KOSMETSKI SRBI OTCEPLJUJU SEVER?

Danijela Ćirović

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

Beograd ima tek desetak dana da ispuni zahteve Nemačke pre nego što tamošnji parlament počne da razmatra dalje proširenje EU. Jedan od uslova bio je i nastavak dijaloga s Prištinom, sa čijim će se predstavnicima, posle dvomesečne pauze, danas sastati srpski tim u Briselu. Edita Tahiri je najavila da od 22. novembra počinje primena dosadašnjih dogovora. Srbi sa severa pokrajine, međutim, ne napuštaju barikade, ne dozvoljavaju primenu briselskih sporazuma i razmatraju, zasad hipotetičku, mogućnost da i sever Kosova proglasi nezavisnost. Gradonačelnik Kragujevca najavljuje dobre rezultate na izborima, kako u lokalu, tako i na nivou države. Kaže da Vlada loše radi i pita ko je sada „glavni krivac“, kada Dinkića više nema. Poslanici će glasati o uvođenju dva nova državna praznika. Tajne službe su, kažu, i dalje bez kontrole a u muzeju BIA izloženi su Mladićevi pištolji, Šljivančaninovi dnevnici i „holivudska transformacija“ Karadžića u dr Dabića. Zbog neplaćanja poreza ili trgovine na crno, Poreska uprava oduzima i u magacinu drži brojne šporete, šivaće mašine, 70.000 pari čarapa, kao i 50 „punta“ koji su zaplenjeni poznatom biznismenu. Zvanično, u Srbiji ima 45.000 korisnika narodne kuhinje, od kojih je 6.000 dece, mada se sumnja da ih je mnogo više. Novak je, kaže, spreman za prvi meč Mastersa u Londonu u kojem danas igra protiv Tomaša.


Teheran: revija haljina koju su organizovale vlasti u prestonici Irana

Šta kažu Nemci o Kosmetu

List Danas piše da je za konačno definisanje nemačke odluke o srpskoj kandidaturi ostalo najviše desetak dana, te da Beograd mora do 1. decembra da napravi suštinski pomak u dijalogu s Prištinom, koji bi danas trebalo da bude obnovljen u Briselu, posle dvomesečne blokade. Beograd bi morao i konkretno da primeni postignute dogovore. Nemački parlament će 1. i 2. decembra na dnevnom redu imati temu proširenja EU a u prvoj sedmici idućeg meseca održava se i zasedanje Saveta ministara spoljnih poslova EU.

„Nemačka nije jedina članica EU sa stavom da Srbija mora da ispuni sve neophodne kriterijume za status kandidata. U tome nas sledi Velika Britanija i dobrim delom Holandija“, rekao je izvor lista iz nemačkog MIP-a.

Šta kažu naši?

U Briselu se danas nastavljaju pregovori Beograda i Prištine a trebalo bi da traju dva dana. Šef prištinskog tima Edita Tahiri najavila je za Danas da od 22. novembra počinje primena četiri postignuta dogovora – o slobodi kretanja, matičnim knjigama, katastru i carinskom pečatu. Borislav Stefanović ispred beogradskog tima kaže da će razgovori o administrativnim prelazima, univerzitetskim diplomama i regionalnoj saradnji biti na dnevnom redu. On je na Odboru za Kosmet u petak rekao da se zvanični Beograd zalaže za „asimetrično učešće Prištine u regionalnim forumima“ a za Danas objašnjava da to znači da će „postojati jasna razlika u predstavljanju Kosova koje je nezavisna država“.

Novosti navode da dijalog treba da bude nastavljen, dok na severu pokrajine još stoje barikade a tamošnji Srbi odbijaju da primene do sada postignute sporazume. „Iako Stefanović tvrdi da beogradski tim odlazi u Brisel sa punim mandatom i podrškom Vlade, u vladajućoj koaliciji još nema dogovora o usvajanju uredbi koje treba da omoguće sprovođenje ranije postignutih dogovora u dijalogu s Prištinom. A to je jedan od uslova za dobijanje statusa kandidata za EU, 9. decembra“, stoji u tekstu.


Nju delhi: derviši učestvuju u ceremoniji sema na festivalu misticizma sufija u Indiji

Otcepljenje severa kao opcija

„Srbi iz Kosovske Mitrovice, Leposavića, Zvečana i Zubinog Potoka trudiće se ’svim dekokratskim i mirnim sredstvima da se odupru nasilnom integrisanju ovog dela pokrajine u sistem Prištine’, ali ukoliko se to ne dogodi, ’nezavisnost severa Kosova je jedna od mogućih opcija’“, piše Politika. „Hipotetičko“ otcepljenje pominju državni sekretar u Ministarstvu za Kosmet Oliver Ivanović, kao i načelnik Kosovskomitrovačkog okruga Radenko Nedeljković. Kako vreme prolazi, kažu oni, tenzije rastu, Srbi se sve više odvajaju i od Beograda i od međunarodne zajednice. Ako Priština nastavi sa akcijama poput pokušaja nasilnog zauzimanja Jarinja i Brnjaka, Srbi bi mogli da proglase nezavisnost četiri opštine u ovom delu pokrajine.


Pojas device Marije iz manastira Vatopedi na Atosu izložen je u
crkvi Hrista spasitelja u Moskvi

Verovanje u čudesa i Dinkićev „nestanak“

Gradonačelnik Kragujevca i lider ZZŠ Veroljub Stevanović u intervjuu za Novosti kaže da na lokalnim izborima očekuje apsolutnu pobedu a da će URS na parlamentarnom glasanju osvojiti toliko „da će se svi iznenaditi“.

„Kragujevac će po razvijenosti biti drugi grad, odmah iza Beograda“, kaže Stevanović. Voleo bi, kako dodaje, da izbori budu održani na Đurđevdan, jer je to Dan Kragujevca.

„Vlada loše radi. Ranije je Dinkić bio dežurni krivac. Njega više nema u Cvetkovićevom kabinetu. Ko je sada kriv?“, pita zamenik predsednika URS-a.

Predizborna kampanja na Internetu

Kampanja na Internetu i društvenim mrežama, piše Politika, biće veoma važna političkim partijama na predstojećim izborima. Na prethodnom glasanju, naloge nije imalo ni sto hiljada građana a sada ih ima oko tri miliona. Profil na Fejsbuku ima oko 2,5 miliona a na Tviteru oko 200.000 građana. „Izgleda da je Barak Obama povukao nogu, jer je njegov tim, zahvaljujući prikupljenim i analiziranim podacima, poslao skoro milijardu pisama potencijalnim donatorima i volonterima elektronskim putem. Epilog je poznat: postao je predsednik Amerike. Posle Amerike, tim putem su krenule Švedska, Hrvatska, Nemačka, Velika Britanija“, objavljuje list.


Zinan: pripadnici pobunjeničkih snaga u Libiji okupili su se oko aviona kojim je
leteo sin svrgnutog lidera, Seif al-Islam Gadafi

Dva nova državna praznika

Skupština će danas raspravljati o izmenama Zakona o državnim i drugim praznicima, prema kojem će Srbija ubuduće slaviti dva nova praznika – 11. novembar kao Dan primirja u Prvom svetskom ratu, i 21. oktobar kao Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu. Izmenama je predviđeno, piše Danas, i da se Sretenje praznuje dva dana, 15. i 16. februara. U državne praznike inače spadaju Nova godina (1. i 2. januar), Praznik rada 1. i 2. maja, Dan pobede (9. maj), dok se radno praznuju Sveti Sava 27. januara i Vidovdan 28. juna.

Izmena propisa za javne nabavke

Ministarstvo finansija uradilo je Nacrt izmena i dopuna Zakona o javnim nabavkama a namera je da se ovaj propis uskladi sa evropskom regulativom, da se pojednostavi procedura, učini javnom i dostupnom kako bi se suzbila korupcija i rasipanje novca građana. No, odmah su usledile kritike da se zakon donosi po hitnom postupku bez konsultacija sa stručnom javnošću, „čak i da vlast, uoči izbora, nemarava da onemogući kontrolu javnih nabavki“. Politika o ovome razgovara sa državnim sekretarom u Ministarstvu finansija Goranom Radosavljevićem i izvršnim direktorom „Transparentnosti Srbija“ Nemanjom Nenadićem.


Oukland: Protest Occupy Oakland u Kaliforniji

Tajne službe bez kontrole

U studiji „Kontrola službi bezbednosti“, urađenoj u saradnji Centra za novu politiku i Misije OEBS u Srbiji, autori navode da su tajni dosijei zatvoreni, da lustracije nije bilo i tvrde da promene unutar službe nisu bile rezultat svesno i dugoročno planirane reforme, već posledica određenih političkih okolnosti. Upravo je to, kako prenosi Politika, uslovilo domete suštine reforme sistema kontrole službi bezbednosti, organizacione, kadrovske i funkcionlne reforme i izgradnje sistema unutrašnje i spoljašnje kontrole.

Mladićevi pištolji i dr Dabić u muzeju

Danas objavljuje šta sve sadrži nova postavka muzeja u BIA. Tu su se našle pesme Stojana Župljanina, koje je pisao tokom skrivanja, kao i dnevničke beleške. Izložene su i fotografije ovog haškog optuženika sa izvesne proslave dok se skrivao i kada ljudi sa kojima je sedeo nisu znali o kome se zapravo radi. Centralno mesto izložbe, koja nije otvorena za javnost, zauzimaju dva pištolja koje je Ratko Mladić imao prilikom hapšenja 26. maja u Lazarevu, kao i njegova lična karta, vojne legitimacije iz JNA i Vojske RS. „Dokumentovana je i prava holivudska transformacija haškog optuženika Radovana Karadžića – od predsednika RS do nadrilekara Dragana Dabića“, navodi list.

Azilanti beže od rata

Matija Veljković iz Udruženja mladih za ljudska prava kaže za Pravdu da azilanti u Banji Koviljači najčešće dolaze iz ratom zahvaćenih i siromašnih azijskih i afričkih zemalja, dok u Srbiji završe jer ne mogu da se domognu zemalja EU.

„Prema našim internim statistikama, najviše azilanata dolazi iz Irana, Pakistana i Palestine, ali i Libije i drugih afričkih zemalja. Svakome od njih životni san je da se domogne zapadnoevropskih zemalja, poput Nemačke, Belgije ili Francuske. U Srbiju najčešće stižu porodično, mada ima i onih koji sami krenu u Evropu s namerom da porodicu dovedu kad se skrase“, dodaje Veljković.

Oduzeto 50 „punta“ zbog poreza

U magacinu Poreske uprave u Leštanima ima bar hiljadu novih upakovanih televizora, cela tekstilna radionica sa 200 šivaćih mašina i desetinama rolni tekstila, piše Blic. Zbog neplaćenih poreza ili prodaje robe na crno, država je oduzimala šporete, gume, poker-aparate, automobila a u magacinu se nalazi i 70.000 pari čarapa. Roba se prodaje po nabavnoj ceni da bi se nadoknadio minus u državnom budžetu. „Ispred magacina je parkirano i oko 50 automobila ’fijat punto’. Pozivajući se na Zakon o poreskom postupku i administraciji, koji zabranjuju odavanje imena poreskih neplatiša, u Poreskoj upravi nisu želeli da kažu kome su oduzeli vozila, ali saznajemo da je reč o poznatom biznismenu koji nije plaćao porez“, objavljuje list, navodeći da su automobili pod žalbom bivšeg vlasnika, pa se ne mogu prodavati.

Liste čekanja za obrok

Pravda objavljuje da se više od 45.000 građana hrani u narodnim kuhinjama a da je među njima, prema podacima Ministarstva za rad i socijalna pitanja, 6.000 dece. „Izveštaji sa terena, međutim, pokazuju da je svaki treći korisnik mlađi od 16 godina. Zbog povećanog broja, u pojedinim gradovima Srbije postoje i liste čekanja na obrok“, navodi list. Spiskovi su sve veći zbog siromaštva i nezaposlenosti, te će u Narodnoj kuhinji u Valjevu iduće godine broj porcija kuvanih jela biti povećan sa 350 na 400. Među njima je čak 30 odsto dece.

Srpska deca najtromija

„Deca u Srbiji su najdeblja i najtromija u Evropi“, piše Pres, pozivajući se na istraživanje Republičkog zavoda za sport. Rezultati su pokazali da su srpski osnovci viši, ali i deblji i nespretniji od onih u Belgiji, Španiji, Slovačkoj, Litvaniji, Estoniji i Albaniji. U trapavosti prednjače devojčice, „jer im je kult lepote bitniji od fizičke aktivnosti“. U odnosu na decu od pre 16 godina, ispostavilo se da su današnji osnovci malo porasli i dobili na težini, dok su im motoričke sposobnosti drastično smanjene. Ovaj aspekt fizičke spremnosti kod dečaka je u odnosu na 1995. godinu, smanjen za šest odsto a kod devojčica za 12.

Kruševljanka i ranije htela u MUP

Marina Moračanin iz Kruševca, koja je vratila vlasniku 200.000 evra, danas ide na razgovor za posao u MUP-u, na inicijativu ministra Ivice Dačića. Kako kaže, dva puta je pre desetak godina konkurisala za posao u policiji, ali je oba puta bila odbijena – zbog visine i nedovoljnog znanja engleskog jezika. „Videla sam da nema šanse da se zaposlim i odustala sam. Posle toga sam počela da radim u ovom kafiću. Kao da su znali sada kolika mi je želja da radim u policiji, pa su mi ponudili baš tu posao“, priča Marina. Ona za Pres dodaje i da ne bi volela da sretne čoveka kome je vratila pare, zbog onoga što se ovih dana o njemu priča i objavljuje.

Ubica iz Kruševice imao pomagače

Policija je privela četiri osobe osumnjičene da su kao pomagači Ivana Jovanovića (43), koji se obesio u svojoj kući, učestvovali u ubistvu troje njegovih komšija iz sela Kruševice kod Vlasotinca. Pravda objavljuje da se ispituju dvojica muškaraca iz Kruševice i dvojica iz susednog sela. Izvor lista iz policije kaže da je na mestu zločina pronađena krvava motka kojom su žrtve ubijene: „Postavlja se pitanje kako je Jovanović mogao sam da motkom masakrira toje ludi na različitim lokacijama u kući za relativno kratko vreme i da odmah zatim pobegne i kasnije se obesi. Sve to navodi da je Jovanović imao pomagače u izvršenju zločina i policija intenzivno radi na utvrđivanju svih okolnosti pod kojima se dogodilo trostruko ubistvo.“

Preminuo poslednji Miletić

Praunuk Svetozara Miletića (1826-1901), jednog od najuticajnijih Srba u Austrougarskoj, dr Slavko Miletić preminuo je u subotu u Novom Sadu u 80. godini. Novosti prenose da se odlaskom ovog interniste-kardiologa ugasila loza Miletića. Pradeda Svetozar, veliki borac za prisajedinjenje Baranje, Bačke i Banata Srbiji, imao je sina Slavka koji je 1920. bio ministar narodnog zdravlja u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Slavkov sin Svetozar, takođe lekar, bio je otac sada preminulom dr Slavku. On će po sopstvenoj želji biti sahranjen u rodnom Beogradu a ne u novosadskom Uspenskom groblju, gde počivaju njegov slavni pradeda i takođe čuveni zet Jaša Tomić, koji je bio oženjen Svetozarevom ćerkom Milicom.

Laušević o sebi

Novosti prenose autobiografski zapis Žarka Lauševića „Godina prođe, dan nikad“. „O sebi to mislim. Kao o osumnjičenom licu. Kao pritvoreniku. Robijašu. Nenađene zrelosti. Neiživljene mladosti... Voleo SFRJ i plakao kad su makli F. Voleo Tita, kao svi što su ga voleli. Više od tate i mame. Kad je ovaj umro, išao da ga vidi i suzio kao i svi. Danas ne može da veruje da je u tom mimohodu učestvovalo samo nekoliko ljudi. Ostali su svi slavili kod kuća što je Maršal napokon crk’o“, piše Laušević.

Nova sezona „Bele lađe“

Scenarista Siniša Pavić za Novosti najavljuje snimanje šestog ciklusa „Bele lađe“. „Stalno mislim da će upravo ovaj ciklus ’Bele lađe’ biti poslednji a ona uporno nastavlja život. I ja osećam da tu nije kraj i da ima još mnogo toga da se kaže“, kaže Pavić. Snimanje počinje za pet-šest dana i sezona će sigurno imati deset epizoda a možda i više. „I ja sam radeći na ovoj seriji na neki način učio. Ona je za mene, posle toliko godina rada bila nešto novo. Jedna politička, satirična struktura, koja ne može da bude samo satira, mora da bude i komedija“, dodaje ovaj scenarista.

Novak spreman za Tomaša

Novak Đoković danas igra prvi meč na završnom Masters kupu u Londonu u okviru A grupe, i to protiv sedmog igrača na ATP listi Čeha Tomaša Berdiha. Pres podseća na Đokovićevu povredu ramena, navodeći da bi turnir sa Berdihom mogao da pokaže „gde se trenutno nalazi ’broj jedan’ i koji su njegovi realni dometi“. Novak je proteklih dana trenirao punom parom i na vreme je zalečio nezgodnu povredu. Kako kaže, rame je u dobrom stanju, oporavio se i spreman je za takmičenje.

Povredili se Teodosić i Kirilenko

Meč na gostovanju Krasnim Krilima neće ostati u lepom sećanju košarkašima CSKA iz Moskve jer su „armejci“ ostali bez dva igrača, Miloša Teodosića i Andreja Kirilenka, piše Blic. Teodosić se sudario sa Liholitovim, pa je zbog povrede zgloba morao na klupu, odakle se nije vratio u igru. Kirilenko je u šestom minutu doživeo ozbiljan pad i polomio nos i arkadu. Posle pregleda, saopšteno je da nije imao potres mozga a lečenje će se obaviti u Moskvi. Klub iz ruske prestonice nije saopštio detalje o Teodosićevoj povredi.

„Paris pravi najbolje žurke“

Manekenka Nevena Milićević koja radi u Njujorku, za Pres kaže da bogata naslednica Paris Hilton pravi najbolje žurke u Holivudu. „Paris poznajem sedam-osam godina. Često se susretnemo na javnim okupljanjima jer imamo mnogo zajedničkih poznanika. Bila sam pozvana na proslavu njenog rođendana. Prava žurka je nastala tek kada su se kamere ugasile i kad smo prešle u drugi klub“, kaže Milićevićeva.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...