SAHRANA PATRIJARHA PAVLA

S. Kačarević

(Pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

 

U četvrtak sahrana srpskog patrijarha, stotine hiljada građana doći će na sprovod. U našoj zemlji povećava se broj obolelih i umrlih od posledica infekcije virusom H1N1. Srbija će narednih godinu dana imati tri važeće putne isprave.



(ilustracija: Novosti)

Sahrana patrijarha Pavla

U četvrtak sahrana srpskog patrijarha. Stotine hiljada građana doći će na sprovod. Na sahrani desetine crkvenih i državnih delegacija. Služiće i patrijarh vaseljenski Vartolomej, javljaju Novosti. Carigradski patrijarh u četvrtak u 11 časova zajedno sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem služiće opelo ispred Hrama svetog Save. Pogrebna povorka sa telom patrijarha Pavla krenuće iz Saborne crkve odmah posle završetka zaupokojene svete arhijerejske liturgije, čiji je početak zakazan za 7.30 časova. Sprovod će se od crkve kretati ulicama Kneza Sime Markovića, Pop Lukinom i Brankovom do Zelenog venca. Prizrenskom ulicom kolona će stići na Terazije, gde je planirana molitva. Ulicom kralja Milana, pa preko Slavije i Bulevarom oslobođenja sprovod će stići pred Hram svetog Save na Vračaru, gde će u 11 časova biti održano opelo.
Posle bogosluženja, povorka će Bulevarom oslobođenja stići na Autokomandu, odakle će se preko Trošarine krenuti u manastir Rakovicu. Sahrana pokojnog patrijarha u porti ovog hrama obaviće se u 13 časova. Život u prestonici u četvrtak će se odvijati u skladu sa sahranom patrijarha Pavla. Škole ne rade, fakulteti i vrtići po skraćenom režimu. Hitna pomoć u pripravnosti, najavljuju Novosti.

Opelo na platou ispred Hrama svetog Save biće održano u 11 časova, a potom će se povorka uputiti ka manastiru Rakovica gde će patrijarh Pavle biti sahranjen. Vladika zahumsko-hercegovački Grigorije rekao je da će prilikom sahrane patrijarha srpskog Pavla, centralni i najvažniji događaj biti opelo na platou Svetosavskog hrama i da se tu završava praćenje sahrane za javnost i medije, piše u Blicu.
"Poslednji čin, spuštanje u grob patrijarha Pavla biće obavljeno skromno, u prisustvu vrlo malog broja ljudi i bez prisustva medija", rekao je vladika Grigorije.

U Društvenom domu u Kućancima kod Donjeg Miholjca, rodnom mestu preminulog srpskog patrijarha Pavla, juče su predstavnici srpskih organizacija u Hrvatskoj održali komemorativnu svečanost. Učestvovali su predstavnici Srpskog narodnog veća, Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta”,Srpskog privrednog društva „Privrednik”, Zajedničkog veća opština iz Vukovara i Samostalne demokratske srpske stranke, prenosi Politika.

U izjavi upućenoj Svetom arhijerejskom sinodu Srpske pravoslavne crkve se navodi: "Mi Srbi iz Hrvatske gubimo njegovim tihim odlaskom uzor velikog duhovnog oca. Gojko Stojčević krenuo je kao dečak iz Kućanaca kraj Donjeg Miholjca na put od gotovo celog stoleća, ostavljajući svuda deo svoje blagosti, topline i istinske svetosti. Od crkve u njegovom selu samo je zvonik preživio sumanuti akt agresije, i danas stoji uspravno, kao da svedoči kakva je veličina odatle potekla."

Nove žrtve

U našoj zemlji povećava se broj obolelih i umrlih od posledica infekcije virusom H1N1. Preminuli pacijenti u Nišu Kragujevcu i Sremskoj Kamenici, piše u Novostima. Sa novim crnim bilansom, prema izveštajima iz bolnica, to je ukupno 17 žrtava novog gripa do sada. Ali, na spisku Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" je ukupno 13 žrtava novog gripa. Razlika u evidenciji nastaje jer "Batut" beleži umrle tek kada dobije potvrdu o uzroku smrti.

Vakcinisanje "na crno"

Vakcina protiv novog gripa proizvođača „Novartis“ u našu zemlju najverovatnije stiže do 30. novembra, tako da bi vakcinacija građana mogla da počne do polovine decembra, saznaje Blic. U prvoj turi Srbija će od „Novartisa“ dobiti oko 700.000 doza vakcina, a možda i više. Ali, i pored toga što ćemo cepivo dobiti pre dogovorenog roka, ova kompanija još nije registrovala vakcinu u našoj zemlji. Za to je potrebno da Agenciji za lekove pored dokumentacije koju je predala dostavi i uzorke vakcine, kako bi bile urađene analize njenog kvaliteta, efikasnosti i bezbednosti. Takve analize u najkraćem roku mogu da se urade za 15 dana, pa postoji mogućnost da se vakcinacija građana odloži za polovinu decembra.

Prve vakcine protiv novog gripa u Srbiji su već primili članovi diplomatskog osoblja u pojedinim ambasadama, zaposleni u nekim stranim predstavništvima, ali nije tajna da su se protiv novog gripa zaštitili i malobrojni snalažljivi građani, kojima je vakcina stigla u koferu ili džepu poznanika ili rođaka iz inostranstva, objavljuje Politika. Naravno da je protivzakonito davati lekove i cepiva koji nisu prošli kontrolu ispravnosti nacionalne Agencije za lekove i nemaju atest, ali uopšte nije problem dati vakcinu: to zna da uradi svaka medicinska sestra i lekar. Vakcinacije „u privatnoj režiji” počele su uprkos nedavnom savetu ministra zdravlja Srbije, profesora dr Tomice Milosavljevića, „da građani moraju dobro da vode računa”. Preko Politike ministar je građanima poručio da ne kupuju vakcine koje su u zemlju stigle mimo zakonskih kanala, jer postoji velika opasnost od falsifikata, a time mogu samo da naprave veću štetu nego korist.

Strana ulaganja u energetiku

U energetski sistem u narednih pet do sedam godina biće uloženo devet milijardi evra. Planirana gradnja 27 elektrana i gasovoda. Glavni Investitori Rusija, Nemačka i Italija, objavljuju Novosti. Trebalo bi da bude izgrađeno 14 većih i devet manjih hidroelektrana, dve termoelektrane, dve gasne elektrane, kao i gasovod „Južni tok“.

Najsvežiji je potpisani Memorandum o saradnji Elektroprivrede Srbije i energetske kompanije RWE iz Nemačke o izgradnji hidroelektrana, ukupnog kapaciteta od 3.000 megavata, na Dunavu, Moravi i Drini. Projekat predviđa gradnju reverzibilne hidroelektrane „Đerdap 3“, hidrokapaciteta na Velikoj Moravi i zajedničku gradnju HE na Gornjoj Drini sa Republikom Srpskom.

Postupak protiv ministra energetike

Republički odbor za rešavanje o sukobu interesa doneo je juče odluku da pokrene postupak protiv Petra Škundrića, ministra rudarstva i energetike i istovremeno predsednika Skupštine akcionara NIS-a, zbog sukoba interesa. Kako saznaje Blic, Odbor je doneo ovakvu odluku posle dugotrajne i mukotrpne provere da li postoji nekakav interni propis koji bi jednom čoveku omogućio da istovremeno obavlja sukobljene funkcije i sam „sebi bude nadležni ministar”.
"Petar Škundrić ne može istovremeno da bude predsednik Skupštine akcionara NIS-a i ministar resora koji je za to zadužen. Unutarstranački dogovori ili neke političke odluke nas ne zanimaju. Po zakonu te dve funkcije ne mogu da budu objedinjene", kaže izvor Blica iz Odbora za rešavanje o sukobu interesa.

Iščekivanje stava Holandije

Najnoviji izveštaj glavnog tužioca Haškog tribunala Srbija smatra objektivnim i povoljnim. Sada se sa nestrpljenjem čeka da se prema njemu odredi i Holandija. Hoće li za ovu zemlju pretpostavka Serža Bramerca da će ”unapređena saradnja Srbije sa Tribunalom rezultirati hapšenjem begunaca u najskorije vreme”, biti dovoljna da deblokiraju Prelazni sporazum, pitaju se Novosti.
Ambasador Holandije Ron van Dartel očekuje da se njihov stav saopšti vrlo brzo posle prezentacije izveštaja glavnog tužioca u SB UN 3. decembra.

"Ako se deblokira Prelazni sporazum, to će omogućiti da Srbija podnese zahtev za članstvo u EU, kaže Vladimir Todorić", stručnjak za evropske integracije.

Zahtev za članstvo

"Ne vidim da ima ikakvih prepreka da Srbija krene napred. Već smo primili zahteve za članstvo od mnogih država iz regiona, tako da to ne bi trebalo da predstavlja problem. Znamo da moramo da idemo korak po korak u procesu pristupanju Evropskoj uniji. Mislim da će jedan važan korak, a to je ukidanje viza, uskoro biti napravljen. Radovali bismo se, takođe, punoj primeni Prelaznog trgovinskog sporazuma. Sve što je Srbija do sada uradila na tom planu bilo je veoma plodotvorno, ali uviđamo i to da je "zamrzavanje" Prelaznog sporazuma bilo kontraproduktivno za ekonomiju Srbije, kao i za sve kompanije iz EU koje su investirale ovde", kaže za Danas Vensan Dežer, šef Delegacije Evropske komisije u Beogradu.

Baro predlaže ukidanje viza

Žak Baro, potpredsednik Evropske komisije, zatražiće 19. decembra od Saveta ministara ukidanje viza: "Pre kandidature odmrzavanje SSP. Raduje me što će dobra vest biti baš na Svetog Nikolu", objavljuju Novosti. Baro je čestitao građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije na viznoj liberalizaciji i pohvalio ostvareni napredak u reformama.

Tri važeća pasoša

Srbija će narednih godinu dana imati tri važeće putne isprave. Reč je o plavom pasošu, biometrijskom bez otiska prsta i biometrijskom dokumentu sa otiskom prsta, piše u Novostima. Dok će za ulazak u zemlje šengena oni koji imaju plavu ispravu morati da traže vizu, oni sa crvenim dokumentom, bez obzira da li u njemu imaju otisak prsta, moći će da putuju bez problema.
MUP Srbije je najavio da će se od 1. decembra ove godine građanima izdavati biometrijska dokumenta, u čijem čipu će biti utisnut i otisak prsta. Reč je o najnovijoj generaciji zaštite putnih dokumenata,

koja će tek za nekoliko godina biti obavezna u EU. Građani koji su u međuvremenu dobili novi pasoš, u čijem čipu nema otiska prsta, kažu u MUP Srbije, nisu na gubitku. Njihova isprava važi deset godina i šengenske granice prolaziće slobodno.

Cene životnih radosti i tuge

Kad stane pred matičara, žena oseća isti nivo zadovoljstva kao da joj je neko stavio u džep 9.718 evra. Za muškarca je, pak, ova životna odluka dvostruko vrednija. Burma mu pričinjava sreću koliko i iznos od skoro 20.000 evra. Do ovakvog zaključka došao je naučnik iz Brizbejna koji je od 2001. pratio život 10.000 Australijanaca kroz sve uspone i padove, objavljuje Politika.

Utvrđeno je, na primer, da na žene pozitivno deluje preseljenje u novi dom (1.619 evra), dok muškarci pate isto kao da su izgubili skoro 10.000.

U čemu je smisao utvrđivanja cene životnih radosti i tuge? Verovatno će najveće interesovanje pokazati osiguravajuća društva i sudovi, jer tačna procena određene vrste stresa danas igra važnu ulogu u sudskim zahtevima za obeštećenje, piše australijska štampa.

Legalno potplaćivanje kongresmena

Još jedan dokaz da su novac i politika u slepoj ljubavi iznad svakog ubeđenja i ideologije, izašao je na videlo, ovih dana, u Vašingtonu. Oko 400 kongresmena i kandidata za mesto predstavnika na Kapitol hilu, napunilo je svoje džepove sa više od deset miliona dolara. U zamenu za ovaj džeparac, koji im se isplaćuje poslednjih sedam godina, disciplinovano odrađuju domaći zadatak: ako su do tada podržavali omekšavanje embarga prema Kubi, diktira se da hitno promene mišljenje, i postanu zagovornici najdugotrajnijih sankcija u novijoj istoriji sveta. Ako su oduvek glasali za blokadu Kube, zadatak im je da u tome ostanu dosledni do poslednjeg daha, ne obazirući se na nove vetrove u Vašingtonu, i ostalom delu sveta, piše u Politici.

Istraživanje koje je objavljeno ovih dana, uradila je neprofitna organizacija iz Di Sija „Pablik Kempejn”, a zanimljivo je da javnost, pa ni „prozvani” kongresmeni ne osporavaju navedene činjenice. Naprotiv, objašnjavaju, da je vrbovanje uz plaćanje, legalni način političkog delovanja u SAD. Fondovi za (pot)plaćanje, stižu iz Majamija, čvrstog jezgra antikastrovske emigracije Američko-kubanskog udruženja za demokratiju (PAK). Pakovci ističu kako je dodeljivanje novca za propagiranje određenih mera, ustavno pravo svakog udruženja da učestvuje u političkom procesu.

„Sindikati finansijski podržavaju one koji se zalažu za prava radnika, jevrejska zajednica izdvaja novac da bi pomogla proizraelske kandidate. Ispada da jedino nije u redu što mi podržavamo izbor i delovanje onih predstavnika koji će gurati našu stvar: da se američko poslovanje i turizam na Kubi uslovi padom Kastrovog režima i demokratskim promenama u našoj prvobitnoj otadžbini", objasnio je Maurisio Klaver-Karone, direktor vašingtonskog ogranka PAK-a. Oni, poput mnogih drugih interesnih grupa u SAD, kešom pomažu podobnost. Rezultati nisu izostali, iako su sume koje daju američki Kubanci malene u poređenju sa ogromnom finansijskom podrškom lobija za reformu zdravstva ili bankarskog poslovanja.

Kardinal koji voli raskoš

Još se nije slegla prašina posle vesti da je slovenački kardinal Franc Rode, trenutno na radu kod Svetog oca u Vatikanu, naručilac rasipnički skupe obnove dvorca Goričani u blizini Ljubljane, a javnost je zatekla novost o „grešno brzoj limuzini”. Na zgražanje lokalnih vernika, kardinal je kupio nimalo skromnu mašinu, iako skromnost vazda propoveda –„mercedes” AMG, koji na putu za samo 4,7 sekunde dostignu stotku, javlja dopisnik Politike iz Ljubljane.

Rode, prefekt Kongregacije za redovnike, u domovini je posebno poštovan otkako se visoko popeo u vatikanskoj nomenklaturi. Nada da bi baš on mogao postati sledeći papa splasla je kad je otkriveno da njihov „pastir duše” voli raskoš.

Protesti protiv "Bolonjske deklaracije"

Visokoškolski “ustav” svojim rešenjima uzburkao studente širom starog kontinenta. Samo u Nemačkoj više od 80.000 akademaca zahteva hitne promene, piše u Novostima. Studentski protesti, protiv "Bolonjske deklaracije" zahvatili su pola Evrope, a talas nezadovoljstva akademskih građana nezaustavivo se širi ka istoku kontinenta, do Slovenije. Studenti, pre svega, zahtevaju izmene u sistemu studiranja uvedenom "Bolonjskom deklaracijom", koji predviđa stepene školovanja i zvanja “bačelor” i “master”. Oni takođe traže više novca za finansiranje univerziteta i ukidanje semestarskih plaćanja. Tvrda organizaciona šema studiranja, ne ostavlja, žale se studenti, mogućnost usputne zarade, a većina ne može (ili ne želi) da se oslanja isključivo na roditelje. Smatraju da su bolonjska pravila donela veći pritisak i broj ispita, a univerzitet pretvorila u - puki nastavak srednje škole. Organizatori protesta smatraju da stepen znanja i sposobnosti mladih ljudi na kraju studija - što je posledica primene “Bolonje”, koja najviše zabrinjava - nije uvećan.

Čudotvorno lečenje u Beogradu?

Tajanstvena doktorka iz Beograda Marijana, čiji je identitet i dalje velika enigma za ovdašnje i inostrane medije, koji se sve više bave njenim specijalnim metodama lečenja poznatih fudbalera, iznenada je postala velika medijska zvezda. Postoje nedoumice oko njenog prezimena – u većini medija je predstavljena kao Kovačević, ali neki naši sportisti koju su bili god nje izjavili su da se preziva Petrović, objavljuje Politika.

U Beograd su juče po podne na specijalni medicinski tretman stigli prvotimci Liverpula Glen Džonson i Fabio Aurelio. Njih dvojica su se takođe uputili kod tajanstvene doktorke Marijane, koja atipičnim metodama leči poznate svetske fudbalere.

Džonson i Aurelio okupljenim novinarima nisu želeli da daju izjave, već su odmah ušli u automobil koji ih je čekao na aerodromu i zaputili su do krajnjeg odredišta, Marijanine klinike, za koju se ne zna da li je u centru Beograda, Novom Beogradu ili na nekoj trećoj lokaciji.

Među povređenim igračima Premijer lige Engleske, vlada prava pomama za dolaskom u Beograd na tretman kod doktorke Marijane Kovačević! Posle napadača Arsenala, Robina van Persija, koji je u prestonicu Srbije stigao kako bi zalečio povredu članka, na tretman su juče stigla još dva fudbalera i to Liverpula, ali po svemu sudeći, to neće biti konačan broj jer ima najava da će na terapiju stići i igrači Mančester sitija, piše u Blicu.

Povredjeni od visokog napona

Dečaci F. P. (16) i I. N. (14) iz Beograda teško su povređeni juče u 16 sati kada ih je udarila struja dok su se peli na jedan od vagona teretnog vozova u Rakovici. Oni su brzom intervencijom Hitne pomoći prevezeni na Odeljenje za reanimaciju na Vojnomedicinskoj akademiji.

"I.N. je u kritičnom stanju jer su mu opekotine zahvatile 100 odsto kože. Osim toga ima i povredu glave koja je nastala prilikom pada. Lekari se bore za njegov život. Stariji dečak je zadobio opekotine drugog i trećeg stepena po licu i rukama, teško je povređen, ali njegov život nije u opasnosti", rekao je jedan od lekara sa VMA.
Kako Blic saznaje, dvojica dečaka došla su juče do teretnog voza kako bi crtali grafite. I. N. prvi je krenuo da se penje na jedan od vagona, kada je najverovatnije ušao u magnetno polje.

Zaštićeni svedoci

U istrazi ubistva francuskog državljanina Brisa Tatona dvojici očevidaca određen je status zaštićenih svedoka, što je prvi put u redovnom postupku u Srbiji jer to omogućavaju nove zakonske odredbe. Na predstojećem suđenju grupi Sretena Jocića - Joce Amsterdama za ubistvo Ive Pukanića i Nike Franića neki očevici iz Zagreba biće saslušani u Srbiji kao zaštićeni svedoci, piše u Blicu. Pre postupka za ubistvo suvlasnika „Nacionala“ na suđenjima za organizovani kriminal u Srbiji samo je bio jedan zaštićeni svedok - protiv vehabija optuženih za terorizam - a bilo je mnogo više svedoka saradnika, što je status za pripadnike kriminalnih grupa.

Pobeda fudbalera u Londonu

Reprezentacija Srbije u Londonu pobedila Južnu Koreju i uspešno okončala britansku turneju. Golom Žigića naša reprezentacija trijumfalno završila slavljeničku 2009. godinu, piše u Novostima. “Orlovi” su na londonskom stadionu “Krejven kotidž”, pokazujući da umeju i da napadaju i da se brane, pobedili selekciju Južne Koreje sa 1:0. Značaj i težina trijumfa nad još jednim učesnikom Svetskog kupa rastu kada se zna da Južna Koreja nije poražena na poslednjih 28 utakmica!

Djoković u Londonu

Najbolji srpski teniser Novak Đoković igraće na završnom masters turniru u Londonu u grupi B sa Špancem Rafaelom Nadalom, Rusom Nikolajem Davidenkom i Šveđaninom Robinom Soderlingom, određeno je žrebom u Londonu, javlja Politika.

U grupi A igraće Švajcarac Rodžer Federer, Britanac Endi Marej, Argentinac Huan Martin del Potro i Španac Fernando Verdasko.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...