PRAZNIK RODJENJA HRISTOVOG

Autor:   S. Kačarević

(pregled najvažnijih tema na naslovnima stranama srpske štampe)

Božić nas poziva da živimo u bratoljublju, bogoljublju i jevanđelskoj skromnosti, živeći od dela ruku svojih. Samo jednostavan život sa manje dobara može biti presudan odgovor na aktuelnu ekonomsku krizu koja danas unesrećuje veliki broj vernika ali i mnogo najsiromašnije braće i sestara sa kojima se, kako što piše u Jevanđelju po Mateju, Hristos poistovećivao. Bankari se nadaju da će u narednih nedelju do deset dana doći do stabilizacije deviznog kursa.


Pakistanske žene nose posude sa vodom na glavi u Kveri, južno od Islamabada

Božićna poslanica

Evo nas i ove godine, draga naša duhovna deco, pred kolevkom Bogomladenca Isusa Hrista! Velika i nadumna tajna rođenja Boga Logosa desila se u skromnoj vitlejemskoj pećini, koja je od toga trenutka, jednom za svagda, postala centar sveta – mesto slave Božije i izvor utehe svim bogotražiteljima kroz istoriju ljudskog roda.

Veliki otac Crkve, sveti Jovan Zlatousti, govoreći o prazniku Božića, kaže: „Poštujte, braćo, dane praznične, ponajviše dan Rođenja Hristovog; jer ko Rođenje Hristovo nazove majkom svih praznika, taj neće pogrešiti…” Iz praznika rođenja Hristovog izviru svi praznici, kao reke iz izvora. Po Svetom Zlatoustu, rođenje Hristovo je ponovno stvaranje sveta, a ovaploćenje Boga Logosa je kamen-temeljac svega, piše na početku Božićne poslanice Srpske pravoslavne crkve koju objavljuje Politika.


Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije čita Božićnu poslanicu
Srpske pravoslavne crkve

Božić nas poziva da živimo u bratoljublju, bogoljublju i jevanđelskoj skromnosti, živeći od dela ruku svojih, držeći se novozavetnog učenja: da nikada ne činimo drugima ono što ne želimo da nama drugi čine, citat je kojim Novosti najavljuju tekst Poslanice.

Ovoga Božića smo posebno ispunjeni radosnom tugom što nas je ostavio naš veliki patrijarh Pavle, i preselio se sa zemlje na nebo, naglašava se u poslanici koju je ove godine potpisao mitropolit Amfilohije, piše u Presu. Ne gubimo nadu da će Bog prosvetiti razum onih koji imaju vlast nad državama i narodima; da preispitaju svoje odluke o Kosovu i Metohiji. Jedino tako će se obnoviti mir i zajedništvo na Balkanu i u Evropi.

I ostale novine najavljuju za sutra Božić po Julijanskom kalendaru, kao i da neće izlaziti sledeća dva dana (do subote).

Vaseljenski patrijarh

„Samo jednostavan život sa manje dobara može biti presudan odgovor na aktuelnu ekonomsku krizu koja danas unesrećuje veliki broj naših vernika, ali i mnogo naše najsiromašnije braće i sestre sa kojima se, kako što piše u Jevanđelju po Mateju, Hristos poistovećivao”, poručuje vaseljenski patrijarh Vartolomej Prvi u ekskluzivnom božićnim intervjuu za Politiku.

Carigradski patrijarh govori o izazovima svetske ekonomske, ali i ekološke krize, o izboru novog patrijarha SPC, pripremama za sazivanje Osmog vaseljenskog sabora, delikatnim odnosima sa Rimokatoličkom crkvom...

Pomiren i spreman

Novosti objavljuju razgovore sa lekarima VMA koji su neprekidno brinuli o patrijarhu srpskom Pavlu sve do njegove smrti 15. novembra 2009. Sestri Mari rekao da bi voleo da „tamo“ vidi svoju tetku koja ga je othranila. Poslednji patrijarh srpski Pavle, za pune dve godine, koliko je proveo u apartmanu na 13. spratu Vojnomedicinske akademije, ništa nije tražio, niti se žalio. Prihvatao je terapiju, ali kao da se nije previše uzdao u medicinu. Bio je pomiren i spreman. Taj blaženi mir patrijarha najdublje se urezao u sećanje lekara i medicinskog osoblja, koji su neprekidno brinuli o njegovom zdravlju.

VMA je bila njegova druga kuća. Nekada je sa nama pričao više, nekada manje, ali nas nikada nije ostavio bez odgovora niti nam dao odgovor bez smisla. Ni onda kada mu je bilo najteže, objavljuje i Pres ispovest osoblja VMA koje je više od dve godine lečilo patrijarha srpskog Pavla.

Izbori za patrijarha u januaru

Srpska pravoslavna crkva razmatra mogućnost otvaranja vrata za kandidaturu za budućeg poglavara i penzionisanim vladikama, saznaje Blic u vrhu SPC. To bi direktno omogućilo ulazak u izbornu trku za patrijarha i vladici Atanasiju Jevtiću koga neki episkopi žele na tronu SPC. On bi na taj način mogao da uđe u izbornu proceduru.

"Ovo nije jedino otvoreno pitanje. Promena Ustava SPC za izbor budućeg patrijarha moguća je, čak i nužna, ukoliko tri kandidata ne dobiju potreban broj glasova, iznad 50 odsto", kažu u SPC.
Tajnim glasanjem svih 45 episkopa biraće se novi patrijarh 22. januara na Svetom saboru SPC. Važeći Ustav SPC propisuje izbor putem žreba, sa imenima tri kandidata. Međutim, ukoliko tri kandidata ne dobiju taj potreban broj glasova, Sabor će odlučivati da li će se trojica kandidata za patrijarha birati prostom većinom, sa najvećim brojem glasova, ili će to biti izbor jednog sa najvećim brojem glasova.


Posetioci izmedju ledenih skulptura, pred svečano otvaranje Međunarodnog
festivala snega i leda u Harbinu (Harbin International Ice and Snow festival),
na severoistoku Kine

Vakcinacija

Osnovci i srednjoškolci se sa zimskog raspusta vraćaju u ponedeljak 11. januara. Ministar prosvete Žarko Obradović: "U februaru opet moguć prekid nastave zbog gripa", objavljuju Novosti.

Kako je za Politiku izjavio ministar prosvete dr Žarko Obradović, Radna grupa za pandemiju je na jučerašnjem sastanku potvrdila da je prekid prvog polugodišta dao rezultate, da je zaustavljeno širenje novog gripa među školskom decom i da nema razloga da nastava ne počne u ponedeljak. Kada je reč o vakcinaciji, ona će se obavljati uz saglasnost roditelja, odnosno staratelja, i to u domovima zdravlja, školskim dispanzerima, ali i u školama kada za to budu postojali potreba i uslovi.

U Srbiji je do sada vakcinisano 94.580 osoba. Najveći udeo među vakcinisanima – 72,1 odsto čine osobe sa hroničnim oboljenjima, dok učešće zdravih osoba među vakcinisanim u posmatranom periodu iznosi 17,7 odsto, a zdravstvenih radnika 5,2 odsto.

Zašto je porastao evro

Na nova pomeranja deviznog kursa uticalo ubacivanje viška novca u opticaj. Novčana masa u decembru veća za 30 milijardi dinara, što je poguralo evro, piše u Novostima. Devizni kurs "naduvala" je u prvim danima nove godine, prevelika količina dinara u opticaju, kojima je država isplatila krajem prošle godine budžetske korisnike. To je dovelo do pritiska na devizno tržište kroz povećanu tražnju za devizama.Tako je u utorak evro dostigao čak 96,99 dinara, i pored intervencije centralne banke.


(ilustracija: Pres)

Ne želeći da odredi nivo kursa, Narodna banka Srbije je tokom prepodnevnog trgovanja na međubankarskom deviznom tržištu prodala 17 miliona evra po kursu od 96,8 dinara za evro, kako bi sprečila preveliku dnevnu oscilaciju kursa i ograničila moguće negativne efekte državnog trošenja dodatnih sredstava na funkcionisanje deviznog tržišta.

I bankari potvrđuju da trenutno na tržištu ima viška dinara, ali i da je uvećana tražnja preduzeća za devizama. Ipak, nadaju se da će u narednih nedelju do deset dana doći do stabilizacije, piše u Blicu.

Vrednost dinara nastavlja da pada. Za jedan evro danas je potrebno izdvojiti čak 96,99 dinara, što je nova najniža vrednost domaće valute, objavljuje Pres.

Stari poreski dugovi

Kad lokalne samouprave sistematizuju podatke iz nedavno preuzete, gotovo 20 godina neažurirane baze Poreske uprave, na stotine hiljada ljudi bi moglo dobiti opomenu zbog neplaćenih kamata na porez na imovinu za koje nisu ni znali. Opomene su pre tri nedelje već zgranule više od 220.000 Beograđana dok su računi iz lokalne Uprave javnih prihoda letos napravili pometnju u domovima 15.000 Nišlija.


Mećava u utorak u Nišu

U većini ostalih lokalnih samouprava novi softver, koji je u ova dva grada obavio taj posao, još prekopava stare baze podataka o obveznicima i upoređuje ih sa ostalim spiskovima vlasnika imovine, ali su u mnogim mestima već pronašli i 50 odsto neprijavljenih ili „netragom nestalih” obveznika.

Većina tih dugova nastala je zato što građani nisu na vreme plaćali kamate na kvartale u kojima se namiruje porez na imovinu. Poreska uprava jedva da je slala opomene od 1992. godine do danas, kamate su rasle svakog dana, po godišnjoj stopi od 23,5 odsto i dostigle i po više hiljada dinara, objavljuje Politika.

Alkohol i Rusi

Statistika kazuje da će Rusi za novogodišnje i božićne praznike popiti oko 800 miliona flaša piva, 100 miliona flaša šampanjca, 80 miliona flaša vina. Na sve to treba dodati oko 250 miliona flaša votke, onih polulitarskih (od čega najmanje 100 miliona flaša nelegalne proizvodnje), 10 miliona flaša konjaka (jevtinog)... Pri tome treba imati u vidu da u današnjoj Rusiji živi nešto manje od 142 miliona stanovnika.


Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev razgleda panoramski plan priprema za
zimsku Olimpijadu 2014. godine u Sočiju

Rusija uništava samu sebe. Većina stručnjaka se slaže u proceni da je glavno oruđe ovog samouništenja – alkohol, piše u Politici.

Ne čudi stoga to što je predsednik Dmitrij Medvedev tokom prošle godine pokrenuo opsežnu kampanju protiv konzumiranja alkohola. On je problem alkoholizma otvoreno nazvao „nacionalnom brukom“ i najavio odlučnost da do 2012. smanji upotrebu alkoholnih napitaka za najmanje jednu četvrtinu. U to ime, za početak, odredio je i najnižu cenu polulitarske flaše votke – 89 rubalja (oko 200 dinara).

Opasna beda

Amerika označila Jemen kao zemlju koja preti globalnoj bezbednosti, objavljuju Novosti. Ekonomija Jemena zavisna od nafte, koja presušuje, bliži se kolapsu. Jemen je u utorak u tri svoje pokrajine pokrenuo veliku ofanzivu protiv terorističke mreže Al kaida, u kojoj učestvuju hiljade vojnika, a prethodno zatvorena ambasada SAD u Sani ponovo je otvorena.


(ilustracija: Novosti)

Odakle tolike pretnje iz najsiromašnije zemlje na Arabijskom poluostrvu? Analitičari Ričard Fontejn i Endrju Eksjum podsećaju da je Jemen već dugo “predmet zabrinutosti” SAD. I pre pokušaja terorističkog napada na američkom avionu, SAD su napadale mesta za koja se sumnjalo da su logori Al kaide u Jemenu.
Dugoročni problemi ove siromašne zemlje prava su “tempirana bomba” regiona. Gotovo polovina stanovnika Jemena - oko 45 procenata - mlađa je od 15 godina, a nezaposlenost od 35 odsto preti da se do 2035. godine - udvostruči.

Čekajući prve dokaze oporavka

Premijer Srbije Mirko Cvetković ne želi da precizira datume, ali je optimista i procenjuje da je realno da Srbija dobije status kandidata u EU tokom ove godine. Kao strateški bitan uspeh Vlade navodi ostvarenje zacrtanih ciljeva na putu evropskih integracija Srbije. Otuda u intervjuu za Blic premijer kaže da je zadovoljan radom resora pravde, policije, spoljnih poslova i Kancelarije za evropske integracije. Nezadovoljan je porastom siromaštva.

„Očekujem da će mere Vlade popraviti stanje tokom ove godine“, kaže premijer. "Moramo da sačekamo da se vidi kako će se završiti prvi kvartal ove godine i to je prvo kontrolno vreme kada se može ustanoviti da li smo krenuli sa brzim rastom. Znači sačekajmo prvi kvartal. Za odmrzavanje plata i penzija moramo da imamo materijalnu osnovu."

Bez podrške države protiv monopolista

Komisija za zaštitu konkurencije podnela je desetak rešenja sudskim instancama u 2009. godini, ali sud nije doneo nijednu presudu protiv monopolista u Srbiji. Neka rešenja Komisije provlače se kroz sudove od 2006. godine, a presuđena su samo ona koja obaraju njena rešenja. To za epilog ima činjenicu da se od 2005. godine, po pitanju monopola, u Srbiji nije ništa promenilo, kaže u božićnom intervjuu za Blic predsednica Saveta komisije prof. dr Dijana Marković-Bajalović.

"Nema nijedne sudske odluke koja potvrđuje rešenja Komisije, čak i kada su u pitanju banalni problemi. To samo govori o neefikasnosti države. Nije dovoljno da se donese zakon, već je bitna i njegova primena. Jer do sada je opravdanje bilo - ne postoji odgovarajući zakon. Sada imamo novi zakon i na redu je da država pruži punu podršku za njegovu efikasnu primenu", kaže sagovornica Blica.


Pripreme za otvaranje sajma potrošačke elektronike u Las Vegasu

Dogovor o stabilnosti

Ivica Dačić, zamenik premijera i ministar policije govori za Novosti: "Dogovor s Tadićem da nam je potrebna stabilnost. Ne namigujemo drugim strankama. Bajden me pozvao u SAD. Nikada nisam imao sukob s Dinkićem", piše u intervjuu pod naslovom "Ove godine nema izbora".

"Podsećam, bez SPS-a ne bi bilo ove vlade i ne bismo bili u poziciji da pričamo o EU. Ničeg ne bi bilo bez nas! I baš zbog toga ne dam da neki kvare naše odnose sa DS-om. Mi smo napravili koaliciju sa Tadićem i DS. Ni sa jednom drugom strankom, pa ni sa G17! Ako postoji neki problem sa Dinkićem, onda je to Tadićev problem, a ne moj", kaže Dačić za Pres. Ministar policije Ivica Dačić u intervjuu za Pres najavljuje novi, još žešći obračun sa mafijom u Srbiji, otkriva da su mu zbog poternice za Stankom Subotićem Canetom pretili ubistvom, da su mu glasnici Bogoljuba Karića prenosili "nepristojne ponude" i tvrdi da Ceca Ražnatović, iako je njegova drugarica, ne može da računa na "bilo kakav popust". Dačić, takođe, poručuje da je njegov SPS spreman za vanredne izbore, ali je ubeđen da ih neće biti pre redovnog termina, odnosno 2012. godine.

Nažalost, kontratužba

Srbija je, nažalost, morala da uputi odgovor na tužbu Hrvatske i protiv nje podnese kontratužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu, izjavio je Boris Tadić, predsednik Srbije na Ambasadorskoj konferenciji u Palati Srbija, prenosi Blic. Govoreći o kontratužbi protiv Hrvatske predsednik Tadić je poručio da postoji politički i pravni prostor da se odustane od procesa pred Međunarodnim sudom pravde i da se sve vrati pred redovne sudove.
"Kažem - nažalost, jer je bilo bolje da se ovi procesi vode pred redovnim sudovima u kojima se štite žrtve i njihove porodice, a ne konfrontiraju države i čitavi narodi", naglasio je Tadić i ocenio da je duboko ubeđen da postoji politički i pravni prostor da se odustane i od tužbe i od kontratužbe kako bi se izbegla konfrontacija država, jer to "nikome nije u interesu".

Predsednik Boris Tadić izjavio je da će spoljnopolitički prioriteti Srbije u 2010. biti, kao i u proteklih godinu dana, približavanje Evropskoj uniji, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, jačanje regionalne saradnje i dobrosusedskih odnosa, ali i snaženje ekonomske diplomatije, najavljuje Danas.


Vojnici čiste sneg na železnikoj stanici u mongolskom autonomnom regionu,
na severu Kine,

Država plaća da dodju investitori

"Tokom ove godine očekujemo da će strane investicije dostići tri milijarde dolara, uključujući i veliki broj grinfild ulaganja. Srbiji je potrebno desetak Fijata i zato smo spremni da platimo kako bismo doveli takve kompanije ulaganjem do 25 odsto od ukupne investicije", izjavio je juče ministar ekonomije Mlađan Dinkić, govoreći o planovima za 2010. Kako bi stimulisala privredu, država će i ove godine nastaviti sa odobravanjem subvencionisanih kredita za likvidnost uz nešto drugačije uslove, ali će istovremeno već naredne nedelje početi da sprovodi inspekcijske kontrole u više od 11.000 preduzeća koja su tokom 2009. uzela ove pozajmice. Kako je naglasio Dinkić, one firme koje su smanjile broj zaposlenih, a uzele su kredit, moraće da plate punu kamatu i da vrate subvenciju države.

Nejasan uzrok noćne uzbune

Meštani kuršumlijskog sela Raševac, koje se nalazi u kopnenoj zoni bezbednosti, preksinoć su naoružani patrolirali selom, jer su ih uznemirili sporadični pucnji i naizmenično osvetljavanje njihovih kuća jakom svetlošću reflektora sa teritorije Kosova i Metohije.
Kako Politika saznaje iz obaveštenih izvora, incident je zapravo izazvala krava koja je sa kosovske strane zalutala u kopnenu zonu bezbednosti. Pošto je pao mrak, došlo je do konfuzije u kojoj je bilo i sporadične pucnjave, pa se stanovništvo uznemirilo.

Predstavnici Euleksa, međutim, rekli su juče za Politiku da nemaju informaciju da je preksinoć bilo sporadičnog pucanja sa teritorije Kosova i Metohije niti da su reflektorima osvetljavane kuće u selu Raševac, koje se graniči sa albanskim selom Slatina u opštini Podujevo.

Otrovi u žitaricama

Da li je takozvana zdrava hrana koja se nudi kupcima u Srbiji bezbedna ili i pri izboru ovih namirnica treba biti obazriv? Stručnjaci su u više navrata upozoravali da se pojačaju kontrole proizvoda od žitarica, a prvo ispitivanje koje je obavio Institut za prehrambene tehnologije u Novom Sadu pokazalo je da je njihova briga bila opravdana. Kako Politika objavljuje, trećina ispitanih uzoraka proizvoda na bazi žita – integralna brašna, brašna od heljde, raži, ovsa, ječma kao i razne pahuljice bile su zaražene opasnim mikotoksinima, otrovima koje luče plesni na njivama i skladištima.

Pronađeni mikotoksini u integralnom, heljdinom i ražanom brašnu, kao i pahuljicama, dugoročno mogu izazvati različita maligna oboljenja, kaže dr Jasna Mastilović, direktor novosadskog Instituta za prehrambene tehnologije.

Golgota generala

Vladimir Trifunović, general JNA, bivši komandant Varaždinskog korpusa, posle 15 godina golgote dočekao pravdu - odluku Vrhovnog suda Srbije koji mu je konačno, posle deceniju i po golgote, skinuo sramni žig - izdajnika: "Pravda me konačno dotakla, ali posle odluke VSS ne mogu da kažem da sam srećan", objavljuju Novosti.

Penzionisani general Vladimir Trifunović životari i dalje, sam u vojnom hotelu nadomak beogradske autobuske stanice, piše u Politici. Sam sprema hranu u sobi umesto da silazi u kantinu. Penzija mu toliko dozvoljava. Tačno 43 godine je služio državi, uplaćivao doprinose, ali nije, kaže, dočekao da mu vojska dodeli smeštaj. Stan u Zagrebu formalno mu je oduzet pre više godina na osnovu „počinjenog ratnog zločina”.

"Molio sam prolaznike da nam kupe mleko za unuče jer su kćer i mene terali iz prodavnice u centru Beograda, nazivajući me izdajicom i ustašom", sa uzdahom govori Vladimir Trifunović. Izveštaje sa tadašnjih suđenja pred Vojnim sudom čitao je, uplašen za život članova porodice, prisećajući se ruke koja bi u više navrata za vreme pretresa provirivala iza vrata sudnice, dajući znak sudiji da izađe. Ovaj bi napuštao diskusiju i odlazio na sastanak sa nepoznatim čovekom, a advokati tužilaštva su slegali ramenima na njegove upite.

"Politika se umešala u sve to. Ljudi koji su tada odlučivali u državi, sudu i vojsci kao da ništa nisu razumeli. Od novog procesa očekujem da će se ispraviti nepravda koju trpim gotovo dve decenije", kaže Trifunović.

Crni dani za novinare

Za medijsku scenu Srbije prethodna godina je bila loša, a ni u 2010. ne očekuje se značajan napredak, ocenjuju sagovornici Danasa. Kako objašnjavaju, medije očekuju „grube intervencije države“, gašenje lokalnih glasila, otpuštanje novinara, ali i guranje u samocenzuru.

"Najnovija izmena Krivičnog zakonika, kojom se zabranjuje i komentarisanje sudskih postupaka pre pravosnažnosti presude, svedoči da je država rešena da nastavi sa grubim intervencijama u oblasti medija. Tako će novinare držati u defanzivi, terajući ih da, umesto radnih mesta, brane slobodu izražavanja u Srbiji", navodi Ljiljana Smajlović, predsednica Udruženja novinara Srbije (UNS).

Penzije za poslanike

Sa 55 godina života, 15 godina staža i tri mandata u Skupštini Srbije narodni poslanici će moći da idu u penziju. To će im omogućiti prvi zakon o Narodnoj skupštini koji bi trebalo da bude usvojen već krajem januara. Ukoliko zakon stupi na snagu, poslanička penzija iznosiće najmanje 84.000 dinara, a predviđena je i mogućnost primanja otpremnine, objavljuje Blic.

"Bilo je udara na Skupštinu i poslanike, često iz demagoških razloga, a da to nismo zaslužili. Postoje poslanici koji žive samo od rada u parlamentu. Ukoliko bude prihvaćena ova zakonska odredba, nećemo biti jedini u Evropi. Takvo rešenje poznaju i mnoge druge zemlje", kaže Nebojša Ranđelović, poslanik LDP i član radne grupe koja je pripremila nacrt ovog zakona.
Teško je proceniti koliko bi poslanika po ovom rešenju zadovoljilo uslove za odlazak u penziju, ali je jasno da takvih najviše ima u redovima Srpske radikalne stranke i Demokratske stranke Srbije, gde je najviši prosek starosti. Radikali za sada ne žele da se izjašnjavaju o ovoj mogućnosti, ali dodaju da postoji veliki problem sa ljudima koji imaju 55 godina i koji nakon isteka poslaničkog mandata ne mogu da nađu posao.

Ubio bivšu suprugu

Miro K. (61) nasrnuo je u ponedeljak u Štubiku i nožem smrtno ranio bivšu suprugu Nadeždu Filipović (58), seo u automobil i otišao u Negotin da se preda policiji. Od rana koje joj je bivši muž naneo, žena je primljena bez svesti na hirurškom odeljenju negotinske bolnice gde je ubrzo preminula.

On je, negde oko jedan noću, došao pijan i počeo da lupa u vrata. Nada nije htela da ga pusti. Ipak, on ih je razvalio i ušao u kuću. U ruci je već držao nož. Moja Nadežda nije stigla ni da jaukne", očajna je Nadeždina majka Ljubica Srejić (80).

Pripreme za SP u fudbalu

FS Srbije suočen s mnogobrojnim problemima u organizaciji boravka “orlova” u Južnoj Africi, obbjavljuju Novosti. Hotel sa tri zvezdice u gradu Benoni košta 1.000 dolara dnevno, ali mora da se adaptira. Predsednik FIFA Jozef Sep Blater, u najavi Mundijala, rekao je da će biti najposećeniji, najbolje organizovan i za pamćenje. Ako sudimo prema prvim informacijama u vezi s cenama aranžmana dvonedeljnog boravka, ličnoj bezbednosti, najavljenim paprenim cenama u zemlji, SP u Južnoj Africi biće sigurno - za pamćenje. Reprezentacija Srbije izabrala je bazu za Mundijal nedaleko od Johanesburga. Reč je o gradu Benoni i hotelu “Lejk hotel end konferens”.


Ana Ivanović u meču protiv švajcarske teniserke Timee Bašćinski
(Timea Bacsinszky) na WTA turniru u Brizbejnu, 2:1 (6-2, 2-6, 6-4)

Od plivanja ne može da se živi

Najbolja srpska sportistkinja u 2009. godini Nađa Higl u božićnom intervjuu za Pres tvrdi da bi odavno napustila plivanje da joj je novac u životu na prvom mestu. Svetska prvakinja iz Rima kaže da je odavno postala svesna toga da od plivanja u Srbiji ne može da se živi, ali dodaje da ne zavidi fudbalerima i košarkašima koji samo jednim ugovorom mogu da reše egzistenciju.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...