Srbija nastavlja da modernizuje svoje železnice sa ruskim partnerima

Zoran Knežević

Infrastruktura železnica Srbije potpisala je novi ugovor o ruskom državnom kreditu za modernizaciju srpskih železnica sa RŽD International. Srbija će ove godine modernizovati 130 kilometara pruga a u naredne tri godine biće modernizovano ukupno 500 kilometara pruga. (foto/Tanjug)

Infrastruktura železnice Srbije i RŽD International, kompanija Ruskih železnica, potpisali su Aneks 2.2 osnovnog ugovora o ruskom državnom kreditu za modernizaciju srpskih železnica, koji se odnosi na rekonstrukciji i modernizaciji tri deonice na Koridoru 10, ukupne dužine 46 kilometara. Radovi na deonicama Vinarci- Ðorđevo dugoj 15 kilometara i Vranjska Banja- Ristovac u dužini od 17,7 kilometara trebalo bi da počnu u prvom kvartalu naredne godine, a na pruzi Bujanovac-Bukarevac dužine 13,7 kilometara u trećem kvartalu. Remontom ovih deonica u potpunosti će biti zamenjeni donji i gornji stroj pruge i modernizovani sistemi za signalizaciju, telekomunikaciju i kontaktna mreža.

Vrednost radova je 26,4 miliona dolara, a biće finansirani ruskim kreditom, koji je namenjen srpskim železnicama ukupne vrednosti od 800 miliona dolara.

Ugovor su potpisali generalni direktor preduzeća Infrastruktura železnice Srbije mr Goran Maksić i generalni direktor RŽD International, Sergej Aleksejevič Pavlov.

Potpisivanju ugovora u upravi Železnica Srbije prisustvovali su potpredsednica Vlade Srbije i ministarska građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović i novi predsednik Ruskih železnica Oleg Valentinovič Belozjorov, koji su pre toga otvorili rekonstruisanu deonicu Koridora 10, od Rume do Golubinaca, dugu 18 kilometara. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Vasiljevič Čepurin.

Zorana-MIHAJLOVIC-Oleg-BELOZJOROV-Tanjug

Zorana  Mihajlović i Oleg Belozjorov (foto/Tanjug)

Potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović je prilikom potpisivanja ugovora poručila da će Srbija ove godine modernizovati 130 kilometara pruga, kao i da će u naredne tri godine biti modernizovano ukupno 500 kilometara pruga.

“Srbija nastavlja da modernizuje svoje železnice. Pre nedelju dana smo pustili u rad rekonstruisanu prugu Sopot- Kosmajski Kolačevac, gde je brzina povećana sa 30 na 120 km/h, a danas smo otvorili prugu Ruma -Golubinci, gde je takođe brzina povećana na 120 kilometra na sat,” rekla je Mihajlovićeva.

Ministarka Mihajlović je navela i da je u saradnji sa ruskom stranom maksimalno ubrzana realizacija kredita za obnovu srpskih pruga i da je vrednost trenutnih projekata u železničkoj infrastrukturi 1,5 milijardi evra.

“Srbija će uskoro imati modernu i razvijenu železnicu i zahvaljujući procesu reformisanja, dobiti razvijenu komaniju. U narednom periodu neće biti nikakvih kašnjenja u realizacijii projekata koji se finansiraju ruskim kreditom“, naglasila je ministarka Mihajlović.

Novi predsednik Ruskih železnica Oleg Belozjorov, koji je po prvi put posetio Srbiju, rekao je da su rezultati saradnje srpskih i ruskih železnica već vidlivi i izrazio očekivanje da će ta saradnja biti nastavljena i nakon tri godine tokom kojih će ruskikredit biti realizovan.

“Ovde već imamo rezultate i prespektviu, nemamo samo investicije već i zajedničku obuku i pokazali smo da umemo da radimo zajedno. Nadam se da ćemo razmotriti i naći nove projekte“, rekao je Belozjorov i zahvalio potpredsednici vlade na podršci u realizaciji projekata.

Direktor Belozjorov je dodao i da su radovi na srpskim prugama važni za rusku kompaniju i da je zato odabrao da dođe u u Srbiji na jedno od prvih službenih putovanja od kada je na novoj funkciji.

Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Čepurin je istakao da železnica „ne samo da povezuje ljude već i daje impuls razvoju privrede. Stanje železnice u nekoj državi odslikava i stanje u kome se nalazi njena privreda.“

Obnovljene deonice

Kada je reč od obnovi delova Koridora 10 na severu Srbije, ukupne dužine 65,7 kilometara, već su otvorene deonice Sopot Kosmajski - Kovačevac i Ruma – Golubinci, a treća deonica Mala Krsna - Velika Plana, na kojoj kreću radovi na remontu, biće završena početkom oktobra ove godine. Ukupna vrednost radova na modernizaciji te tri deonice je 48,7 miliona dolara.

Sredstvima iz ruskog kredita u Srbiji će biti modernizovano ukupno šest deonica pruga na Koridoru 10 dugih 112 kilometara. Ukupna vrednost radova je oko 75 miliona dolara.

Deonica Golubinci – Ruma

Rekonstruisanu deonicu, na kojoj je dosadašnje ograničenje iznosilo 30 kilometara na sat su pre potpisivanja ugovora dizel-motornim vozom ruske proizvodnje obišli potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović  ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin, predsednik Ruske železnice Oleg Valentinović Belozjorov, čime je i označeno puštanje saobraćaja.

Zeleznice-deonica-Golubinci-Ruma

Od februara do septembra 2015. godine Ruske železnic su izvele čitav kompleks radova na rekonstrukciji železničke infrastrukture desnog koloseka na deonici Golubinci - Ruma, koja je deo Panevropskog saobraćajnog Koridora H.

U potpunosti su obnovljeni donji i gornji stroj železničkog koloseka u dužini od 19,7 kilimetara, zamenjeno je 7 skretnica, renovirano 5 putnih prelaza, izgrađeno 10,8 kilometara odvodnih kanala, 1,3 kilometara drenažnih sistema i stajalište Kraljevci.

Rekonstrukcija železničkog koloseka na deonici Golubinci - Ruma stvoriće mogućnost za bezbedno savladanje ove deonice pri brzini do 120 kilometara na čas, navedeno je u saopštenju Ruske železnice.

Posle puštanja u rad desnog železničkog koloseka, kompanija RŽD Internešnl izvešće radove na levom koloseku te deonice, uključujući i rekonstrukciju putnih prelaza i izgradnju stajališta Kraljevci.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...