Od 2018. vozom od Beograda do Budimpešte za manje od tri sata

Zoran Knežević

Modernizacija dvokolosečna pruga između Beograda i Budimpešte, kojom će vozovi moći da idu i brzinama do 200 kilometara na čas, biće završena 2018. godine. Srpska deonica pruge, Beograd-Novi Sad-Subotica započeta je pre 131 godine, u vreme kralja Milana Obrenovića a juče je, na promociji projekta modernizacije i izgradnje pomenute pruge premijer Aleksandar Vučić obećao da će Srbija moći da se ponosi svojom železničkom i saobraćajnom infrastrukturom.

Modernizacija dvokolosečna pruga između Beograda i Budimpešte, kojom će vozovi moći da idu i brzinama do 200 kilometara na čas, biće završena 2018. godine, najavio je predsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić na današnjoj svečanoj promociji projekta modernizacije i izgradnje pomenute pruge na Ranžirnoj železničkoj stanici u Novom Sadu.

"Sve ćemo završiti za dve i po godine. Očekujem da sa kolegama iz Kine i Mađarske zajedno prođemo od Beograda do Budimpešte, da pokažemo šta sve može da se uradi kada su ljudi posvećeni i veruju šta može da se uradi, naglasio je Vučić.

Premijer je podsetio da je već rehabilitovano 120 kilometara pruge na koridoru 10 i najavio da će Srbija moći da se ponosi svojom železničkom i saobraćajnom infrastrukturom.

Premijer je zahvalio i Ruskim železnicama na dosadašnjoj saradnji na obnovi srpskih pruga, rekavši da su isporučivale rezultat „kao švajcarski sat“, najavivši da će saradnja biti nastavljena.

Vucic-pruga

„Danas smo relaciju od Beograda do Novog Sada, dužine 80 kilometara, prešli za sat i tridesetpet minuta. Za dve i po do tri godine, ovu razdaljinu prelazićemo za trideset minuta, rekla je Zorana Mihajlović, potprededsednica Vlade Srbije i ministar građevine, saobraćaja i infrastrukture.

Prema njenim rečima, nakon završene modernizacije putovanje između Beograda i Budimpešte trajaće samo dva sata i 40 minuta.

Ambasador Narodne republike Kine u Srbiji, Li Mančang podsetio je da su još pre dve godine premijeri Srbije, Kine i Mađarske dogovorili modernizaciju pruge Beograd – Budimpešta.

„Danas je veliki dan za sve tri zemlje, pošto obeležavamo početak radova na ovom projektu,“ rekao je ambasador Mančang, koji je tim povodom pročitao i čestitku kineskog premijera Li Kećanga upućenu svom srpskom kolegi, u kojoj on u ime kineskog naroda i svoje ime upućuje srdačne čestitke povodom promocije ovog strateškog projekta.

“Uvereni smo da će pruga pružiti snažan podstrek, unaprediti izgradnju infrastrukture, međusobno povezivanje i promet, poboljšati život građana, podsticati proces evrointegracija i doprineti još boljem povezivanju Kine i Evropske unije", naveo je Li u čestitki premijeru Srbije Aleksandru Vučiću.

Dužina pruge na trasi Koridora 10 između Beograda i Budimpešte je oko 350 kilometara, od čega je 184 km na teritoriji Srbije i 166 km na teritoriji Mađarske.

Nakon modernizacije pruge Beograd-Budimpešta vreme putovanja između dva grada će skratiti sa osam na manje od tri sata, a vozovi će na toj relaciji postizati brzinu od oko 200 kilometara na sat.

Vrednost projekta će, kako je najavio premijer Srbije, između 932 miliona i milijardu i 58 miliona evra.

Potpisivanjem Okvirnog ugovora o modernizaciji i rekonstrukciji pruge Beograd – Budimpešta na nedavnom Samitu šefova Vlada Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope u kineskom gradu Sudžou, započela je realizacija ovog velikog međunarodnog projekta. Planirano je da u realizaciji projekta 46 odsto bude učešće preduzeća koja nisu iz Kine.

Postojeća pruga na srpskoj teritoriji ima jedan kolosek i u veoma je lošem stanju. U okviru modernizacije pomenute trase planirana je izgradnja dvokolosečne pruge.

Rok za izvođenje radova je 24 meseca od trenutka dobijanja građevinske dozvole.

Nakon modernizacije, na pruzi Beograd-Subotica će se odvijati mešoviti putnički i teretni železnički saobraćaj. Modernizovana pruga ispunjavaće sve uslove da se kvalifikuje za evropsku Osnovnu mrežu pruga u skladu skladu sa usvojenim kriterijumima EU TEN-T politike, odnosno Jedinstvene mreže železničkih pruga Evrope.

Projekat Beograd-Budimpešta na teritoriji Srbije podeljen je na tri deonice: Beograd-Stara Pazova; Stara Pazova-Novi Sad i Novi Sad-Subotica, državna granica (Kelebija). Deonica Stara Pazova-Novi Sad realizuje se u okviru kredita Ruske Federacije namenjenog modernizaciji železnice. Za ovu deonicu urađen je idejni projekat i projekat za građevinsku dozvolu. U toku je izrada idejnog projekta za preostale deonice pruge Beograd-Budimpešta. Urađena je i Studija izvodljivosti za celu trasu pruge.

Današnjoj svečanosti prisustvovali su i ambasador Mađarske u Srbiji Atila Pinter, predsednik Nacionalne komisije za razvoj i reforme NR Kine Vang Siaotao, predstavnici srpskih železnica, Ruskih železnica, Saobraćajnog instututa CIP i kineskog konzorcijuma.

Inače, gradnja pruge Beograd-Novi Sad-Subotica započeta je pre 131 godine, u vreme kralja Milana Obrenovića, nakon što je na Berlinskom kongresu 1878. godine doneta odluka o železničkom povezivanju tadašnje Austrougarske i Srbije. Srbija je imala obavezu da izgradi prugu od Beograda do Niša i Vranja, kao železničku vezu sa Bugarskom i Otomanskim carstvom. Austrougarska je obavezana da svoje pruge spoji sa novoizgrađenom železničkom mrežom u Srbiji. Oni su to i učinili povezujući železnicom Budimpeštu i Zemun, koji je tada bio granična stanica između Srbije i Austro-Ugarske. Most na Savi, kao granični most između Srbije i Austrougarske, ove dve države su zajednički finansirale. Poslednji veliki remont pruge Beograd-Novi Sad-Subotica urađen je pre tri i po decenije, a 2005. godine iz kredita Evropske investicione banke remontovano je 14 kilometara pruge između Čortanovaca i Petrovaradina.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...