DRŽAVNA KASA BEZ PARA

S. Kačarević

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

Prihodi u državnoj kasi Srbije u januaru podbacili za 21 odsto. Neodmeren uvoz mleka u prahu ugrozio seljake. Kolona od nekoliko stotina učesnika nenajavljeno je juče blokirala ulice Novog Sada i protestovala povodom godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova.



Nedelja visoke mode u Njujorku (Mercedes-Benz Fashion Week New York):
kolekcija - Matthew Williamson

Epidemija gripa

U Srbiji je proglašena epidemija gripa jer je intenzitet virusa dostigao srednji karakter, kao i u većini evropskih zemalja, javlja Blic. Vakcina protiv gripa u Beogradu je ostalo još 4.500 doza i oni koji žele da se vakcinišu još uvek to mogu da urade.

Skoro polovinu obolelih čine deca školskog uzrasta, dok je najmanje starijih od 65 godina, koji su se očigledno na vreme vakcinisali.

Hladno sa snegom i sledeće nedelje



(ilustracija: Politika)

U Srbiji će vreme narednih dana biti oblačno, malo toplije u odnosu na prethodne dane, ali i dalje hladno, objavljuje Politika.

Prema prognozi za sedam dana, do 25. februara, u četvrtak oblačno i hladno, mestimično sa snegom i pojačanim severozapadnim vetrom. U južnim i jugoistočnim krajevima značajno povećanje visine snežnog pokrivača, dnevna temperatura oko 0 stepeni.

Seljaci očajni, prestao otkup mleka

Grupacija mlekara Srbije upozorava da u poslednjih pola veka nije bilo ovakve krize, seljaci očajni. Neodmeren uvoz praha ugrozio seljake. U opasnosti stočni fond, objavljuju Novosti.

"Problem je nastao zbog suše u 2007. godini", objašnjava Bratislav Banjanac, predsednik Grupacije mlekara Srbije. "Krajem novembra te godine odlučeno je da će se uvoziti mleko u prahu, a predstavnici mlekarske i konditorske industrije izneli da je dovoljno 200 tona. Umesto 200, uvezeno je čak 4.000 tona mleka u prahu. To je uslovilo gomilanje proizvoda domaćih proizvođača mleka, a samim tim i prestanak otkupa.

Manjak u državnim prihodima

Prihodi u državnoj kasi Srbije u januaru podbacili za 21 odsto. Umesto planiranih 58,2 milijarde dinara, država naplatila samo 45 milijardi. Podbacili prihodi od poreza, objavljuju Novosti.

I uvoz je značajno umanjen što govori podatak da je država od poreza koji se plaća na uvoznu robu prikupila samo 67,3 odsto od planiranog novca.

U Blicu piše da podatak o deficitu, prema mišljenju stručnjaka, na prvi pogled i nije tako zabrinjavajući, dok se pod lupu ne stave prihodi budžeta iz prošle godine. Tada se u kasu slilo 54,3 milijarde dinara, dok je prema istoj metodologiji MMF-a, ove godine u prvom mesecu leglo svega 46,8 milijardi dinara. Tako se u državnoj kasi našlo realno za 20,8 odsto prihoda manje, što bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo ne samo da zabrine vlasti već i da natera Vladu da konačno prizna krizu, koja se više ne preliva, već suvereno vlada ekonomijom Srbije.

"Pad prihoda od 20 odsto govori o nezapamćenom padu ekonomske aktivnosti. Srbija je duboko zašla u krizu i, što pre toga postanemo svesni, biće nam bolje. Sada je jasno da je rebalans budžeta neophodan", kaže Miroslav Zdravković, ekonomista, urednik sajta Ekonomija.org.

Ujedinjene nacije ostaju na Kosovu

Ministar spoljnih poslova razgovarao sa Ban Ki Munom, susret sa Zanijerom u četvrtak u Beogradu. U Zvečanu usvojena deklaracija o očuvanju KiM u sastavu Srbije, javljaju Novosti pod naslovom "Sva nada u šest tačaka".

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je da mu je generalni sekretar UN Ban Ki Mun potvrdio da UN ostaju čvrsto na stanovištu da se plan u šest tačaka mora u potpunosti sprovesti u delo na Kosovu i Metohiji. Posle razgovora sa Banom u utorak u sedištu svetske organizacije, Jeremić je rekao da će u martu generalni sekretar UN izvestiti Savet bezbednosti o tome na koji način je sproveden plan u šest tačaka. Ujedinjene nacije, kako je istakao Jeremić, ne odustaju od prisustva u pokrajini, svoje uloge definisane Rezolucijom 1244, niti od sprovođenja u delo plana Ban Ki Muna.

Albanci s Kosova proslavili su juče uz vatromet i filharmoniju u centru Prištine prvu godišnjicu od proglašenja nezavisnosti, dok su se predsednik i premijer Srbije Boris Tadić i Mirko Cvetković u Beogradu u pisanim izjavama obratili javnosti s porukom da će se Srbija za svoja prava na Kosovu boriti pred Međunarodnim sudom pravde, objavljuje Danas.

Kolona od nekoliko stotina pripadnika ultradesničarskih organizacija nenajavljeno je juče blokirala ulice Novog Sada i protestovala povodom godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova. Kolonu, iz koje su se čule uvredljive poruke na račun pokrajinskog premijera Bojana Pajtića i povici „Čanka pod nož“ i „Ustaše, ustaše“, obezbeđivale su jake policijske snage, javlja Blic. Demonstranti, mahom srednjoškolci iz novosadske Mašinske i Saobraćajne škole, pored zastava Srbije nosili su i zastave „Obraza“ i organizacije „1389“, palili navijačke baklje i petarde, takozvane topovske udare, a predvodio ih je lider „Obraza“ Mladen Obradović.

A u Prištini godišnjica proglašenja nezavisnosti obeležena je svečanom sednicom kosovskog parlamenta. Obraćajući se poslanicima, predsednik Kosova Fatmir Sejdiju rekao je da je Priština pre godinu dana donela pravilnu, istorijsku odluku, izveštava isti list.

Predsednik piše

Predsednik Srbije Boris Tadić u autorskom tekstu u „Vašington tajmsu" naveo je da Srbija ni pod kojim uslovima neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, ističući da takav stav, koji je utemeljen i u Ustavu naše zemlje, neće biti promenjen.

Na godišnjicu samoproglašenja nezavisnosti Kosova, Tadić je ukazao da taj „neskriveni pokušaj secesije" predstavlja kršenje međunarodnog prava, objavljuje Pres.

- Mi smo od samog početka ove ozbiljne krize odbacili mogućnost upotrebe sile i ostali smo čvrsto pri odluci da ne pribegavamo drugim jednostranim rešenjima protiv naše otcepljene pokrajine, kao što je uvođenje ekonomskih sankcija - naveo je Tadić.

Nema više veresije

Jat, policija, Vojska, toplane, bolnice... imaju razloga da brinu od trenutka kad je „Gaspromnjeft” postao vlasnik 51 odsto naše naftne kompanije. Izgleda da ruska firma više neće tolerisati stare navike domaćih kupaca da od Naftne industrije Srbije robu preuzimaju na veresiju bez garancije da će je na vreme platiti i uz nadu da će im država pre ili kasnije ta potraživanja otpisati, objavljuje Politika.

Gorivo će dobijati samo oni koji budu mogli da ga plate, poručuju nove gazde koje uvode red u finansijsko poslovanje NIS-a. Ako Vojska nema para, dugove će moći da kompenzuje nekretninama.

Usvojen skupštinski poslovnik

Vladajuća većina sa 127 glasova usvojila izmene skupštinskog poslovnika. Kraća rasprava omogućiće efikasnije donošenje zakona. Nijedan poslanik opozicije nije prisustvovao glasanju. Jedino je samostalni poslanik Vladan Batić (DHSS) došao na sednicu i glasao – protiv. Parlament Srbije od sada radi po drugačijim pravilima. izveštavaju Novosti.

Najbolja devizna štednja u bankama

"Građani koji raspolažu viškom novca najbolje bi bilo da ta sredstva polože na štednju u bankama. Kamata od osam-devet odsto na oročene devizne uloge nije loša zarada i rizik je mali. Trenutno se više isplati štedeti u evrima jer ne postoji rizik od slabljenja dinara s obzirom na to da niko ne očekuje da se domaća valuta oporavi već je realno da nastavi i dalje blago da klizi. S druge strane, kupovina državnih zapisa sa 16,5 odsto kamate nudi još bolji prinos, ali samo ako smatrate da dinar neće u narednih par meseci depresirati više od šest procenata", izjavio je za Danas ekonomista Aleksandar Stevanović, odgovarajući na pitanje gde se u ovom trenutku najviše isplati ulagati novac.

Predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke u Srbiji Goran Pitić smatra da bi ulaganje dela novca u dobrovoljne penzijske fondove bio dobar izbor.

Nacionalizacija banaka u Americi

Politika piše o Nurijelu Rubiniju koji je blesnuo kao „precizni katastrofičar”. Jedini je među stručnjacima, smatra se, tačno predvideo tekući ovdašnji, a time i globalni, finansijski košmar.

Njegove dijagnoze za savremenu finansijsku pandemiju mahom nisu utešne. Ne piše se, po njemu, dobro, ni Americi, ni Evropi, ni Kini, ni Japanu, ni Rusiji, a kamoli drugima. Predložio je stoga „ljuti lek na ljutu ranu”. Člankom u „Vašington postu”, koji je potpisao s kolegom Metjuom Ričardsonom, takođe profesorom Univerziteta Njujorka, kao neophodnu meru za izbavljenje iz krize, preporučio je– nacionalizaciju američkih banaka, što je među poklonicima slobodnog tržišta doživljeno kao preterivanje i svetogrđ?. Primer koji treba slediti jeste Švedska– sugerišu. Ona je 1992. nacionalizovala nesolventne banke, očistila ih i reprivatizovala, što bi, uprkos razlikama u sistemima i vremenima, bilo dobro da uradi i Amerika – tvrde.

Štednja u Rusiji

Predsednik Rusije traži da se smanje troškovi na svim nivoima. Medvedev najavio štednju i promene zbog teških ekonomskih prilika, piše u Novostima.

Sergej Mironov predsednik Saveta federacije Rusije kazao je da su predstavnici regiona odlučili da smanje troškove za 30 odsto. Krajem godine ruska vlada je odlučila da se budžetski troškovi smanje za 15 odsto, ali se pokazalo da je to malo pa će se kaiš stegnuti još više, za dodatnih 15 procenata. Najviše će budžet biti skresan u energetici (33 odsto), zatim u transportu (30 odsto), a najmanje kresanje će biti u Ministarstvu obrazovanja 11,6 procenata.

Niko neće Canetovo ostrvo

Deo ostrva Sveti Nikola naspram Budve, koji pripada Stanku Subotiću Canetu, nije prodat na prvoj licitaciji koju je organizovala Prva banka Crne Gore. Jednostavno nije bilo zainteresovanih kupaca za oko 37.000 kvadratnih metara na popularnim „Havajima” koji su nuđeni po ceni od 28 miliona evra, javlja Politika.

Subotićeva imovina na ostrvu, koju je pre dve godine kupio od beogradskog biznismena dr Nenada Đorđevića, stavljena je na „doboš” jer Cane nije vratio kredit Prvoj banci u kojoj je glavni akcionar Aco Đukanović, brat crnogorskog premijera. Po svoj prilici ekonomska kriza koja trese i prostor Crne Gore, gde je ozbiljno stao promet nekretnina, ne ide naruku Prvoj banci.

Bliže ukidanju viza

Zamenik premijera i ministar policije Ivica Dačić izjavio je da danas potpisani radni aranžman MUP-a sa evropskom Agencijom za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama EU, predstavlja korak dalje u viznoj liberalizaciji i daljim evropskim integracijama Srbije.

Posle potpisivanja aranžmana o uspostavljanju operativne saradnje MUP -a i te agencije, Dačić je novinarima rekao da je cilj dokumenta sprečavanje ilegalnih migracija i svih oblika prekograničnog kriminala.

Bekstvo iz zatvora

Miroslav Micić, upravnik CZ-a govori za Politiku: "Bez grube greške ili namere zaposlenog u zatvoru - nema bekstva. Najkritičniji je izlazak zatvorenika u grad, na dopust, i sprovođenje iz zatvora u sud ili u bolnicu."

Mediji su proteklih dana spekulisali da je Milorad Ulemek Legija nameravao da pobegne iz Centralnog zatvora u Beogradu prilikom prebacivanja na Vojnomedicinsku akademiju, gde je tražio da bude upućen jer mu je bio povišen pritisak. Te navode zvaničnici juče nisu potvrdili, ali ni demantovali, niti su odgovorili na pitanje odakle Ulemeku verna imitacija pištolja napravljena od plastike. Te spekulacije o pokušaju bekstva Ulemeka ponovo su otvorile pitanja mogućnosti bekstva iz srpskih zatvora.

U Novostima piše da istraga Ministarstva pravde pokušava da otkrije kako je Milorad Ulemek dobio „pištolj“. Posebna prismotra za Aleksandru Ivanović. Zatvorska uprava ispituje i stražare koji su u kontaktu sa Legijom.

Istraga kako je najpoznatiji zatvorenik u Srbiji Milorad Ulemek Legija (41) došao do plastične kopije pištolja još nije okončana, a pod sumnjom su članovi njegove porodice, advokati, svi koji su ga posećivali, ali i zatvorsko osoblje, javlja Blic.

Ulemek platio 45.000 evra za plastični pištolj kojim je hteo da razoruža stražare. Bivši pripadnici JSO bili spremni da napadnu „Legijinu kolonu" ispred VMA! U Ministarstvu pravde priznaju da ima velikih propusta u obezbeđenju Ulemeka, objavljuje Pres.

Dva kombija pored Vojnomedincinske akademije koja su pojedini mediji povezivali sa eventualnim bekstvom Milorada Ulemeka su u stvari vlasništvo Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i Žandarmerije, rekli su Danasu dobro obavešteni izvori.

Malerozni pljačkaš

Aleksandar Spasić (29), čuven po prošlogodišnjoj pljački Rajfajzen banke iz koje je izneo 1,4 miliona evra, ponovo je uhapšen. Ovoga puta zbog pokušaja pljačke menjačnice „Veko” u Ulici kneza Mihaila 45 u Kragujevcu, na pet minuta hoda od centra grada.

Iako je već seo na optuženičku klupu zbog milionske pronevere, Spasić se brani sa slobode, što mu je omogućilo da opet stupi „u akciju”. Menjačnicu „Veko” pokušao je da opljačka juče oko 8.45 časova. Pred vrata je došao sa fantomkom i lažnim pištoljem, a od radnice je tražio da mu preda sav novac, javlja Politika.

Radnica Slavica Savić kaže da je, nakon što je razbojnik banuo u menjačnicu, uspela da se sakrije iza pulta uske prostorije, odakle je pozvala policiju.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...