NEMAČKA SE SPREMA ZA VELIKI RAT SA RUSIJOM
SAD upozorile zalivske zemlje da budu spremne za novu vojnu kampanju protiv Irana, objavljuje Vol strit džornal. Britanski kancelar smanjiće račune za gas za do 50 funti, donosi Dejli telegraf. Norveška daje Ukrajini oko 54 miliona dolara energetske podrške pred zimu, prenosi Ukrinform. Nemačke elitne specijalne snage pripremaju se za potencijalni veliki rat sa Rusijom, piše RT. Iran ocenio sastanak u Teheranu prilikom za unapređenje regionalnog dijaloga, izveštava Mehr njuz. Saudijska protivvazdušna odbrana presrela rakete Huta usmerene ka Rijadu, navodi Arab njuz. Kina priprema zakon o prekograničnoj antikorupciji, stoji u Čajna dejli
(ilustracija, komandant nemačke elitne specijalne formacije, brigadni general Andreas Kune rekao je da se „vrlo konkretno orijentišu na protivnika Rusiju“, objavljuje RT)
Sjedinjene Države upozorile su nekoliko arapskih zemalja Zaliva da budu spremne za kratku i intenzivnu vojnu kampanju posle izbora za Kongres u SAD, jer sve više indicija ukazuje da Amerika i Izrael pripremaju novi krug teških borbenih operacija protiv Irana. Britanski kancelar Džon Hili smanjiće u budžetu račune za gas za do 50 funti, obećavši da će troškove energije trajno smanjiti, a planira i ukidanje fiksnih dnevnih naknada na gasne račune domaćinstava. Norveška vlada saopštila je da će Ukrajini pred zimu pružiti oko 54 miliona dolara energetske podrške. Nemačke elitne specijalne snage pripremaju se za potencijalni veliki rat sa Rusijom, izjavio je komandant te jedinice, dok nemački zvaničnici upozoravaju da oružane snage moraju da budu spremne za konfrontaciju do kraja decenije. Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da je nedavni sastanak u Teheranu, na kojem su učestvovali Iran, Saudijska Arabija, Pakistan i Turska, pružio dragocenu priliku za unapređenje dijaloga o regionalnom miru i bezbednosti. Saudijska protivvazdušna odbrana presrela je i uništila dve balističke rakete koje su Huti ispalili ka Rijadu, kao i još tri rakete usmerene ka Istočnoj provinciji i četiri drona u južnom delu zemlje. Kina priprema značajan zakon kojim će svoje prekogranične antikorupcijske kampanje pretvoriti u trajni okvir koji obuhvata repatrijaciju begunaca, povraćaj nelegalne imovine u inostranstvu i upravljanje zvaničnicima raspoređenim u drugim zemljama.
SAD upozorile Zaliv da se spremi za novu vojnu kampanju
Sjedinjene Države upozorile su nekoliko arapskih zemalja Zaliva da budu spremne za kratku i intenzivnu vojnu kampanju posle izbora za Kongres u SAD, navode osobe upoznate sa razgovorima, jer sve više indicija ukazuje da Amerika i Izrael pripremaju novi krug teških borbenih operacija protiv Irana, objavljuje Vol strit džornal. Cilj tih udara je slabljenje iranske snage i pritisak na Teheran da pristane na pregovore, uz rizik od velike eskalacije sukoba.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu dobio je u utorak ukor od birača, ali je zadržao dovoljno podrške za oštar obračun u narednim nedeljama oko toga da li će ostati na vlasti, piše Vol strit džornal. Delimični rezultati pokazali su da njegova stranka Likud osvaja najveći broj poslaničkih mesta, iako manje nego što njegova koalicija trenutno ima u Knesetu. Sa više od polovine prebrojanih glasova rano u sredu, Netanjahuova koalicija bila je ispod većine potrebne da ostane na vlasti, iako ispred rivala, dok bi rezultati još mogli značajno da se promene.
Britanski kancelar smanjuje račune za gas
Kancelar Džon Hili smanjiće u budžetu račune za gas za do 50 funti, obećavši da će „troškove energije trajno smanjiti“, a planira i ukidanje fiksnih dnevnih naknada na gasne račune domaćinstava, uz nove mere kojima se ograničava ovlašćenje ministra energetike da nametne dažbine za neto nultu emisiju, piše Dejli telegraf. Prema procenama industrije, te promene mogle bi da smanje tipične godišnje troškove energije za između 22 i 50 funti, ali će ukupan efekat biti mali jer se očekuje da prosečni računi za energiju u narednim mesecima pređu 2.000 funti godišnje. Hili će ukinuti fiksne naknade koje potrošači plaćaju radi održavanja sistema snabdevanja, čak i kada ne troše gas, a ti troškovi će se ubuduće naplaćivati kroz cenu svake potrošene jedinice energije.
Britanski kralj se obratio na Bahamima i direktno progovorio o „velikoj patnji“ koju je prouzrokovala istorijska trgovina robljem na Karibima, rekavši da je deo tamošnje kulture „rođen iz tame“ a portparol palate je izjavio da kralj želi da se „angažuje, razume i obrazuje o najsramnijim aspektima naše prošlosti“, piše Dejli telegraf. Kralj je u govoru na skupu posvećenom mladima priznao da će pitanje reparacija biti pokrenuto na samitu šefova vlada Komonvelta sledeće nedelje, kada se očekuje da će o toj temi reći više. Tokom osmodnevne turneje po Bahamima, Gvajani, Antigvi i Barbudi aktivisti će, kako se navodi, vršiti pritisak na Veliku Britaniju da se izvini za umešanost u istorijsku trgovinu robljem i isplati reparacije.

Oko 54 miliona dolara od Norveške za energetiku
Norveška vlada saopštila je u utorak da će Ukrajini pred zimu pružiti 500 miliona norveških kruna, oko 54 miliona dolara, energetske podrške, a ministar energetike Terje Osland najavio je to tokom posete Kijevu, izveštava Ukrinform. Osland je istakao da Ukrajina ulazi u još jednu ratnu zimu i da je ključno da dobije sredstva za nabavku opreme za jačanje i obnovu kritične infrastrukture oštećene ruskim bombardovanjem, kako bi se obezbedilo stabilno snabdevanje energijom i izbegle teške humanitarne posledice. Sredstva se dodeljuju u okviru Nansenovog programa podrške i biće usmerena preko Fonda za energetsku podršku Ukrajini, što omogućava brzo preusmeravanje novca na popravke, kupovinu nove opreme i ulaganja tamo gde su najhitnije potrebna.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da u novembru očekuje trilateralne razgovore sa predstavnicima Ukrajine, Sjedinjenih Država i Rusije, ali i da Evropa mora da bude uključena u diplomatski proces i u odluke o okončanju rata. Kako piše Ukrinform, Zelenski je naglasio da Kijev insistira na učešću evropskih zemalja u pregovorima i da nijedna od njih ne sme biti isključena iz odlučivanja, te da u narednim nedeljama planira nove kontakte sa ključnim evropskim državama. On je poručio da Ukrajina nastavlja koordinaciju sa Sjedinjenim Državama i drugim partnerima, uz ocenu da bez pritiska nema mira i da mir ne dolazi slabima.

Nemačka se sprema za veliki rat sa Rusijom
Nemačke elitne specijalne snage pripremaju se za potencijalni veliki rat sa Rusijom, izjavio je komandant te jedinice, dok nemački zvaničnici upozoravaju da oružane snage moraju da budu spremne za konfrontaciju do kraja decenije, piše RT. Jedinica poznata kao Komando Specijalne snage, uporediva s britanskim SAS-om ili američkim Zelenim beretkama, prilagođava obuku kako bi se suprotstavila ruskim snagama opremljenim tenkovima, artiljerijom, dronovima i sredstvima elektronskog ratovanja, uključujući i ekstremnu hladnoću. Njen komandant brigadni general Andreas Kune rekao je da se „vrlo konkretno orijentišu na protivnika Rusiju“. Kune je dodao da će njegovi vojnici morati da budu spremni da „ostanu na terenu mnogo duže“, potencijalno „bez kraja na vidiku“, ako izbije rat, te da jedinica planira izvršavanje zadataka pre nego što konvencionalne nemačke snage uđu u borbu.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je evropske lidere „političkim mazohistima“, optuživši ih da žrtvuju dobrobit sopstvenih građana u nastojanju da Rusija bude poražena u Ukrajini, prenosi RT. Govoreći u utorak u Moskvi pred glavnim i odgovornim urednicima afričkih medija, Lavrov je rekao da zapadne vlade vrše pritisak na stanovništvo da prihvati pad životnog standarda kako bi osigurale pobedu Ukrajine, istakavši da ljudi u evropskim zemljama osećaju kako im se situacija pogoršava. On je posebno izdvojio nemačkog kancelara Fridriha Merca kao jednog od zagovornika takvog pristupa, dok je ta zemlja povećala vojnu potrošnju, zaoštrila pravila socijalne pomoći i za 2027. predvidela milijarde evra ušteda na penzijama i zdravstvu, uz 11,6 milijardi evra namenjenih Ukrajini.
Prilika za unapređenje dijaloga o miru
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da je nedavni sastanak u Teheranu, na kojem su učestvovali Iran, Saudijska Arabija, Pakistan i Turska, pružio dragocenu priliku za unapređenje dijaloga o regionalnom miru i bezbednosti i zajedničkom delovanju protiv pretnji i izazova, a dogovor o nastavku konsultacija nazvao je značajnim korakom, piše Mehr njuz. Arakči je rekao da pretvaranje te prilike u održivu saradnju zahteva dogovor o načelima, izgradnju poverenja, uzajamno poštovanje suvereniteta država i praktične obaveze, istakavši da održiva bezbednost mora biti obezbeđena uz učešće regionalnih zemalja i bez vojnog prisustva i mešanja sila izvan regiona.
Ruski predsednik Vladimir Putin pohvalio je na osmom samitu Foruma zemalja izvoznica gasa ulogu koju je pokojni vrhovni vođa Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei imao u osnivanju te organizacije. Putin je pozdravio i izjave iranskog predsednika Masuda Pezeškijana o potrebi zajedničkog delovanja članica Foruma protiv jednostranih sankcija, pozvavši države članice da se suprotstave zapadnim sankcijama bogatim energetskim zemljama, jer, kako je rekao, one vode nepravednoj konkurenciji i pogađaju i potrošače i proizvođače. Kako piše Mehr njuz, ruski predsednik je ukazao i na rastući trend globalne potrošnje gasa, procenivši da će do 2050. svetska potražnja dostići 5,5 biliona kubnih metara godišnje, te kritikovao evropske sankcije Rusiji, ocenivši da Evropa odvraćanjem od ruskih energetskih resursa šteti sopstvenoj industriji i socijalnom sektoru.
Saudijska vojska presrela rakete ka Rijadu
Saudijska protivvazdušna odbrana presrela je i uništila dve balističke rakete koje su Huti ispalili ka Rijadu, kao i još tri rakete usmerene ka Istočnoj provinciji i četiri drona u južnom delu zemlje, saopštila je koalicija za obnovu legitimita u Jemenu a prenosi Arab njuz. Upozorenja saudijske civilne zaštite izdata su oko tri sata ujutro za Istočnu provinciju i Al Hardž, nakon čega je stanje proglašeno bezbednim, dok su jemenski pobunjenici, kako se navodi, najavili blokadu saudijskog izvoza nafte preko Crvenog mora. Saudijska Arabija podržava jemenske snage u borbi za povratak teritorije koju su zauzeli pobunjenici koji teže kontroli tranzita kroz moreuz Bab el Mandeb.
Katarski posrednik saopštio je u utorak da Iran mora da pokaže dobre namere kako bi posredovanje uspelo, nakon što je delegacija te zalivske zemlje ranije ove nedelje posetila Teheran u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama, piše Arab njuz. Portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova rekao je da Iran treba da prestane sa pretnjama protiv arapskih zalivskih država i da otvori Ormuški moreuz kako bi dokazao dobru volju, dok Katar zajedno sa Pakistanom posreduje između Vašingtona i Teherana u pokušaju da okonča američko-izraelski rat protiv Irana. Visoki zvaničnici Saudijske Arabije, Turske i Pakistana takođe su u ponedeljak razgovarali sa iranskim zvaničnicima u Teheranu, dok su jemenski Huti lansirali nove napade na Saudijsku Arabiju, a tenzije su dodatno porasle nakon što je Tramp u petak rekao da bi Sjedinjene Države mogle ponovo da udare na Iran.
Kina kao globalni lider u upravljanju
Kina priprema značajan zakon kojim će svoje prekogranične antikorupcijske kampanje pretvoriti u trajni okvir koji obuhvata repatrijaciju begunaca, povraćaj nelegalne imovine u inostranstvu i upravljanje zvaničnicima raspoređenim u drugim zemljama, što predstavlja potez kojim se ona pozicionira kao globalni lider u čistom upravljanju, piše Čajna dejli. Pravni stručnjaci navode da nacrt, koji razmatraju kineski zakonodavci, pojašnjava dužnosti tela uključenih u borbu protiv prekogranične korupcije i bavi se dugogodišnjim izazovom bekstva korumpiranih zvaničnika i privrednika u inostranstvo ili prebacivanja nedozvoljenih sredstava u stranu nekretninu i ofšor račune.
Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov izjavio je u utorak da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski može da doputuje u Moskvu na pregovore ukoliko to želi, uz sve potrebne uslove, uključujući bezbednosne mere. Nakon telefonskog razgovora Vladimira Putina sa finskim predsednikom Aleksandrom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom, Ušakov je rekao da su Stub i Stere preneli želju Zelenskog da direktno razgovara sa Putinom, piše Čajna dejli. „Naš predsednik je ponovio da, ako Zelenski zaista želi direktne razgovore, treba da dođe u Moskvu, gde će svi neophodni uslovi, uključujući bezbednosne aranžmane, biti obezbeđeni“, rekao je Ušakov.






