Železnica u centru saobraćajne politike Evrope

Željko Valentić

Reflektore usmeriti na zapadni Balkan koji raspolaže značajnim potencijalima od 10.000 km pruga
(ilustracija, Evropska komisija je u martu 2018. godine odlučila da uspostavi robni železnički koridor Alpi-zapadni Balkan)

Na železnici se, u poslednje dve ili tri decenije, događa prava revolucija. Evropska unija uspostavlja jedinstveni evropski železnički prostor na kome će za sve učesnike u prevozu važiti jednaka pravila. Reč je o potpunoj liberalizaciji železničkog saobraćaja, odnosno o njegovom otvaranju za sve potencijalne učesnike, isto kao u drumskom saobraćaju. Ovo znači da više ne postoji monopol javnih državnih železničkih preduzeća koja se postepeno transformišu u kompanije sposobne da svoju egzistenciju ostvaruju na liberalizovanom tržištu i da svako ko ispunjava potrebne uslove može da se bavi prevozom robe i putnika širom Evrope. To je najopštije definisano u Beloj knjizi Evropske unije o saobraćaju, koja predstavlja evropsku saobraćajnu politiku preko njenih propisa i direktiva (I, II, III i IV železnički paket), kao i nizom drugih značajnih strateških dokumenata. Ovaj proces nije zaobišao ni železnice zapadnog Balkana, pa ni srpske železnice.

Problem je, međutim, u tome što železnice u jugoistočnoj Evropi, pre svega na zapadnom Balkanu - zbog višedecenijskog zaostatka u finansiranju - tehnološki, organizaciono, kadrovski, finansijski i na drugi način, nisu osposobljene za ravnopravnu tržišnu utakmicu sa razvijenim železnicama i drugim operaterima Evrope i zato preti opasnost da izgube i ono malo tržišta sa kojim raspolažu.

Serbian_Railways_Map-

Mapa Železnica Srbije (izvor Vikipedija, datum ažuriranja -  2011)

Razlike sve veće, umesto manje

Razlike između razvijenih železnica zapadne Evrope, članica EU i železnica jugoistočne Evrope, posebno tzv. zapadnog Balkana, umesto da se smanjuju, one su sve veće. Još se, i pored deklarativnih napora, mnogo više sredstava ulaže u razvoj već zagušene i neekološke, drumske mreže nego u železničke pruge, što je u suprotnosti ne samo sa politikom EU, već i sa saobraćajnim politikama država regiona. Ovome u prilog ide činjenica prema kojoj je drumski koridor X kroz Srbiju završen, dok je železnički još na čekanju i već je poprilično na gubitku otvaranjem mosta u Vidinu, između Bugarske i Rumunije, na konkurentskom koridoru IV. Takav trend neophodno je zaustaviti i preokrenuti.

Stručnjaci smatraju da se mora pojačati lobiranje u korist povećanja investicija u železničku infrastrukturu, vozna sredstva, savremene logističke kapacitete, transportne lance, što će doneti koristi svim učesnicima u transportu robe i usluga. 

Neverovatno je da, u 21. veku, gradovi nekadašnjih jugoslovenskih republika nisu povezani brzim, udobnim, kvalitetnim vozovima. Danas, na primer, vozom ne možete do Sarajeva ili Skoplja, od Zagreba do Beograda putuje se oko 8 sati, a automobilom svega 3 do 4 sata. Nekada su vozovi ovu razdaljinu prelazili za svega 4 sata. Bilo ih je mnogo i bili su uvek puni. Teško je prihvatiti da i glavni grad Srbije, trenutno (nadamo se privremeno), nije direktno povezan sa Bukureštom, Sofijom, Budimpeštom, Solunom... Vozovi se na granicama još predugo zadržavaju, što dodatno umanjuje konkurentnost železnice, iako se o ovom problemu već godinama raspravlja na svim nivoima - od železnice do najviših državnih organa. Istovremeno, prema nekim studijama, skraćivanjem vremena prevoza robe za jedan minut, može se ostvariti ušteda od jedan milion evra za ulaganja u infrastruktutu. Istina, izvesnih pomaka ima, ali ostalo je još mnogo prepreka.

Prvo obnova starih i izgradnja novih pruga

Reflektore svih aktera, trebalo bi usmeriti upravo na prostor zapadnog Balkana koji raspolaže značajnim potencijalima od 10.000 km pruga, od čega 4.264 km predstavlja deo Centralne regionalne transportne mreže u jugoistočnoj Evropi za železnički saobraćaj, dok su 2.731 km deo Centralne mreže pan-evropskih saobraćajnih koridora V, VII i X, koji formiraju glavne železničke pravce. Ovi pravci treba da budu obnovljeni i bolje opremljeni za saobraćaj na dugim relacijama.

Dr Lohman, priznati evropski ekspert za železnički saobraćaj, smatra da  bi javni sektor, odnosno vlade, trebalo da, kao prvu meru saobraćajne politike, imaju revitalizaciju postojećih i izgradnju novih pruga. Kvalitetna infrastruktura danas je od esencijalnog značaja za razvoj železničkog saobraćaja i bez nje nema ni železnice. To je ono što bi sve vlade trebalo da uvaže, smatra Lohman. Vlade su pomalo zaboravile i svoju obavezu u formiranju pravila za fer intermodalnu konkurentnost, posebno kada je reč o konkurenciji druma.

Pored toga, ključni značaj ima i intermodalna kompeticija i železnica mora da ponudi kvalitetnu uslugu svim operaterima koji žele da se bave ovim poslom.  

Političari, istina, pokazuju dobru volju da se na prostoru Balkana unapredi železnički saobraćaj i da se glavni gradovi povežu kvalitetnim i brzim prugama i vozovima. Vlada Republike Srbije poslednjih godina preduzela je i najavila značajne investicione projekte kada je reč o železnici, vredne milijarde evra, uključujući i projekat izgradnje pruge za velike brzine Subotica - Beograd, kao deo „Puta svile“. Ali, da bi se nadoknadile decenije investicionog zaostatka, potrebno je mnogo novca i vremena.

Kada je reč o regionu, Slovenija i Hrvatska su pojačale investicije u železnicu, dok se to za Bosnu i Hercegovinu ne bi moglo reći. Železničke pruge se ne grade za deset ili dvadeset godina unapred, već za mnogo duži vremenski period i železnička infrastruktura nije više samo stvar jedne zemlje, već celokupnog železničkog sistema regiona i Evrope. Zbog toga je neophodna saradnja i koordinacija svih zainteresovanih učesnika, železnice, nadležnih državnih organa EU i međunarodnih finansijskih institucija.

Koridor Alpi – zapadni Balkan

Bolji dani za železnice zapadnog Balkana očekuju se i od, nedavno formirane, Transportne zajednice zapadnog Balkana koju su, sa sedištem njenog sekretarijata u Beogradu, uspostavile i čine je EU i zemlje zapadnog Balkana. Ovo bi, pored ostalog, trebalo da pospeši saradnju u regionu i da olakša proširenje mreže na region. Sporazum znači i da će zemlje potpisnice, što uključuje i Srbiju, morati da primenjuju direktive i odluke EU koje regulišu sektor transporta i srodna pitanja, a znači i olakšavanje administrativnih i carinskih formalnosti i procedura, pravo na pristup infrastrukturi u svim državama članicama EU i državama jugoistočne Evrope.

Potpisivanjem Sporazuma o Transportnoj zajednici zapadnog Balkana stvorena je pravna osnova za učešće Srbije u evropskim železničkim robnim koridorima. Evropska komisija je u martu 2018. godine odlučila da uspostavi koridor Alpi-Zapadni Balkan. Glavna ruta ovog železničkog koridora prati pravac: Salzburg – Vilah – Ljubljana – /Vels/Linz – Graz – Maribor – Zagreb – Vinkovci/Vukovar – Tovarnik – Beograd – Sofija – Svilengrad (granica između Bugarske i Turske). Koridor će stvoriti osnovu za bolju međusobnu povezanost između država članica i evropskih, trećih zemalja, jer će uključiti Srbiju i olakšati vezu sa Turskom na bugarsko-turskoj granici, omogućujući direktnu vezu između zapadne/centralne Evrope i Turske. 

Žan Pjer Lubinu, donedavno, generalni direktor Međunarodne železničke unije (UIC), podsetio je da je železnica danas glavni vid prevoza jer povezuje ne samo zemlje nego i kontinente. Prema studijama OECD, do 2030. godine, u razvoj će biti uloženo 11.000 milijardi, od čega 5.000 u železnički saobraćaj i to je odgovor za rastuću mobilnost u svetu. Ukupna razmena Evrope i Azije vredi 600 milijardi dolara, od toga se železnicom prevozi svega 1%. Transport će rasti jer će sve više ljudi gravitirati i putovati prema velikim gradovima - transportna tražnja za robu godišnje će da raste 18% a za prevoz putnika 15%. Zato su neophodne integracije železnice Evropa-Azija, koridori Sever-Jug. Tunel ispod Bosfora otvara vrata Azije železnicama Evrope, značajne destnacije postaju Kina, Koreja i drugi veliki gradovi sveta. Zato je potrebna saradnja susednih železnica kako bi se maksimalno iskoristili postojeći kapaciteti.

Evropa nije slučajno u centar saobraćajne politike smestila železnicu. Vodeće ličnosti EU u više navrata su istakale da je železnica izgradila Evropu i da predstavlja jedan od osnovnih integrativnih faktora jedinstvenog evropskog tržišta i njegovog razvoja. Ovakav stav je posledica  ekonomskih i socijalnih činjenica, koje nedvosmisleno upućuju na ogromne komparativne prednosti i mogućnosti železnice, koje još ni izdaleka nisu iskorišćene, posebno na prostoru jugoistočne Evrope, odnosno zapadnog Balkana. Kada i kako će se to dogoditi, zavisi od onih koji na bilo koji način učestvuju u kreiranju i donošenju značajnih ekonomskih i političkih odluka. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...