ŠTA SE JOŠ KRIJE U ZAVRŠNOM RAČUNU SRPSKOG BUDŽETA

S. Kačarević

(Pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

 

Svi su znali, ali je sada i zvanično, taksativno utvrđeno da se milijarde odlivaju iz srpskog budžeta za poklone, ugostiteljske usluge i poslove za kojenam dokaza da su obavljeni. Ruske vlasti sumnjaju da iza najnovije nesreće ruskog voza "Nevski ekspres" stoje teroristi. Veruje da Srba zapravo ima svega 6.212.000 u Srbiji i još četiri miliona rasejanih po svetu.



Mis Turske Ebru Sam, na modnoj reviji u Johanesburgu tokom priprema
za izbor mis sveta 12. decembra

Šta bi se još saznalo?

Pojedini lekari u Požarevcu radili su prošle godine i po 650 sati mesečno, a Ministarstvo zdravlja je za jedan projekat isplatilo 5,5 miliona dinara bez provere da li su stvarno toliko radili. Mnogi su čuli o suzbijanju komaraca i ambrozije, ali nisu da je Ministarstvo zaštite životne sredine bez tendera za ove poslove dvema privatnim firmama isplatilo oko 300 miliona dinara. To su samo neki primeri iz „zbirke“ prve revizije završnog računa srpskog budžeta. Svi su znali, ali je sada i zvanično, taksativno utvrđeno da se milijarde odlivaju na ugovore o delu za poslove za koje plate dobijaju činovnici i bez izveštaja o urađenom, ugovori se sklapaju bez tendera, angažuju se preduzeća za nepostojeće poslove... I to je sve izašlo na videlo posle revizije potrošnje samo 27 odsto budžetskih sredstava, odnosno 14 ministarstava, tri uprave i Direkcije za imovinu Srbije. Ko zna šta bi se još saznalo da je Državna revizorska institucija imala dovoljan broj revizora, piše u Blicu pod najavovom "Da li će neko odgovarati posle revizije budžeta".

Izveštaj Državne revizorske institucije pokazao olako trošenje budžetskog novca. Milioni otišli za poklone i ugostiteljske usluge. Za neke usluge nema dokaza da su obavljene, objavljuju Novosti.



Izjava radnika "Futura plus" Zorana Zatežića u Čačku Novinskoj agenciji FoNet
povodom namere da zapali sebe i kiosk zbog rešenja o prestanku radnog odnosa


Kako u Evropu

Boris Tadić, predsednik Srbije: "Kandidatura za EU posle odmrzavanja Sporazuma. Verujem da će mišljenje Suda o KiM biti blisko našim interesima. Vojvodina je i prema Statutu neodvojivi deo države Srbije. Ima poboljšanja u privredi, ali kriza još nije prošla." Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da Srbija ima dva centralna cilja - očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta i ulazak u Evropsku uniju", objavljuju Novosti u Intervjuu sa Borisom Tadićem.

„U Evropu idemo sa našim identitetom i od toga nećemo odustati”, rekao je predsednik Srbije obraćajući se učesnicima Izborne skupštine Jedinstvene Srbije, piše u Politici.

Stigle vakcine

Prvi kontigent od 140.000 vakcina farmaceutske kuće „Novartis” protiv novog gripa A H1N1 stigao je danas u Srbiju i uzorci će biti predati Agenciji za lekove, rečeno je agenciji Beta u „Jugohemiji”, koja je uvezla vakcine. Kako je navedeno, prve količine vakcina isporučene su 10 dana pre ugovorenog roka, prenosi Politika.

Po rečima Ranka Dakića, direktora Instituta za virusologiju i imunologiju "Torlak", pretpostavlja se da cepiva u njihove hladnjače neće biti dopremljena sigurno do ponedeljka, najavljuju Novosti.

Za kontrolu u Nacionalnoj agenciji za lekove potrebno je još desetak dana, tako da se početak imunizacije očekuje od 10. do 15. decembra, javlja Blic.

Testiranje uzoraka vakcine protiv svinjskog gripa počinje sutra u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije. Reporter Presa dobio je ekskluzivno pravo da juče sa stručnjacima Agencije za lekove prođe kroz kompletan sistem koji čeka „Novartisovu" vakcinu. Tek posle toga prvih 140.000 doza vakcine tipa „fosetrija" biće spremno za vakcinisanje Srbije. Iz nacionalne agencije tvrde da neće pustiti vakcinu dok ne prođe kontrole.



Neredi u Ženevi tokom protesta povodom održavanja 7. Ministarske konferencije
Svetske trgovinske organizacije (World Trade Organisation - WTO)

Autoput se gradi

Do kraja 2011. godine biće završena trasa autoputa od Horgoša do Beograda, a do 2012. godine čitava deonica Koridora 10 od Horgoša do bugarske granice, rekao je juče na konferenciji za novinare dr Oliver Dulić, ministar za ekologiju i prostorno planiranje. On je naglasio da će u nedelju biti puštena u saobraćaj deonica duga 20 kilometara, na kojoj su radovi započeli 7. jula ove godine, a ministar Dulić je najavio da će naredne godine biti nastavljeni radovi na izgradnji još 20 kilometara punog profila autoputa.

I pored nepovoljnih vremenskih prilika, izvođači radova uspeli su da radove okončaju do planiranog roka, 29. novembra. Sredstva u iznosu od oko 1,6 milijardi dinara obezbeđena su iz republičkog budžeta.

Rasparava o legalnosti secesije Kosmeta

U utorak u Međunarodnom sudu pravde počinje dugo očekivana usmena faza procesa o legalnosti nezavisnosti KiM. Od 1. do 11. decembra izlaganja 30 država i tima Prištine, najavljuju Novosti. Slučaj koji neki smatraju i "procesom veka" odmeriće pravo na samoopredeljenje i pravo na održanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ne čudi, zato, što osim političara razvoj događaja pred Međunarodnim sudom pravde s pažnjom prate i svetski pravnici.

Eksploziv ispod voza

Više od trideset ljudi je poginulo, a oko 100 je hospitalizovano s različitim povredama posle sinoćnje saobraćajne nesreće u kojoj je brzi voz „Nevski ekspres” sleteo sa šina. Broj poginulih, nažalost, nije konačan jer se stanje gotovo polovine povređenih, po rečima Tatjane Golikove, ministarke zdravlja, iz sata u sat pogoršava.



Železnička nesreća u kojoj je ekspresni voz Nevski, na relaciji Sankt Petersburg - Moskva
iskočio iz šina, najverovatnije zbog eksploziva podmetnutog na pruzi

Prema poslednjim podacima, sudbina još 18 ljudi je neizvesna, a moguće je, tvrde predstavnici Ministarstva za vanredne situacije, da se ispod prevrnutih vagona nalazi još ljudi. Iako se najpre verovalo da je do iskliznuća vagona sa šina došlo zbog nestanka struje, prema najnovijim informacijama koje je saopštio direktor „Ruskih železnica” Vladimir Jakunjin, osnovna verzija koju razmatra istraga jeste da je reč o podmetnutom eksplozivu, javlja Politika.

Ruske vlasti sumnjaju da iza najnovije nesreće ruskog voza "Nevski ekspres" stoje teroristi, objavljuju Novosti.

Cena za promenu prava

Pre nego što zarije lopatu i započne gradnju stambeno-poslovnog kompleksa na zemljištu između marine Dorćol i Pančevačkog mosta, na parcelama čija je namena usvajanjem izmena Generalnog plana (GP) promenjena iz privredne zone u gradski centar, preduzeće „Luka Beograd” moraće da plati naknadu, objavljuje Politika. Na to ga obavezuje novi zakon o planiranju i izgradnji koji omogućava da se pravo korišćenja zemljišta, do kojeg su kupovinom kompanije „Luka Beograd” došli njeni vlasnici, konvertuje u pravo privatne svojine plaćanjem razlike između njegove sadašnje tržišne cene i iznosa kojim su pazarili pravo korišćenja. Koliko novca će preduzeće morati da izdvoji zasad nije poznato jer Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja još nije donelo pravilnik kojim će to biti regulisano.

Zašto Srbi nestaju

Od poslednjeg zvaničnog popisa iz 2002. godine, u Srbiji se broj stanovnika smanjio za više od 163.000 i procene su da ih je početkom 2009. bilo 7.334.935. Ova brojka uključuje i građane Kosova, pa se veruje da Srba zapravo ima svega 6.212.000 i još četiri miliona rasejanih po svetu. Da bi prirodni priraštaj u Srbiji postao pozitivan, svaka porodica bi trebalo da ima najmanje četvoro dece.

„To bi bilo moguće kad bi ovaj narod odlučio da opstane. Mi bismo mogli da zaustavimo nestajanje našeg naroda, ako bi svako od nas dao svoju notu srpskoj melodiji opstanka”, rekla je za Politiku profesorka Biljana Spasić, autor knjige „Zašto Srbi nestaju”.

"Pouzdano znam da nema države na svetu u kojoj nema pripadnika našeg naroda, ali se niko tako lako ne asimiluje kao mi", kaže autorka knjige „Zašto Srbi nestaju”.

Prema procenama lekara svaki sedmi par u Srbiji ima problem za začećem. Da li je oplodnja uspela poznato tek posle mesec i po dana, piše u Novostima. Prema procenama lekara, oko 15 odsto parova u Srbiji ima problem sa začećem. Tako gotovo 100.000 žena ima potrebu za veštačkom oplodnjom, a pojedina istraživanja kazuju da se svaki treći muškarac i svaka treća žena suočavaju sa primarnim sterilitetom. Ministarstvo zdravlja i Republički zavod za zdravstveno osiguranje pokrenuli su proceduru za proširenje prava na vantelesnu oplodnju na teret Fonda sa jednog na dva pokušaja za sve parove, koja će početi od 1. januara 2010. godine.

Šampioni u gledanju televizije

Stanovnici Srbije prvi u svetu u gledanju televizije, čak pet sati dnevno, objavljuje Politika. Snježana Milivojević: "Stariji više gledaju, a mi smo među pet najstarijih nacija." Jovanka Matić: "Sve veća usamljenost i sklanjanje u svoj dom." Ratko Božović: "Postajemo vernici masmedija."



(ilustracija: Politika)

Stvari stoje ovako: ako se ima u vidu ukupna populacija, onda su Srbi ipak drugi, iza Amerikanaca, sa prosečnih pet sati provedenih ispred televizora. Međutim, ako se računaju samo stariji od 15 godina, onda svetska kruna ipak pripada nama.

Prepadnuti naslednici

Svet se dobrim delom pretvorio u arenu – prepadnutih naslednika svakojakih dugova. Stasavajuća generacija mahom kleca pri prenosu zaostavštine s kolena na koleno. „Svaka revolucija je kao oceubistvo”, ironisalo se nekada, a sada kao da je u toku epizoda iz iste serije domišljatosti po kojoj „svaka revolucija jede svoju decu”, piše u Politici.

Reč je, ovog puta, o posledicama specifične revolucije – neobuzdanog trošenja, koja se zaglavila u ogromnim dugovima. Nema poretka, ni kolektiva, ni pojedinca, takoreći, koji nekome ili nečemu nije vrlo dužan – bankarima, akcionarima, prodavcima, oštećenima, povređenima, poginulima, ukućanima, prijateljima, komšijama, gazdama, podanicima, reketašima, pa i sopstvenoj savesti i „majci prirodi”.

Nećemo smeti da pogledamo svojoj deci u oči ako im ostavimo klimatske lomove, uvećane modernim neobuzdanostima, koje će milione ljudi naterati u zbegove ili nešto još gore, upozorava Lisa Benet iz kalifornijskog Centra za ekološku pismenost.

Globalni dug država porašće ove godine– zahvaljujući ponajviše pozajmicama sedam najrazvijenijih zemalja – za 45 odsto, na 49 biliona dolara (49.500 milijardi), upravo je objavio Mudi investors servis, specijalizovan za rangiranje kredita. Ta suma je, dodaje se, gotovo četiri puta veća od uložene u Maršalov plan kojim je obnavljana zapadna Evropa posle Drugog svetskog rata.



Ispred bioskopa Balkan sinoć je otkrivena zvezda Aleksandra Saše Petrovića

Arheološka iznenadjenja

Da li je naselje u Krševici kod Bujanovca grad Damastion, čije je postojanje zabeleženo i opisano ali koji nikada nije pronađen? Nema sumnje da je lokalitet Kale – Krševica kod Bujanovca, najstarije urbano naselje na teritoriji današnje Srbije iz četvrtog veka pre nove ere, jedan od najvažnijih i najvećih arheoloških iskopa ove godine u našoj zemlji, objavljuje Politika. Potvrđujući ovu činjenicu, stručnjaci iz beogradskog Arheološkog instituta i Narodnog muzeja iz Vranja i Beograda kažu da nalazi i aktivnost na ovom lokalitetu iznova iznenađuju i istraživače i naučnike. To mu je ovog leta obezbedilo i poseban status.

Knežević protiv Subotića

Specijalno tužilaštvo u Beogradu će naredne nedelje predložiti da se crnogorski biznismen Ratko Knežević sasluša kao svedok na suđenju Stanku Subotiću Canetu i članovima njegove grupe koji odgovaraju za šverc cigareta, saznaje Blic.
"Predlog da se Knežević sasluša kao svedok Tužilaštvo će najverovatnije izneti u nastavku glavnog pretresa protiv Subotića koji je bi trebalo da bude održan od 1. do 4. decembra", iznosi za Blic nedelje izvor iz pravosuđa.

Lažiranja u fudbalu

Otkrivanjem prvih osumnjičenih za nameštanje utakmica načet vrh ledenog brega koji preti da uništi najpopularniji sport. Ekspanzija klađenja dovela fudbal do tačke kada se gubi svaki smisao takmičenja, objavljuju Novosti. Nedavno pokrenuta istraga UEFA o lažiranju mečeva jasno je stavila do znanja da su oni koji vode fudbal zabrinuti jer se cela stvar otela kontroli. Trenutno je pod lupom više od 200 mečeva u raznim nacionalnim prvenstvima, kao i neke utakmice Lige šampiona, Lige Evrope, pa čak i kvalifikacioni susreti reprezentacija. Imenovani su i klubovi koji se sumnjiče da su umešani u nameštanje, a sva dokumentacija upućena je sudu u nemačkom gradu Bohumu, koji je određen za nadležan u slučaju.

Pobeda Partizana

U 137. prvenstvenom izdanju „večitog derbija”, fudbaleri Partizana su načinili podvig i ostvarili zasluženu pobedu, iako su gotovo celo drugo poluvreme igrali s igračem manje, javlja Politika. Međutim, „crno-beli” su s desetoricom igrača zablistali i pogotkom napadača Brazilca Klea, koji ih je letos pojačao upravo iz Zvezde, ostvarili su veoma važnu pobedu i najljućem protivniku se primakli samo na bod u šampionatu: Crvena zvezda – Partizan 1:2 (1:1).

Golom nekadašnjeg napadača Crvene zvezde, partizan slavio u 137. večitom derbiju. Šampion pobedio, iako je od 48. minuta igrao bez isključenog Kneževića, piše u Novostima.



Neredi na derbi utakmici Jelen Super lige Srbije Crvena zvezda - Partizan

Navijači ni ovog puta nisu propustili priliku da skrenu pažnju na sebe. Bez obzira što su i jedni i drugi bodrili svoje ljubimce na uobičajeno visokom nivou, navijači Partizana su preterali u slavlju zbog dešavanja na terenu, pa su pored korišćenja topovskih udara i baklji prilikom izlaska igrača na teren, po isteku 70. minuta počeli da pale vatru na južnoj tribini. Na derbiju je povređeno osam osoba, od kojih su dve hitno prebačene u Urgentni centar, rekao je agenciji Beta Slobodan Ivanović iz klinike „Anlave“, prenosi Blic.

"Partizan ponovo srušio Marakanu", naslov je u Presu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...