NOVI DRŽAVNI PLAN, ZA NOVE BRIGE

Miloje Petrović

(pregled najvažnijih tema na naslovnima stranama srpske štampe)

 

Predsednik Srbije Boris Tadić je na sednici Glavnog odbora Demokratske stranke koja je održana u Staroj Pazovi rekao da ideja regionalizacije ne znači stvaranje više vlada s izvršnom vlašću, da je on i sam neprijatelj dezintegracije Srbije i da Vlada Srbije nikada neće doneti nijedan akt koji će tome doprineti. On je kritikovao stranke opozicije koje se zalažu za raspisivanje vanrednih izbora zbog toga što ni u jednom momentu nisu predočile ekonomsku politiku koja bi bila alternativa politici koju sprovodi Vlada Srbije, kao i zbog toga što dok su bile na vlasti nisu uspele da završe čak ni projekte za izgradnju putne infrastrukture. Niko od osumnjičenih za organizovanu zloupotrebu SMS nagradnih igara nije zaposlen u Državnoj lutriji Srbije. Većina ih radi u nekim drugim državnim institucijama, a među njih 13, koji su se našli iza rešetaka, nalazi se i odbornik iz jedne beogradske opštine.



Nedelja mode u Mumbaju (Lakme Fashion Week), kolekcija - Sabyasachi


Imamo plan za deceniju

Napravili smo plan za ovu deceniju i uskoro ćemo ga predstaviti. Srbija će 2020. godine biti srednje razvijena evropska država premrežena autoputevima i punopravna članica EU sa očuvanim teritorijalnim integritetom. Sa tim planom izaći ćemo pred građane na izbore 2012. godine. I pobediti! To je centralna poruka Borisa Tadića, predsednika Srbije i lidera DS, sa jučerašnje sednice Glavnog odbora stranke, koja je održana u Staroj Pazovi, prenose Novosti. On je u jednočasovnom govoru „pretresao“ aktuelne političke, ekonomske i društvene teme: Srbija neće dočekati pozitivno bilo koji uslov koji bi se pred nju postavio da bira između članstva u EU ili Kosova. Ne mogu ni da zamislim da bi do takvog uslovljavanja moglo da dođe. Nikad nećemo odustati od članstva u EU pošto taj put nema alternativu, kao što nema alternativu ni odbrana naših interesa na KiM. Rešenje je moguće postići, ako bude dobre volje u EU i UN. Rešenje nije da jedna strana sve izgubi, a druga sve da dobije - rekao je Tadić. Predsednik je naveo da Srbija nema interesa da blokira institucije Kosova u regionalnoj saradnji: - Ali, postoji „crvena linija“ koja se odnosi na bilo kakvo indirektno ili direktno priznanje nezavisnosti pokrajine, koju Srbija nikako ne namerava da pređe. Lider DS je najavio još jednu izuzetno tešku godinu tokom koje će, prema ekonomskim parametrima, Srbija da izađe iz recesije, što ne znači, kako je rekao, da će biti povećan životni standard građana: - Ukupni parametri domaće ekonomije bolji su nego u mnogim zemljama EU. Poboljšanje životnog standarda očekujemo tokom narednih godina.

Predsednik je dodao da regionalizacija neće biti sprovođena u cilju razgradnje Srbije, već upravo suprotno, njenog jačanja i obezbeđivanje boljeg života građana u svim delovima zemlje. Tadić je na sednici Glavnog odbora Demokratske stranke koja je održana u Staroj Pazovi rekao da ideja regionalizacije ne znači stvaranje više vlada s izvršnom vlašću, da je on i sam neprijatelj dezintegracije Srbije i da Vlada Srbije nikada neće doneti nijedan akt koji će tome doprineti. On je kritikovao stranke opozicije koje se zalažu za raspisivanje vanrednih izbora zbog toga što ni u jednom momentu nisu predočile ekonomsku politiku koja bi bila alternativa politici koju sprovodi Vlada Srbije, kao i zbog toga što dok su bile na vlasti nisu uspele da završe čak ni projekte za izgradnju putne infrastrukture, piše u Blicu.

Predsednik Tadić je rekao da je prvo pitanje za vladu koliko je bila uspešna u ublažavanju posledica svetske ekonomske krize, da li je, rešavajući dnevne probleme, šstrajkove, oscilacije kursa dinara, uspela da sprovede generalni kurs reformi i koliko je spremna da nastavi sa sprovođenjem tog kursa razvoja zemlje uprkos svim teškoćama, saznaje Politika. Tadić je poručio da neće reći ništa novo ako kaže da se u Srbiji izuzetno teško živi i da su problemi slični i u većini evropskih zemalja, pogotovo na njenom jugoistoku. Prema njegovim rečima, činjenica da je Vlada Srbije primenila mere za ublažavanje ekonomske krize i njima ublažila efekte, što je dovelo do toga da su ukupni parametri domaće ekonomije bolji nego u nekim zemljama EU, jeste činjenica, koja, međutim, ipak neće učiniti srećnim građane Srbije.

Država, kao jedini oslonac

Hoće li se i ove godine s Kopaonika lakše sagledati kriza u Srbiji i što je mnogo važnije, mogu li se uočiti putevi ozdravljenja privrede? Odgovor na to pitanje sledeće nedelje tražiće ekonomisti na svom tradicionalnom forumu, a za sada samo podsećaju da su lane, u prisustvu predsednika države i većeg dela vlade, predložili a vlada kasnije prihvatila dve antikrizne mere – kredit MMF-a za stabilnost kursa i sterilizaciju kapitala u stranim bankama. „To je jedan od glavnih razloga što je održana cenovna stabilnost i što smo imali relativno mali pad privredne aktivnosti”, kaže za Politiku, profesor Dragan Đuričin, predsednik Saveza ekonomista Srbije. U Srbiji se od početka ove godine stvara atmosfera da je kriza prošla i da će sad biti lakše, dok u svetu traje dijalog o posledicama recesije i postkriznom periodu. Ekonomisti se spremaju da vladajućoj eliti sugerišu kako „Srbija da se pozicionira u globalnoj ekonomiji koja izlazi iz krize” a na pitanje šta očekuje od dijaloga na Kopaoniku, organizator skupa profesor Dragan Đuričin kaže: – Osnovni problem naše privrede jeste nedovoljan nivo aktivnosti. Ne smemo da se zavaravamo, naša privreda nije pregrejana. Razvijene tržišne i privrede postranzicionih zemalja ušle su u recesiju 2008. godine u pregrejanom stanju. Naša privreda je na kraju 2009. godine bila na 69 procenata bruto domaćeg proizvoda iz 1989. godine za razliku od drugih privreda koje su odavno u tranziciji prevazišle predtranzicioni period. Najporazniji podatak jeste što smo mi na 42 procenta industrijske proizvodnje iz 1989. godine. A praksa je pokazala da nijedna privreda u tranziciji nije započela proces dostizanja razvijenih tržišnih privreda bez rasta industrijske proizvodnje. Paradoks je da je Srbija krenula u tranziciju kad i druge privrede 1990. godine zbog krize efikasnosti socijalizma i posle 20 godina je došla, ne samo u krizu efikasnosti, nego u krizu proizvodnje.

Vlada tajkunima poklanja zemljište

Usvajanjem Uredbe o konverziji prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine zatvoren je krug korupcije i malverzacija koji je pratio privatizaciju. Ovom uredbom je svim vlasnicima privatizovanih preduzeća, pa i tajkunima koji su preko nameštenih tendera kupili preduzeća samo zbog skupog građevinskog zemljišta dato pravo da besplatno ili za beznačajnu sumu novca otkupe to zemljište. Ekonomski oslabljena država će, drugačije rečeno, ovim potezom povlašćenima pokloniti skupe građevinske lokacije, na kojima bi, da ih je prodala po tržišnoj ceni, mogla dobro da zaradi, saznaje Blic. Naime, tokom privatizacije u cenu društvenih preduzeća nije bila uračunata vrednost gradskog građevinskog zemljišta, koje je bilo u državnoj svojini, pa se samim tim nad njim nije moglo steći pravo vlasništva, već samo korišćenja. Zato je u proceni vrednosti preduzeća građevinsko zemljište vrednovano nulom. Krajem prošle godine, dok je javnost galamila oko izmena Zakona o informisanju, u Parlamentu je gotovo neprimetno prošao Zakon o planiranju i izgradnji koji je bio prvi korak ka ostvarivanju ovog nakaradnog prava. Tim zakonom je omogućeno da vlasnici privatizovanog zemljišta izvrše konverziju prava korišćenja u pravo svojine (vlasništva). Zakonodavac je još odredio da se konverzija vrši po tržišnim cenama, umanjenim za troškove pribavljanja prava korišćenja (sitni troškovi, pribavljanje potvrda…) i eventualnih ulaganja u zemljište.

Koliki je vladin vozni park

Od 25 ministarstava, 18 njih raspolaže sa 8.766 vozila, koja godišnje potroše oko 1,2 milijarde dinara za gorivo i oko 678 miliona dinara na ime troškova za održavanje. Od ukupnog broja, samo MUP Srbije ima oko 7.500 vozila, koja godišnje potroše oko 1,1 milijardu dinara za gorivo i oko 643 miliona dinara za servisiranje. U ukupnom broju je i 26 vozila kojima raspolaže auto-servis Ministarstva spoljnih poslova (MSP), kao i 202 vozila koja imaju diplomatsko-konzularna predstavništva, piše Politika. U zbir nismo uračunali Ministarstvo odbrane, koje raspolaže sa 17.500 motornih i priključnih vozila, opšte i specijalne namene, od čega 46,3 odsto čine vozila opšte namene, prosečne starosti 26,38 godina. U strukturi ovih vozila, nalazi se 9,2 odsto putničkih automobila, kombibusa i autobusa, prosečne starosti 15,5 godina i 11,3 odsto terenskih vozila za prevoz osoba, starosti 22,1 godinu. Ostalo su terenska, teretna i vozila za vuču i transport. Vozila Ministarstva odbrane mesečno potroše oko 500.000 litara pogonskog goriva i pređu oko dva miliona kilometara, od čega se oko 10 odsto odnosi na putnička i terenska motorna vozila za prevoz osoba.


Crvenim tepihom do siromaštva

Dok poslanici Srbije uz fanfare i gardu koračaju po crvenom tepihu u čast početka prolećnog zasedanja skupštine, više od 60 odsto stanovnika Srbije, koji prema procenama spadaju u grupu siromašnih, pokušava da sastavi kraj s krajem. Ove sasvim suprotne slike predstavljaju dve strane srpske stvarnosti. Jedna je zaštićena i povlašćena, a druga – osiromašena i prepuštena sama sebi.


(slika preuzeta iz Blica)


– Prosečan čovek u Srbiji živi u zoni preživljavanja, a „prosečan političar“ u zoni komfora, i tu je najveći nesporazum. Jer ljudi u zoni preživljavanja nemaju kada da se bave „velikim temama“ i kvalitetom života, već se bore za puki opstanak, za razliku od ljudi koji žive u zoni komfora, kojima su sva osnovna pitanja rešena i koji prema tome mogu da se bave „višim“ nivoima i sferama života – kaže beogradski psihoterapeut Aleksandra Bubera, piše u Blicu.


Pljačka štediša kroz kamate

Zbog nemara državne administracije vlasnici štednih uloga u bankama biće oštećeni za oko 15 miliona evra. Smanjenje poreza na prihod od kamata sa 20 na 10 odsto, iako je odavno najavljeno, još uvek nije stupilo na snagu, pa će milioni od bankarskih kamata, umesto u džepovima štediša, završiti u državnoj kasi. I to se, po svemu sudeći, neće dogoditi slučajno. Suočena s talasom povlačenja štednje iz banaka, koji se pod naletom svetske ekonomske krize dogodio krajem 2008, Vlada Srbije je privremeno ukinula porez na kamatu, a iznos osiguranog štednog uloga za čiju isplatu garantuje država sa 3.000 povećala na 50.000 evra. Porez na kamate nije obračunavan u periodu od 30. januara do 31. decembra 2009, a još prošlog leta ministarka finansija Diana Dragutinović nagovestila je da će, po isteku ovog perioda, kamata biti ponovo oporezovana, ali po upola nižoj stopi od 10 odsto, saznaje Blic.

Tanka plata, a debeo račun

U glavi imam kalkulator - kaže Mirjana Jovanović, Beograđanka koja je već tri godine na birou rada, a sa mužem i dva sina živi od jedne plate, jedva za koju hiljadarku veće od srpskog proseka. Nesrazmera između plata i cena je takva, žali se ona, da jednostavno mora da se štedi u samoposluzi. A da bi se „uklopila“ stalno kalkuliše: šta je jeftinije, gde kupiti, čega se odreći... Jovanovićeva se sa svojom porodicom potpuno uklapa u profil prosečnosti, po primanjima i rashodima. A taj prosek je, kako kaže statistika iz januara, plata od jedva 30.000 dinara. Odnosno, plata koja je u startu za oko pet hiljada dinara manja čak i od troškova iz zvanične prosečne potrošačke korpe, piše u Novostima. Ljudi su zato prinuđeni da štede na svemu, pa i na hrani, a to je i najveći izdatak u domaćinstvu na koji, i po statistici, zajedno sa pićem, ode 42 odsto plate. U pokretu potrošača Srbije imaju, međutim, računicu koja se razlikuje od statističara. - Izdaci za hranu i bezalkoholna pića u potrošačkoj korpi u Srbiji iznose i do 60 odsto, što je ubedljivo najveća stavka u kućnom budžetu - kažu u Pokretu potrošača Srbije. - U razvijenijim zemljama na ove troškove odlazi između 10 i 20 odsto plate. Redosled troškova naših domaćinstava je potom ovakav: stanovanje, struja, voda, prevoz...

Hakeri «izbušili» softver

Niko od osumnjičenih za organizovanu zloupotrebu SMS nagradnih igara nije zaposlen u Državnoj lutriji Srbije. Kako Novosti nezvanično saznaju, većina ih radi u nekim drugim državnim institucijama, a među njih 13, koji su se našli iza rešetaka, nalazi se i odbornik iz jedne beogradske opštine! Specijalno tužilaštvo uskoro će proširiti istragu. Očekuje se da će na površinu isplivati nove zloupotrebe, u kojima su najveću obmanu doživeli građani. Organizovana grupa, čija većina članova ima fakultetsku diplomu, radila je po razrađenom sistemu. Imali su dobar računar - laptop, u koji je bio instaliran hakerski sistem. Uz pomoć njega upadali su u mrežu Državne lutrije Srbije. - Pratili su ponude koje su stizale za licitaciju automobila ili stanova - objašnjava naš izvor blizak istrazi. - A onda, 15 sekundi pred zaključenje linija, znali su koji je najmanji jedinstveni broj, pa su slali svoje - najniže ponude. Imali su nekoliko “pripejd” kartica, koje se na trafici mogu kupiti za stotinak dinara, i sa njih slali svoje ponude. Kada se “dokopa” stana ili automobila, kriminalna grupa je tražila ko će umesto njih da preuzme nagradu. Tačnije, da “paradira” i smeši se dok preuzima ključeve “fijata punto”, “škode fabija” ili stana. Takve usluge uglavnom su tražili od prijatelja ili od ljudi od “poverenja”. Tako su lažni “srećni” dobitnici preuzimali nagrade, za šta su dobijali od 100 do 200 evra. Nekima su plaćali i više, pa su pojedinci zarađivali i 700 evra. Odmah posle preuzimanja ključeva od stanova ili automobila, prevaranti su dolazili po svoj “plen”.

Služba za borbu protiv organizovanog kriminala uhapsila je prošle nedelje 14 prevaranata zbog sumnje da su na nelegalan način, protivno pravilima igre, ukrali čak 56 automobila i četiri stana koji su deljeni u SMS licitacijama na RTS-u i RTV Pink! Ova akcija, koju su izveli Specijalno tužilaštvo i Odeljenje za suzbijanje visokotehnološkog kriminala, drži se u najvećoj tajnosti jer istraga još nije završena i sumnja se da su razmere „SMS pljačke" znatno veće! Istražni sudija je, posle saslušanja, odredio pritvor za 13 osumnjičenih, dok se jedan brani sa slobode. Kako saznajemo, do sada je u sklopu ove akcije privedeno i saslušano 160 ljudi iz cele Srbije. Prema saznanjima Presa, policija je obavila razgovore sa nadležnima na Pinku i RTS-u, a ministar policije Ivica Dačić kratko nam je poručio da je za informacije o ovom slučaju nadležno isključivo Specijalno tužilaštvo. Specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević potvrđuje da osobe koje su uhapšene nemaju veze sa državnim preduzećima, niti sa televizijama.

Obuzdavanje velikog brata

Posle proglašenja zakona o kontroli telefonskog i internet saobraćaja u Nemačkoj i Rumuniji neustavnim, i kritike u zemaljama članicama, EU priprema izmene propisa o skladištenju telekomunikacionih podataka Nemački ustavobranitelji i pripadnici još tri bezbednosne službe – BKA, BND i Vojnoobaveštajna služba – obreli su se na mukama. Minulog utorka, Ustavni sud u Karlsrueu proglasio je Zakon o nadzoru telekomunikacionog saobraćaja neustavnim, prenosi Politika. Naložio je brisanje svih arhiviranih podataka - najmanje stotinak miliona elektronskih zapisa o korisnicima i njihovim (ne)ostvarenim vezama u okvirima fiksne i mobilne telefonije, putem elektronske pošte i posredstvom interneta. Na snazi od 2008. godine, Zakon o nadzoru telekomunikacionog saobraćaja regulisao je obavezu identifikacije svih vlasnika telefonskih i internet priključaka, registraciju i arhiviranje svih podataka o uspostavljenim vezama. Po principu – ko sa kim, kada i koliko dugo... Sadržaji razgovora, navodno, odnosno zvanično, nisu bili predmet nadzora. Nije ni bilo potrebe. Kako obaveštajni stručnjaci ističu, prikupljanje podataka o korisnicima telekomunikacionih veza olakšavalo je definiciju takozvanog ličnog profila. Na osnovu profila korisnika, odnosno ispoljenih navika pri telefoniranju, omogućeno je prepoznavanje ličnosti bez dalje identifikacije, ma koji priključak unutar globalne mreže koristila...

Predsedniče, ko su ubice Slavka Ćuruvije

Predsedniče Srbije, gospodine Borise Tadiću, molim Vas ne dolazite više na mesto ubistva Slavka Ćuruvije. Nije u dobrom ukusu da prisustvujete podsećanju na zločin države čiji ste Vi predsednik. Poslao sam Vam pismo sa molbom da me primite na kraći sastanak početkom 2009. godine, ali me do danas niste udostojili odgovora i zato Vam se obraćam na ovaj način. Na obeležavanju godišnjice ubistva moga brata Slavka Ćuruvije 11.4.2006. izrazili ste nezadovoljstvo što su ubice na slobodi. Na obeležavanju godišnjice 11.4.2008. g. rekli ste medijima da čekate izveštaj policije koji se odnosi na taj zločin. Prošle su godine, a Vi niste saopštili javnosti da li ste dobili izveštaj ili ga još čekate, prenosi Blic. Javljate se u medijima u vezi sa slučajem rasipanja novca za plaćanje rezidencije, a godinama ćutite kada je u pitanju ubistvo Slavka Ćuruvije. Šta je važnije? Stan ambasadora ili da se reši jedno od najtežih zločina koji opterećuje prošlost, a i budućnost Srbije.

Niko neće da sudi Miloševićima

Deset godina nakon što je država Srbija podigla tužbu protiv Slobodana Miloševića, još uvek se sudi njegovim naslednicima Marku i Mariji Milošević, kao i Miri Marković za utvrđivanje ništavnosti ugovora o otkupu kuće u Užičkoj 34. I nakon deset godina od podizanja tužbe, predmet se nalazi u fazi postupka upoznavanja sudije sa spisom. Ovo je potvrđeno Blicu u Prvom opštinskom sudu u Beogradu. – Predmet se nalazi u fazi postupka čitanja spisa i eventualnog zakazivanja ročišta – rekla je Gordana Vuković, sudija Prvog opštinskog suda u Beogradu. Na pitanje zašto je i nakon deset godina predmet u fazi čitanja, usledilo je „logično“ objašnjenje: – Postupak je ove godine dodeljen novom sudiji s obzirom na to da sudija koja je vodila predmet Mirjana Prentović nije reizabrana, bar ne u ovom sudu. Spor pred Prvim osnovnim sudom, zaveden pod brojem 58822, vodi sudija Milanka Možek, a državu zastupa Milan Marković, republički javni pravobranilac.

Akademik sa ratnom prošlošću

Kada je saznao da je u Beogradu protiv njega pokrenuta istraga za ratni zločin, Ejup Ganić, ratni član Predsedništva BiH rekao je: „To je smešno. Srbija je zemlja koja fabrikuje laži”. Sada u zatvoru u Londonu čeka odluku o izručenju Srbiji ili BiH. Sud u Vestminsteru nije prihvatio da, za kauciju od 200.000 funti i uz oduzimanje pasoša, dozvoli Ganiću da se, u nastavku postupka za ekstradiciju, brani sa slobode. Njegova kćerka Emina saopštila je da Ganić čak nije ni prisustvovao ročištu, jer su zatvorski stražari, zbog sličnosti stranih imena, greškom pred sudije doveli sasvim drugu osobu, piše Politika. Zbog toga su Ganićevi pravni savetnici najavili žalbu na odluku o odbijanju kaucije. Sumu od 200.000 funti za kauciju obezbedila je Sanela Dženkins eks Ćatić, Bosanka udata za bogatog engleskog bankara, sa adresama u Londonu i Malibuu, poznata i po tome što zvezde svetskog džet-seta privatnim avionom dovodi u rodno Sarajevo na ćevape. Ova uticajna dama nalazi se među prvih 50 najpoželjnijih zvanica na londonskim društvenim zbivanjima, uz Tonija Blera i Pola Mekartnija, a njeni prijatelji su i Roberto Kavali, Sting, Sindi Kraford i Džordž Kluni. „Dejli telegraf” piše da je Ganićevo hapšenje obnovilo zahteve za promenu zakona za koji je čak i bivši britanski premijer Margaret Tačer, inače bliska prijateljica Ejupa Ganića, rekla da predstavlja opasan presedan za strane državnike koji dolaze u London.

Bilo jednom na Šarengradskoj adi

Građanski rat je završen pre 15 godina, ali ribari iz srpskog Mladenova i hrvatskog Šarengrada kalendar usklađuju prema dunavskom protoku vremena. Po kalendaru velike vode, rat se dogodio isuviše davno, pa zato, neka tamo i ostane. U prošlom veku. Neformalni zakoni ribara, koji vladaju na obalama gde ledeni severac brije i otkida uši, stvaraju onu vrstu paradoksa, koji po pravilu teško razumeju političke elite u Beogradu i Zagrebu: međugranični spor između Srbije i Hrvatske oko Šarengradske ade možda predstavlja problem za dve vlade, ali parče šumovitog nenastanjenog ostrva sa peščanim plažama, površine 938 hektara, za stanovnike ovih mesta je ostalo utočiše koje ne nameravaju da iscrtavaju graničnim linijama. Pokušao sam da pronađem nekoga ko bi demantovao ovakav utisak i zadovoljio skeptike koji ne veruju u reinkarnaciju života iz onog pradoba, valjda se zvalo bratstvo i jedinstvo. Uzalud sam ih tražio u najistočnijem hrvatskom gradu Iloku i selu Šarengrad, nije ih bilo ni u Bačkoj Palanci, ni Mladenovu, mestu naseljenom Krajišnicima iz Bosne posle Drugog svetskog rata. „Ako se Beograd i Zagreb spore oko Ade, to je njihov posao. Između ljudi, taj spor ne postoji”, kaže Mihajlo Ivanković, ribar iz Mladenova. Ispija jutarnji espreso, sluša Natašu Bekvalac i ne pada mu na pamet da izađe na Dunav, jer očekuje navalu velike vode, koja će naići posle otapanja snega u Nemačkoj i Austriji.


NATO na ivici provalije

Severnoatlantski savez se nalazi na ivici ambisa, tvrdi lord Džordž Robertson, bivši generalni sekretar NATO-a koji je to izjavio na ovonedeljnom godišnjem skupu članova Atlantskog saveta Sjedinjenih Država. Ovaj skup održan je u rezidenciji nemačkog ambasadora u Vašingtonu.



“Nalazimo se na ivici ambisa dok je svet zahvaćen sve većim nezadovoljstvom i previranjima. Jedino otvoren i pošten razgovor može da nas spase od propasti”, rekao je lord Robertson. On smatra da bi misija u Avganistanu mogla da doživi neuspeh. “Odluka Danske, od pre dve nedelje, da okonča svoje učešće u Avganistanu i najava Kanade da će učiniti to isto, najavljuju težak momenat. Ako ova dva energična saveznika žele da se povuku, pored zemalja koje već doprinose manje nego što bi trebalo, i drugih koje takođe misle da mogu da izbegnu jednoglasnu odluku, šta drugo može da se kaže nego da je reč o krizi.” Robertson je kritikovao lidere NATO-a zbog toga što evropskoj javnosti, koja se sve više okreće protiv operacije u Avganistanu, ne objašnjavaju zašto je pobeda u Avganistanu bitna za mir i bezbednost udaljenog evropskog kontinenta, prenosi Blic.


Obamin atomski zaokret

Sjedinjene Države, dve decenije od kraja „Hladnog rata“, preispituju svoju strategiju nuklearnog naoružanja - treći put. Za razliku od dokumenata iz vremena predsednika Klintona 1994, i Džordža Buša 2002. godine koji su nosili oznaku tajnosti, novi šef Bele kuće Barak Obama sprema, prema najavama iz Vašingtona, za javnost otvorenu strategiju „dramatičnog smanjenja“ nuklearnog naoružanja i jačanje uloge konvencionalnog oružja za odvraćanje.

Mnogo očekivana nova Obamina strategija je, kako se najavljuje, posvećena cilju neširenja oružja za masovno uništenje i trebalo bi da obustavi ili preokrene nekoliko inicijativa pokrenutih u vreme prethodne administracije predsednika Buša, prenose Novosti. Očekuje se da SAD ne razvijaju novo nuklearno oružje, kao i da ulože milijarde dolara u unapređenje laboratorija za naoružanje koje bi znatno umanjeni arsenal učinile pouzdanijim. Najavljuje se i mogućnost smanjenja uloge regionalnog atomskog oružja u Evropi. Veruje se, kako navode agencije, da je to oružje sada u Nemačkoj, Italiji, Belgiji, Turskoj i Holandiji. S druge strane, veći značaj se daje nenuklearnoj odbrani u SAD koja bi za manje od jednog sata mogla da pogodi bilo koji cilj. Ova odbrana bi, navodi se, bila otvorena za inspekcije, kako bi bilo evidentno da nije reč o nuklearnim projektilima.

Šarić i Cane na vezi

Švajcarska ima operativna saznanja da se Darko Šarić (40), optužen za šverc 2,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu, nalazi u toj alpskoj zemlji i da je u kontaktu sa drugim najtraženijim srpskim beguncem Stankom Subotićem Canetom, ekskluzivno saznaje Alo. To se moglo čuti u Cirihu, na marginama sastanka 25 predstavnika nacionalnih policija čije će zemlje učestvovati na Svetskom prvenstvu u fudbalu u Južnoj Africi. - Utvrđuje se u kojoj meri njih dvojica sarađuju. Ne možemo još reći do kakvih su informacija istražni organi došli jer se radi o istrazi koja uveliko traje. Biće zanimljivih detalja kad se sve završi - kaže za ovu novinu dobro obavešteni sagovornik posle sastanka u Cirihu. Švajcarska kontrola leta dostavila je i istražnim organima spisak sa sedam aviona za koje se sumnja da je možda jednim od njih upravo kao putnik u Švajcarsku stigao Darko Šarić. Policiji su dostavljeni spiskovi letelica, pilota, putnika i osoblja, satnice, kao i aerodromi s kojih su poleteli u Švajcarsku. Takođe, proveravaju se i putna dokumenta kako bi se uporedila s postojećom bazom podataka Interpola jer postoji sumnja da Šarić koristi lažne isprave.

Komšija vidimo se na netu

Gotovo milion i po Srba je na „Fejsbuku“. Umesto da se sastaju i druže, mladi danas radije provode vreme na „četu“. Dečija igrališta su prazna. Čak i najmlađi ne igraju fudbal, lastiš ili školice, već ostaju uz računar, uz igrice. Stari ljudi umiru u svojim stanovima, sami i zaboravljeni, a svake godine oko 1.300 Srba sebi oduzme život - uglavnom zbog usamljenosti i depresivnosti, istražuju Novosti. Istovremeno, Agencije za „provodadžisanje“ imaju pune ruke posla. Gomile usamljenih bezuspešno pokušavaju da pronađu srodnu dušu. Psiholozi i kulturolozi, slažu se da iza ove statistike stoji sve veća usamljenost i otuđenost među ljudima, koja se poput epidemije proširila i na našu zemlju, dugo deklarisanu za „zdravu“ sredinu. Prezaposleni, natovareni brigama i stresovima, ni Srbi nemaju vremena ni za rodbinu, ni za prijatelje. - Kada dođem sa posla, mrtva sam umorna i nemam snage da odem na kafu sa drugaricama - kaže J. S. (32), ekonimista iz Beograda. - Nekada se znalo, posle posla sedimo u nekom kafiću, smejemo se, tračarimo... To mi je punilo baterije. Sada se ne vidimo i po dva meseca. I sa roditeljima se viđam retko. Nikako da pronađem vremena. Nisam se udala, nemam ni dečka. Poslednjih godina pojavile su se takozvane onlajn komune - „Multi plejer on lajn rol plejing“ - MMORPG, posebna vrsta igre koja na mreži povezuje igrače iz celog sveta. Dešava se da u trenutku bude i po 5.000 igrača.

Klize kuće i ulice

Padavine koje su u poslednjih mesec dana donele prestonici duplo više kiše nego lane, meštanima naselja na kliznim područjima zadale su nove muke. Zabeleženo je čak 14 odrona u Zemunu, pa su se kuće našle na samoj litici, a deo brda uništio je i jedan objekat. Bujanje vode pomerilo je tlo pod nogama i stanovnicima Umke, koji žive na najvećem klizištu na Balkanu. Nadležni obećavaju jednokratnu pomoć, ali trajno rešenje ne nudi niko. Deo zemljišta iznad Keja oslobođenja pao je pre tri dana na jedan deo kajak kluba na kraju šetališta i potpuno ga uništio. Samo pukom srećom niko nije povređen, iako u objekat svakodnevno ulaze radnici, saznaju Novosti. Kiša je prethodnih nedelja natopila zemljište i u drugim kliznim delovima opštine pokraj Dunava, pa stanovnike kuća na brdu od provalije deli samo nekoliko metara. Ništa bolje nije ni žiteljima u podnožju, jer postoji svakodnevna opasnost da će im se brdo obrušiti na glave. - Zemljište je rastresisto, pa propada kada se previše natopi - kaže Vanja Stanivuk, načelnica komunalne inspekcije Zemuna. - Ugroženi su stanovnici u 14 ulica, a većina tih kuća je legalizovana. Pošto opština nema budžet za ovakve investicije, poslali smo zahtev Direkciji za građevinsko zemljište, ali pomoć ne dolazi niotkuda.

Svaki drugi osuđenik narkoman

Od oko 11.000 osuđenih i pritvorenih lica, koliko trenutno boravi u srpskim zatvorima, 4.495 su registrovani narkomani, a među njima je i 32 maloletnika. Ovaj podatak iz poslednjeg izveštaja Uprave za izvršenje krivičnih sankciji još alarmatnijim čini procena da je broj zavisnika od droge, kao i onih koji su jednom ili više puta probali narkotike, veći nego što se navodi u zvaničnim statistikama. – Zvanični podaci o broju narkomanskih zavisnika, koji se utvrđuju na osnovu neposrednih dokaza ili izjava samih osuđenika, zaista su manji od realnih. Dobar deo zatvorenika krije svoje bolesti zavisnosti, naročito ako su u početnoj fazi, pa je praktično nemoguće evidentirati tačnu cifru. Indikativan je i podatak da je u 2009. godini registrovano 2.097 obolelih od hepatitisa C. Postoji bojazan da i ovakvim slučajevima postoji „tamna brojka“. Mnogi osuđeni i ne znaju da imaju ovu bolest, koja je najzastupljenija kod populacije intravenskih narkomana, jer se prenosi iglom – objašnjava za Blic Damir Joka, upravnik Centra za obuku zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.

Tragedija: Izgoreli trogodišnji blizanci

U stravičnom požaru koji je izbio juče po podne oko 15.30, u iznajmljenoj kući u selu Glavica kod Paraćina, izgoreli su tragodišnji brat i sestra Miljana i Mihajlo Đuričić! U trenutku tragedije roditelji nisu bili u kući, dok se njihov stariji jedanaestogodišnji brat igrao u drugoj prostoriji. Istraga će pokazati da li su se mališani najpre ugušili i kako je došlo do požara u kome je život izgubilo dvoje maloletne dece. Na lice mesta izašli su dežurni istražni sudija Vera Paunović, policija i Hitna pomoć, koji su, nažalost, mogli da konstatuju samo smrt mališana. Stigli su i veštaci iz Beograda koji će nakon obdukcije saopštiti detalje ove strašne tragedije. Požar je izbio u dnevnoj sobi nešto posle 15 sati. Prostorija je potpuno uništena, izgorelo je sve do cigle. Za sada, jedino se može pretpostaviti da je uzrok požara peć na čvrsto gorivo, saznaje Pres. Veliki broj meštana okupio se ispred kuće Đuričića, ali ništa nije moglo da uteši roditelje.

Iz kuće porodice Đuričić juče se nadaleko čuo plač i lelek zbog nesreće koja se u poslepodnevnim satima kada su blizanci nastradali u požaru. Majka dece, medicinska sestra u paraćinskom Zdravstvenom centru bila je na poslu u trenutku izbijanja požara, dok je otac dece pomogao komšiji u dvorišnim radovima. Komšije kažu da je decu čuvala njihova rođaka u kuću Đuričića. „Koliko znamo rođaka je došla da pričuva decu, a sa njom je bilo i njeno jedanaestogodišnje muško dete. On je igrao igrice na kompjuteru u susednoj sobi, a rođaka Đuričića izašla je nešto da obavi dok su trogodišnji blizanci zaspali. Nikome još nije jasno kako stariji dečak nije video ni osetio požar jer je soba u kojoj su se deca nalazila ugljenisana, sve je izgorelo, što znači da je požar duže vreme trajao, kaže jedan od komšija nesrećne porodice. Drugi komšija kaže da je juče u ovom selu bila daća i da je većina meštana bila na groblju, piše u Blicu.

Kako je propala Zvezda?

Navijači Crvene zvezde proslavili su 65. rođendan u najpodređenijem položaju u odnosu na navijače Partizana od kada postoji ovo večito rivalstvo. Dok su navijači crno-belih, i pored raznih razočaranja, mogli da gledaju svoje igrače u Ligi šampiona, a iz godine u godinu ih oduševljava Dule Vujošević, svi oni koji su odrasli na mitu Crvene zvezde kao prvaka Evrope danas i ne pamte kada je ovaj klub odigrao značajniju utakmicu u Evropi, a jedina tema za razgovor im je u kom sportu je Zvezda u većem rasulu. Zato je Pres istražio da li ove višegodišnje frustracije navijača Zvezde, koji čine ubedljivo najveću socijalnu grupu u našem društvu, mogu da izazovu širi društveni bunt, jer je reč o ljudima koji su godinama opstajali zbog „hleba i igara", a danas nemaju ni jedno ni drugo. Dragan Koković, sociolog sporta, kaže za naš list da su navijači najheterogenija grupa u društvu zato što je čine ljudi iz svih oblasti i svih slojeva društva i da, u svakom slučaju, frustracije sa tribina utiču na raspoloženje mase. Kako kaže, ljudi koji navijaju za Zvezdu su kao najbrojniji u tom smislu i najveće ogledalo društva. - Pobune ne potiču sa tribine, ali tribina često može da bude instrument pobune. Navijače je lako instrumentalizovati. S druge strane, svaka vlast se plaši mase i iz tog razloga kontroliše navijače. Navijači su po nekom pravilu uvek okrenuti protiv onih koji ih kontrolišu. Stadioni su i izgrađeni da bi ljudi sebi davali odušak upravo tamo, a ne na ulici. Da svoje frustracije izbacuju na nekom fudbaleru, koga mogu da psuju, izduvaju se i mirni odu kući. Problem Zvezde i njenih navijača ne treba da se posmatra izvan problema urušavanja ostalih institucija. Sport je ogledalo društva i samo jedan segment državne krize - kaže Koković.


Pobeda i dalje na dohvat ruke

Srbija – SAD 2:1 u Dejvisovom kupu za tenisere. – Američki par vratio nadu gostima: Zimonjić, Tipsarević – B. Brajan, Izner 6:7 (8:10), 7:5, 6:7 (8:10), 3:6. – Danas (15 č) Đoković – Izner, zatim Troicki – Kveri. Našem paru ne treba da se zameri zbog poraza, iako preko puta njega nije bio jedan od najboljih dublova svih vremena. Majk Brajan se razboleo pa je njegov brat blizanac Bob igrao s Iznerom. Šanse su nam iznenada porasle na fifti-fifti, ali je ona sportska sreća uvek okrutna kada počne da se dvoumi na čiju će stranu, piše Poltika.

Srpski par nije uspeo da donese našoj reprezentaciji pobedonosni bod u duelu sa SAD pošto je izgubio od Brajana i Iznera (1:3). To bi mogao da učini Đoković, koji u prvom meču dana igra protiv Iznera, donosi Pres.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...