spasili na milione ljudi sa srčanim oboljenjima, mogu imati i dodatnu ulogu u zaštiti mozga od demencije.

Statini redukuju količinu "lošeg" (LDL) holesterola koji proizvodi jetra, pa usporavanjem stvaranja naslaga na ćelijama krvnih sudova smanjuju rizik za infarkt i moždani udar. Ovaj "čudesni lek" koristi više od četiri miliona ljudi u Britaniji radi smanjenja nivoa holesterola u krvi, i procene su da je time sprečeno 10.000 smrti godišnje. Sada studije pokazuju da je kod pacijenata koji su koristili statine prepolovljena stopa demencije.


Statini su se pokazali kao najefikasniji tretman u preventivi srčanih oboljenja od kako je počela njihova upotreba pre jednu deceniju. Oni se smatraju vrlo bezbednim, pa se jedan od lekova iz ove grupe može kupiti i bez recepta.

Još nije sasvim jasno na koji način statini deluju u prevenciji demencije, ali je moguće da ovaj lek snižava visok nivo insulina koji može uzrokovati Alchajmerovu bolest. Danas se zna da ovi lekovi mogu biti značajni i u lečenju drugih oboljenja, kao što su dijabetes i osteoporoza.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...