Rekonstrukcija vlade ili izbori

Anđelka Nikolić

(nedelja, 2. jun, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Frankfurt, 01.06.2013 - sukob policije i demonstranata tokom anti-kapitalističkog protesta Blokupaj (Blockupy) u Frankfurtu

Rekonstrukcija vlade realnija, ali se ne isključuju ni izbori, kaže ministar Rasim Ljajić. Premijer najavljuje da će o rekonstrukciji vlade koalicini partneri razgovarati narednih dana.

Vlada Srbije u nedelju odlučuje da li će spasavati budžet zamrzavanjem plata i penzija. Premijer ponovio da nije za to rešenje. Dačić tvrdi da Srbija nije ni blizu bankrota ali da je ekonomska situacija teška. Državni deficit za samo četiri meseca dostigao 78 milijardi dinara (a planirali smo ukupnpo 122 milijarde).

Analitičari upozoravaju: nismo miljenici Zapada, “tapšu nas po ramenima zbog poteza na sopstvenu štetu”. Objavljuje se i kritika orvelovskih parola o tome kako Evropa, „modernizacija“ i budućnost - samo naše - dece nemaju alternativu.  

Vaterpolisti Crvene zvezde novi su šampioni Evrope. Crveno-beli su u finalu savladali favorizovani Jug sa 8:7.

Policija je počela da se povlači sa centralnog istanbulskog Trga Taksim, poprišta dvodnevnih nasilnih sukoba organa reda sa demonstrantima koji se protive planovima vlasti za rekonstrukciju trga.

tur-istanb-prot-

Istanbul, 01.06.2013 - sukob demonstranata sa policijom na ulicama Istanbula tokom protesta zbog najavljene seče drveća i gradnje trđžnog centra u jednom od centralnih gradskih parkova Gezi

Rasim Ljajić ne isključuje mogućnost izbora

Rekonstrukcija vlade ili izbori su neminovnost, kaže Rasim Ljajić, potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija u razgovoru za Politiku.

Ako dobijemo datum, rekonstrukcija je realnija, kaže Ljajić ali ne isključuje ni mogućnost izbora. Od odluke Srpske napredne stranke će zavisiti koja je opcija u igri. Vlada ima komotnu većinu u parlamentu, mnogo veću od prethodne i jedino može da je ugrozi sam SNS – ako proceni da je politički kontraproduktivno da je dalje održava, kaže Ljajić.

Ako mislimo da rekonstruišemo vladu, onda bi to moralo da se završi do kraja jula. Realna prepreka za izbore je implementacija dogovora iz Brisela, jer sasvim sigurno da bi izbori uticali na taj proces. Ko će da se bavi sprovođenjem sporazuma ako imate izbornu kampanju, pa period formiranja vlade, kaže Ljajić.

Premijer Ivica Dačić kazao je u Juagodini da će se o rekonstrukciji vlade  „razgovarati u narednim danima sa koalicionim partnerima“, prenose Novosti.

Dačić: Daleko smo od bankrota

Premijer Ivica Dačić rekao je da je Srbija daleko od bankrota, ali da je ekonomska situacija teška i najavio da će o merama štednje u nedelju razgovarati sa Aleksandrom Vučićem i Mlađanom Dinkićem, prenose Novosti.

Sigurno je da se teret krize ne može prevaliti samo na najsiromašnije. Nama nije u cilju politika zamrzavanja ili smanjenja plata i penzija - rekao je Dačić na svečanosti polaganja kamena temeljca za Fabriku kartona i kartonske ambalaže Kompanije „Nort karton“ iz Ruske Federacije.

Dačić je rekao da nije to ničiji politički stav, već realni podaci govore da plate i penzije ne treba smanjivati. Premijer je rekao da je potreban dugoročan plan  da se ostvari visoka stopa društvenog rasta, a to ne može bez dobijanja datuma za početak pregovora s EU.

Srbija na ekonomskom raskršću, piše Blic i pored ocene premijera da smo daleko od bankrota prenosi i izjavu Bogdana Lisovolika,  „MMF: Menjati penzioni sistem”.

Smanjenje plata i penzija - spas za budžet?

U Srbiji je glavna dilema da li "zamrznute" plate i penzije mogu da spasu državnu kasu. Šta će da "smisli" Vlada Srbije, biće poznato već u ponedeljak. A, u nedelju o tome, na sastanku, raspravljaju premijer Ivica Dačić, prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić i ministar finansija Mlađan Dinkić, pišu Novosti.

Dok se premijer tvrdi da zamrzavanja plata i penzija neće biti, Vučić ističe da je za primenu "lekovitih" ekonomskih mera, makar bile i nepopularne.

Izvesno je samo da je državni deficit za samo četiri meseca dostigao 78 milijardi dinara (a planirali smo ukupnpo 122 milijarde); da će prihodi u državnoj kasi podbaciti, dok su rashodi već premašili plan za tekući period.

Profesor Ljubomir Madžar kaže za list da međunarodna iskustva pokazuju da su uspevali oni stabilizacioni programi koji su se temeljili na kresanju izdataka i kategoričan je da smanjivanje plata i penzija u javnom sektoru ne mogu da se izbegnu.Veliki broj penzionera u Srbiji prima mizerne iznose, od 15.000 dinara mesečno, što nije ni za živeti, ni za umreti…. Ali će nešto neprijatno morati da se preduzme. Ako se ne preduzme, ubrzo posle toga nešto će se još neprijatnije samo po sebi dogoditi, bez ikakvog preduzimanja.

Priština ometa sporazum

Priština pokušava da briselski sporazum tumači na svoj način, što otežava razgovore o primeni tog sporazuma. Srbija će ispuniti sve dogovoreno - rekao je premijer Ivica Dačić u Jagodini i pozvao EU da iskoristi svoju poziciju posrednika i reaguje na probleme, prenose  Novosti.

“Razgovori će se nastaviti u utorak. Mi smo privrženi tome da implementiramo ono o čemu smo se dogovorili.”

Menja li briselski sporazum imidž Srbije

Mnogo pohvala na svoj račun dobila je Srbija u poslednjih nekoliko nedelja. Komplimenti pljušte sa svih strana, evropski zvaničnici kao da se utrkuju da kažu neku lepu reč, iz Amerike, takođe, stižu pohvale. Rečeno je i da je Srbija sada miljenik EU. Deluje kao da je imidž Srbije u svetu promenjen. A da li je tako, istražuju Novosti.

Tapšu nas po ramenima zato što malo pomalo odustajemo od Kosova i od svog identiteta. Mi žrtvujemo identitet za imidž - kaže za list Cvijetin Milivojević, politički analitičar i direktor marketinške agencije „Pragma“. - Imidž u svetu se ne gradi tako što će vas neko tapšati po ramenu zbog poteza koje povlačite na sopstvenu štetu. Milivojević ocenjuje da o poboljšanju imidža Srbije u svetu može govoriti samo onaj ko pod svetom podrazumeva Ameriku, Nemačku i još jedan broj ortodoksnih protivnika našeg identiteta.
Obrad Kesić, analitičar iz Vašingtona, ističe da biti nečiji miljenik  znači uvažavati i interese tog miljenika. Kao dobar primer kako bi trebalo tretirati miljenika on navodi odnos Nemačke prema Hrvatskoj, ili Amerike prema Kosovu. Nemačka je, ističe on, uvek branila hrvatske interese, a SAD su glavni sponzor kosovske nezavisnosti i nastoje i čine sve da se taj proces dovede do kraja.

Da je promena imidža naše zemlje na Zapadu samo privid, smatra i Ljubiša Despotović, politikolog sa Instituta za političke studije. U ovom trenutku, radi se o pokušaju da se vladajuća politička elita nagradi za ogroman ustupak kosovskoj strani, odnosno za ustupak geopolitičkim intersima EU i SAD.

izlo-kale-amerika

Beograd, 01.06.2013 - izložba fotografija "Amerika iz mog ugla" na Kalemegdanu

Hrizostom zamenio Kačavendu, Rakita zamenio Hrizostoma

Na upražnjeno mesto episkopa zvorničko-tuzlanskog, sa kojeg je trajno razrešen Vasilije Kačavenda, izabran je dosadašnji episkop bihaćko-petrovački Hrizostom, dok je na dojučerašnje mesto episkopa bihaćko-petrovačkog, Sabor SPC postavio je dosadašnjeg vikarnog episkopa hvostanskog Atanasija Rakitu, objavljuje Politika.

U vrhu SPC listu pojašnjavaju da je episkop Hrizostom izabran jer je episkop sa dužim eparhijskim iskustvom, a takođe je i čovek kome je blizak mentalitet naroda i Crkve na prostoru zvorničko-tuzlanske eparhije, kojom je od 1978. godine suvereno i raskošno vladao Kačavenda, čija je homoseksualna afera duboko potresla autoritet SPC.

Članovi Svetog Sinoda u novom sazivu su episkopi: sremski Vasilije, šumadijski Jovan, zvorničko-tuzlanski Hrizostom i raško-prizrenski Teodosije.

Crvena zvezda šampion Evrope u vaterpolu!

Vaterpolisti Crvene zvezde novi su šampioni Evrope. Crveno-beli su u dramatičnom finalu savladali favorizovani Jug sa 8:7 (2:2, 1:1, 3:3, 2:1), pišu Novosti.

Prlainović i drugovi su ostvarili jedan najveći uspeh u sportskom društvu od 1991. godine, kada su fudbaleri pokorili Evropu. Banjica je proključala. Od ulaska u bazen vaterpolisti Crvene zvezde imali su gromoglasnu podršku sa tribina. To im je ulilo dodatnu snagu da se žestoko suprostave favorizovanom Jugu.

Za najboljeg vaterpolisti fajnal-fora proglašen je kapiten Crvene zvezde Andrija Prlainović.

Istanbul: Policija se povlači, demonstranti preplavili Taksim

Policija je počela da se povlači sa centralnog istanbulskog Trga Taksim, poprišta dvodnevnih nasilnih sukoba organa reda sa demonstrantima koji se protive planovima vlasti za rekonstrukciju trga, pišu Novosti.

Kako javlja agencija Frans pres, nekoliko hiljada demonstranata preplavilo je ovaj deo grada pošto je policija uklonila barikade i počela da se povlači sa trga. U međuvremenu, predsednik Turske Abdulah Gul apelovao je da prevlada zdrav razum i da se uspostavi mir pošto su protesti dostigli "zabrinjavajući nivo". Gul je u saopštenju, takođe, pozvao policiju da ne primenjuje prekomernu silu.

Premijer Redžep Tajip Erdogan priznao je da je tokom intervencije policije bilo slučajeva "ekstremnog" reagovanja protiv demonstranata i da će oni biti istraženi. Prema informacijama medicinskih radnika, povređeno je blizu 1.000 ljudi, a nekoliko ljudi izgubilo vid pošto je pogođeno kanisterima suzavca.

Zbog događaja u Turskoj i broja povređenih u sukobima sa policijom zabrinutost je izrazio i Stejt department.

Miloš Ković: Evropa mora na kantar

Miloš Ković, profesor istorije na Filozofskom fakultetu u  razgovoru za Novosti kritički sagledava novu „religiju“ modernizma i orvelovske parole, govori i zašto se ne smeju sve karte staviti samo na Evropsku uniju.

Evropa je složen i promenljiv kulturni fenomen, dok je EU samo jedna od privremenih državnih struktura... U našoj javnosti nema diskusije, već se sve svodi na orvelovske parole o tome kako Evropa, „modernizacija“ i budućnost samo naše dece (jer nas budućnost srpske dece sa Kosova izgleda ne zanima) nemaju alternativu. Umesto toga, potrebna nam je razumna debata o tome šta nam članstvo u EU donosi, a šta nam oduzima.

Još ne znamo koliko bi Rusija bila spremna da ide daleko u politici podrške Srbiji, u slučaju njenog pružanja otpora „nečasnim ponudama“ sa Zapada. Nažalost, Srbija tradicionalno kasni u svojoj spoljnoj politici... u poslednjih nekoliko godina vodi politiku kao da je u Kremlju još na vlasti Jeljcin, a ne Putin. U trenutku u kom vodeće države EU vode neprijateljsku politiku prema Srbiji i Srbima u regionu ne smeju se sve karte staviti samo na EU.

Istoričar Miloš Ković zalaže se za srpski  kulturni model i navodi koje bi poruke, u vremenu sveopšteg potopa, trebalo da sadrži ta  naša svojevrsna Nojeva barka:

Morali bi da se složimo da se srpsko društvo gradi na principima demokratije, ljudskih prava i prava manjina, oko odbrane nacionalnog suvereniteta i državnog teritorijalnog integriteta, odgovornog odnosa prema kulturnom nasleđu.

Potreban nam je zvaničan kulturni model… Njegove uporišne tačke u istoriji, mogli bi da budu: Sveti Sava i Sveti Simeon, Kosovski zavet, Dositej Obradović i Karađorđe, oslobodilački ratovi od 1912. do 1918, otpor fašizmu 1941-1945 i konačno sećanje na masovna stradanja u 20. veku - na Jasenovac, „Oluju“ i „Milosrdnog anđela“. Tom, zvaničnom modelu, pripadala bi i imena koja ne dolaze sa teritorije onoga što danas zovemo Srbijom: Njegoš, Andrić, Selimović, Pupin, Tesla, i srednjovekovne freske i delo Nadežde Petrović, Kir Isaia Srbin, Filip Višnjić, Mokranjac, Smak, Ju grupa, Riblja čorba, Partibrejkresi, Beogradski sindikat.

CIA se vraća klasičnom špijuniranju

Američka špijunska agencija CIA koja je od terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine pretrpela najveće promene, sada se vraća korenima - „klasičnom“ špijuniranju i strateškim analizama u pravcu Rusije i Kine, pišu Novosti.

Skorašnji govor predsednika SAD Baraka Obame u kome je najavio da će SAD do kraja 2014. godine da nastave da izvode napade bespilotnim letilicama „u području Avganistana“, protumačen je kao najava da Antiteroristički centar CIA polako prestaje da bude čvorište američkih operacija takve vrste. Prema pisanju Njujork tajmsa, u prilog tome govore i prve kadrovske promene kojima novi direktor CIA Džon Brenan pokušava da preusmeri Agenciju od borbe protiv terorizma, prema špijuniranju i strateškim procenama.

Sa Balkana čak 5.000 mudžahedina

Mobilizacija nove generacije ekstremnih islamista na našim prostorima u punom jeku. U Siriji oko 1.000 islamista iz BiH, Makedonije sa Kosova, pišu Novosti pod naslovom: Sa Balkana čak 5.000 mudžahedina

Pretnja od terorizma u BiH raste, a njen izvor su uvozne ekstremne islamističke ideologije. One plodno tlo nalaze u grupama sa teritorije bivše Jugoslavije, koje religiju islam poistovećuju s nacijom. Iran je ponovo sponzor terorizma, koji nije viđen od 1990. godine, upozorio je pre tri dana američki Stejt department u najnovijem izveštaju.

Muslimani sa Balkana u budućnosti će ratovati za geopolitičke ciljeve Zapada u njegovom prodoru prema istoku. Amerika će podsticati nerealne ambicije muslimanskih zemalja na Balkanu, Turska će ih podržavati, a Saudijska Arabija će ih finansirati. Pre ili kasnije, to će izroditi nove sukobe u regionu, predviđa Dževad Galijašević, bezbednosni stručnjak iz BiH.

Izbeglice iz Hrvatske: Bez prava, a Evropljani

Stanovnici Srbije proterani iz Hrvatske, od 1. jula će postati zvanično žitelji EU, ali njihovi problemi ostaju. Ulaskom Hrvatske u EU, ovdašnje izbeglice bi - makar formalno - trebalo da imaju sva prava kao i Šveđani, Nemci, Španci, Italijani... Malo ko među njima, međutim, zaista i očekuje da im će im 1. jul promeniti živote, makar i za promil, pišu Novosti.

U Komeserijatu za izbeglice Republike Srbije kažu da će sve porodice koje i danas imaju izbeglički status imati prava kao i stanovnici Hrvatske, ali teško mogu da pobroje koje bi to tačno privilegije mogle da imaju ovdašnje izbeglice.

U izbegličkim udruženjima, pak, ne očekuju mnogo od „suseda“ jer se do sada nisu pokazali voljnim da reše pitanja na koja su se sami obavezali kroz razne povelje i deklaracije.

Stiže nova TV stanica

Stiže nova stanica. Dejan Jocić pokreće novu TV uz podršku Srpske napredne stranke, najavljuje Blic. Nova TV stanica otela  je TV “Prvoj” prikazivanje turske serije “Sulejman Veličanstveni”, tvrdi list.

Đilas digao četiri miliona evra u kešu!
Gradonačelnik Beograda i lider DS Dragan Đilas podigao je iz banke četiri miliona evra u gotovini, saznaje Kurir. Đilas je, prema našim informacijama, u petak podigao novac iz jedne poznate banke.
Đilas je došao u banku i zatražio da podigne četiri miliona evra. Pružena mu je usluga kao i svakom drugom klijentu. Nije pričao zašto diže toliki keš, niti otkrivao na šta planira da ga potroši - kaže izvor lista. Đilas se nedavno iselio iz porodičnog stana na Vračaru gde je ostavio ženu i dvoje male dece.

Nasilnici nose više pendreka od policije

Kad bi nam samo kriminalci radili o glavi, još bismo mogli i da budemo mirni. U proteklih nekoliko meseci, naročito Beograđanima, stvorio se utisak da nasilnici nose više pendreka od policije, da kroz vazduh leti više bejzbol palica nego fudbalskih lopti i da se svako, čim kroči na ulicu, može pretvoriti u metu za iživljavanje nekog sociopate, piše Politika.

Statistike, ipak, pokazuju da je stopa ubistava u Beogradu oborena, kao i da kriminalci u Novom Sadu i Nišu nisu pomahnitali. Život u srpskim velikim gradovima, naizgled, nije postao opasniji nego što je bio.

Ali, osim što su sitni prestupnici spremniji na bilo kakvo nasilje samo da bi zgrabili šaku sitniša, i srpski putevi su pretnja prosečnom građaninu. Svakog dana u glavnom gradu se dogodi osamdesetak saobraćajki.

Preminula Jelena Genčić

gencic arhiv

Beograd, 01.06.2013 - arhivska fotografija prvog trenera teniskog asa Novaka Đokovića, Jelene Genčić, koja je danas preminula

Odlazak majke trenisa. Velikan srpskog tenisa, nezaboravni sportista, reprezentativka u rukometu i tenisu i jedan od naših najboljih trenera svih vremena, Jelena Genčić, preminula je u 77. godini u Beogradu, objavljuje Blic.

Genčić je imala mnogo uspeha u otkrivanju i podučavanju budućih velikih teniskih šampiona, Monike Seleš i Novaka Đokovića.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...