VLAST SE BORI ZA KVORUM

S. Kačarević

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

Da li vladajuća koalicija ima većinu u Skupštini Srbije? Zašto načelnik Generalštaba nije došao na prijem kod ministra odbrane? Da li će Rusija dati Srbiji kredit od milijardu dolara za metro?

Muke sa kvorumom

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić u nedelju je kazao da će Vlada najverovatnije uredbom produžiti važenje starih pasoša ukoliko izmene Zakona o putnim ispravama ne budu u ponedeljak usvojene u Skupštini. Ni pred današnju sednicu parlamenta nema garancija da će kvoruma biti, da će se četiri "bolesna" poslanika, zbog kojih nije bilo zasedanja u subotu, vratiti u klupe, a samim tim ni da će 13 zakona biti usvojeno. Stav četvoro poslanika SVM, da neće ubaciti kartice kada se bude utvrđivao kvorum jer se ne slažu sa zakonom o sedištima sudova, vladajućoj većini ostavlja dve mogućnosti - da pristanu i ne glasaju za ovaj dokument ili da podršku potraže na "drugoj strani".

Predsednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović izjavila je za Novosti da očekuje da će u utorak Skupština izglasati sve predviđene zakone (pravosudni, o osiguranju depozita i produženju starih pasoša), i nastaviti rad na sednici o budžetu. Ona takođe uverava da vladajuća većina ima kvorum i bez poslanika SVM, ali ne otkriva kako. Bez kartica Mađara može da se dogura do broja 125, ali će onda nedostajati jedan poslanik.

Vladajuća koalicija u ponedeljak neće u Skupštini Srbije uspeti da obezbedi neophodnih 126 poslanika za produženje važenja plavih pasoša, a igranje strpljenjem građana se nastavlja, piše u Blicu. Poslanicima DS, G17 plus i SPS-JS i PUPS je važnije da proguraju nepromenjen Zakon o uređenju sudova, uprkos protivljenju predstavnika mađarske i albanske manjine, a opoziciji da proveri da li vladajuća koalicija ima većinu, nego činjenica da je za produženje važenja plavih pasoša ostalo samo osam radnih dana.


Obeležavanje 19. godišnjice političkih prevrata u Rumuniji i svrgavanja Nikolae Čaušeskua (Nicolae Ceausescu)

Gde je bio načelnik Generalštaba?

O razlozima nedolaska načelnika Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnika Zdravka Ponoša na novogodišnji prijem Ministarstva odbrane, Šutanovac je rekao da „Ponoš ima opravdanje“, kao i da bi najbolje bilo da novinari odgovor na to pitanje potraže od Ponoša, „koji očigledno ima dobru komunikaciju sa medijima“, objavljuje Danas u izveštaju sa preskonferencije o rezultatima Ministarstva odbrane u ovoj godini. Dragan Šutanovac, ministar, naglasio je da komunicira sa Generalštabom i da nije čuo da su generali nezadovoljni radom Ministarstva.

Govoreći o platama, Šutanovac je rekao da je 2007. sa platom od oko 100.000 dinara, bio najbolje plaćen u celom sistemu odbrane, a da je na kraju 2008. na 129. mestu po visini plate.

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Zdravko Ponoš otpočeo je žestoku ofanzivu protiv ministra odbrane Dragana Šutanovca! Ponoš je, kako Pres saznaje, naredio generalima da bojkotuju novogodišnji prijem koji je ministar Šutanovac organizovao 18. decembra.

"Ponoš je nekoliko generala koji su krenuli na ovaj prijem bukvalno vratio sa praga Doma garde na Topčideru! Načelnik Ponoš je u pozivnicama, uz ministra Šutanovca, najavljen kao jedan od domaćina, ali se uopšte nije pojavio, što je više nego skandalozno", kaže sagovornik Presa iz vrha vlasti. On tvrdi da ne zna šta su tačni razlozi za ovaj „napad" načelnika Generalštaba na ministra.

Načelnik Generalštaba general-potpukovnik Zdravko Ponoš već mesec dana ne učestvuje u radu kolegijuma ministra odbrane, objavljuje Alo "saznanje od dobro obaveštenih izvora u Vojsci Srbije". Ponoš je nezadovoljan saradnjom sa ministrom odbrane Draganom Šutanovcem, a prema rečima izvora ovog tabloida, načelnik GŠ-a se povukao jer je „očigledno da se odluke ne donose na tom kolegijumu već van njega“.


Cveće na groblju žrtava povodom 19. godišnjice američke invazije na Panamu

Pretnja kosovskog ministra

Ministar trgovine i industrije u privremenoj kosovskoj vladi Ljutfi Žarku izjavio je da će vlasti na Kosovu obustaviti uvoz robe iz Srbije ako ona ne bude priznavala ovlašćenja kosovske carine i ne bude dozvolila uvoz ili tranzit robe preko Srbije, javlja Politika. Žarku je u intervjuu prištinskom dnevniku Ekspres rekao da ukoliko Beograd vrlo brzo ne bude skinuo zabranu na uvoz i tranzit robe sa Kosova, onda će Kosovo odgovoriti recipročnom merom, što znači da neće dozvoliti ulazak na Kosovo, niti tranzit robe iz Srbije u druge zemlje.

Neizvesni dometi istrage

Dik Marti, specijalni izvestilac Saveta Evrope za pitanja trgovine ljudskim organima, ozbiljno je prionuo na posao. U njegovom timu ipak postoji velika sumnja da li će uspeti da pronađu nove tragove i dokaze o ovim zločinima.

"Ovo je ipak politička istraga i u tom smislu postoji veliki skepticizam koliko daleko će Dik Marti moći da ode. Pogotovo imajući u vidu nespremnost nadležnih u Prištini i Tirani da sarađuju na ovom slučaju", kaže izvor Novosti.

Advokat srpskih stonotenisera

„Kada je Barak Obama pobedio u trci za predsednika SAD, njegov veliki prijatelj Robert Blekvel mlađi, moj bivši gazda, pozvao me je telefonom i rekao mi: ,Pretpostavljam da si već čuo da će tvoj advokat biti novi američki predsednik’”, kaže naš najtrofejniji stonoteniser svih vremena Ilija Lupulesku.

Barak Obama i srpski stonoteniseri se nikada nisu družili, ali među njima postoji vrlo jaka veza, u liku Roberta Blekvela mlađeg, zajedničkog prijatelja i sponzora, piše u Politici. Doduše, ovaj tamnoputi biznismen je Obamin prijatelj još od 1995. godine (neki kažu i – najbolji prijatelj), dok se s nekolicinom naših igrača zbližio pre osam godina, preko svoje velike ljubavi – stonog tenisa. U vreme dok je bio takoreći švorc, novi predsednik SAD radio je za čikašku firmu „Kilerspin”, osnovanu 2000. godine na ideju Lupuleskua i Karakaševića, na čijim ugovorima stoji njegov potpis.

Kriza u Belgiji

U sred prazničnog raspoloženja, ali i u jeku ekonomske krize, pala vlada premijera Iva Leterma, što je Belgiju ponovo, treći put ove godine, dovelo do ruba političkog haosa zasnovanog, u suštini, na dubokoj netrpeljivosti dve konstitutivne nacije, holandofonih Flamanaca i frankofonskih Valonaca.

Posle devet meseci turbulencija i nestabilnog vladanja, bez ikakvih konkretnih rezultata, Letermova vlada odlazi zbog otkrića velike afere, u vezi s najvećom belgijskom bankom "Fortis", koju je francuski "BNP Pariba" trebalo da kupovinom izvuče iz finansijske krize. Kasacioni sud je uoči vikenda u svom izveštaju izneo sumnje u moguće političko mešanje Leterma i njegovih najbližih saradnika u rad suda i pritisak na sudije u okviru ovog dosijea, posle čega je premijer odmah podneo ostavku, javljaju Novosti.

Pravo vreme

Komesar EU za proširenje Oli Ren izjavio je da Srbija ozbiljno sarađuje sa Hagom i da je pravo vreme da EU počne sa primenom privremenog sporazuma s Beogradom. On je u juče objavljenom intervjuu za Rojters ocenio da bi deblokada privremenog trgovinskog sporazuma doprinela, a ne usporila nastojanja Srbije da uhapsi Ratka Mladića.

Pošto je Crna Gora zvanično podnela zahtev za članstvo u EU, Ren je rekao da je moguće da ostale balkanske zemlje isto učine naredne godine. On je, međutim, apelovao na države Balkana da ne žure sa podnošenjem zahteva za članstvo u EU, budući da prethodno treba da ubrzaju reforme, prenosi Beta a objavljuje Politika.

Dugovi za predizborne puteve

"Preduzeća za puteve nemaju novca za održavanje magistralne i regionalne putne mreže, a u nekim slučajevima problem predstavlja i održavanje lokalnih saobraćajnica. Meteorolozi najavljuju snežne padavine za kraj decembra, a mi zbog besparice nismo pripremili opremu za čišćenje snega. Država i lokalna samouprava nam duguju oko 43 milijarde dinara a mi nemamo novca da kupimo gorivo i rezervne delove niti da radnicima isplatimo zarade i zato će čišćenje puteva od snežnih nanosa ove sezone predstavljati nemoguću misiju", kaže za Danas Milutin Gašević, predsednik Udruženja poslodavaca putne privrede Srbije Putar.

"Dugovanja su se posebno nagomilala u prethodne tri godine, s obzirom na to da nam nije plaćen rad na rekonstrukciji i rehabilitaciji magistralnih i regionalnih puteva. Reč je uglavnom o poslovima koji su obavljani u vreme izbornih kampanja i to na teritoriji od Horgoša do Dragaša."

Ruski kredit za metro

"Srbija se sprema da početkom sledeće godine uđe u još jedan veliki ekonomski projekat sa Rusijom. Naime, dve zemlje započeće dogovor o kreditu od milijardu evra koji bi Rusija dala Srbiji za gradnju metroa u Beogradu", najavljuje za Novosti Branislav Grujić, predsednik Kompanije "PSP Farman", uspešni srpski biznismen, inženjer mašinstva, koji se u Rusiji bavi građevinom.

"Strateški je interes Srbije da se energetski obezbedi. U tome nema velikog izbora, tipa "hoću levo, neću desno". Svi ostali argumenti su dnevnopolitički i daleko od suštine. Mislim da su pregovori u fotofinišu i da će vrlo brzo biti potpisani u Moskvi. Mi smo, nažalost, od prodaje NIS napravili unutrašnji politički sukob u koji je morao da

se umeša i predsednik države da ne bi bili ugroženi strateški interesi Srbije", kaže Grujić


Članovi Komunističke partije Rusije ispred spomenika Josifu Visarionoviću Staljinu povodom 129. godišnice njegovog roðenja
Ozbiljne stvari

Prema poslednjim istraživanjima i podacima UNICEF-a u Srbiji čak 65 odsto stanovništva, nema dovoljno novca za hranu. Bez najosnovnijih namirnica živi 310.000 dece i 1.600.000 penzionera. Dvadeset odsto najstarijih sugrađana ne jede meso uopšte, tvrdi Pravda.

U 2009. godini nas očekuje opšta besparica, i to na samom početku posle novogodišnjih praznika. Stvari su krajnje ozbiljne, kriza je došla i neće otići preko noći, objavljuje ovaj tabloid.

Lekari se bune

Lekari, zaposleni u državnim zdravstvenim ustanovama, protive se rešenju po kojem, ako žele da rade u privatnim ordinacijama kao konsultanti, moraju da „podele” svoje radno vreme. Članovi Lekarske komore i više sindikata zdravstva oglasili su se u medijima, oštro kritikujući ovo rešenje, tvrdeći da je reč o protivustavnoj odluci, kao i rešenju koje je u suprotnosti sa Zakonom o radu.

"Onaj ko želi da nastavi da radi u privatnoj ustanovi moraće da napravi neku podelu svog radnog vremena. Nema govora ni o kakvom povlačenju ove odredbe, jer ne možete da povlačite i ubacujete u zakon ono što vam se sviđa ili ne sviđa", kaže za Politiku ministar zdravlja, profesor dr Tomica Milosavljević.

"Jevandjelje poretka"

Veliki broj udžbenika iz kojih uče đaci u Srbiji je zastareo, napisan jezikom koji nije primeren uzrastu kojem je namenjen i opterećen gomilom nerazumljivih termina. U nekima se mogu pronaći i pravi „biseri" autora, gluposti i slovne greške, piše u Presu.

Na primer, u knjizi istorije za VII razred osnovne škole, između ostalog, stoji: „Posledice konzulstva manifestovale su se u građanskom zakonu koji je bio jevanđelje poretka." A u fizici za VI razred: „Pritisak je obrnuto srazmeran dodirnoj površini sile."

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Ivan Ivić kaže za Pres da školski udžbenik koristi 80.000 đaka u jednoj generaciji i da to samo po sebi govori kolika je njegova važnost.

Rezervisti u akciji


U sukobima ratnih vojnih veterana i pripadnika žandarmerije na magistralnom putu Niš-Priština, kod Kuršumlije, više veterana je lakše povreðeno, a trojica su uhapšena

Šest policajaca i trojica rezervista povređeni su juče u sukobu na mostu preko reke Toplice u mestu Pepeljevac kod Kuršumlije, javlja Politika. Incident se dogodio kada su veterani pokušali da probiju kordon policije koji ih je sprečio da dođu do Merdara i izvrše najavljenu blokadu administrativnog prelaza, tražeći isplatu zaostalih ratnih dnevnica.

Više od 1.000 vojnih rezervista nekadašnje Treće armijske oblasti iz dvadesetak gradova i sela južne Srbije, juče oko 10 časova u koloni od oko 40 vozila i nekoliko autobusa iz Prokuplja krenuli su ka Merdaru, a predsednik Udruženja boraca „Toplički gvozdeni puk” iz Kuršumlije Dejan Milošević rekao je agenciji Beta da rezervisti od vlade zahtevaju hitno donošenje uredbe po kojoj će svi borci dobiti isti iznos za ratne dnevnice. „Svi treba da dobiju onoliko koliko su pojedinci preko suda već naplatili, a to je od 500.000 do 1.000.000 dinara po osobi”, naveo je Milošević.

„Toplički gvozdeni puk” je primer politizacije rezervista, tvrdi član Jedinstvenog štrajkačkog odbora i predsednik leskovačkih rezervista Dušan Nikolić

a njihov protest nije ništa drugo nego priprema za nove izbore – ocenio je Nikolić. On je objasnio da je Dejan Milošević predvodio proteste kuršumlijskih rezervista sve dok nisu dobili po 200.000 dinara u proseku po borcu, da bi potom osnovali stranku koja je danas deo vladajuće koalicije u opštini Kuršumlija. Nikolić je podsetio da je Dejan Milošević danas zamenik predsednika ove opštine.

Tajna služba ignoriše zakone

"Sa BIA je bilo neshvatljivih problema. Ignorisala je zahteve građana, nije se izjašnjavala po zahtevima, niti postupala po nalozima poverenika, nije izvršavala nikakve obaveze iz zakona", kaže u intervjuu za Blic Rodoljub Šabić poverenik za informacije od javnog značaja, i naglašava da je pitanje različitih oblika civilne, pre svega parlamentarne kontrole rada tajnih službi trajno aktuelno pitanje za društvo koje želi da bude demokratsko.

"Najveći deo informacija BIA i VBA, jasno je, ne može biti dostupan javnosti, ali to ne znači da za njih ne važe obaveze iz zakona", kaže Šabić.

Odrpani policajci

Srpski policajci već godinama nose pohabane i iscepane uniforme! Nedavno hapšenje članova takozvane „tekstilne mafije", među kojima je i vlasnik „Uno Martina" Nebojša Martinović, potvrdilo je dugogodišnje sumnje da je srpskoj policiji prodavana roba najlošijeg kvaliteta. Među njima su verovatno najgore prošli policajci iz Prokuplja, koji već šest godina nose uniforme koje su im se iscepale čim su ih dobili!

Prokupački policajci se, kako kažu, stide sami sebe na ulici, jer od 2002. godine nisu menjali pantalone i jakne, koje danas jedva da liče na policijsku uniformu, piše u Presu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...