DVOSTRUKI ŽIVOT POZNATOG HAŠKOG BEGUNCA

Marija Bursać

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)

Naslovne strane svetske štampe i dalje okupira vest o hapšenju Radovana Karadžića. Fantastična metamorfoza haškog begunca, spekulacije o hapšenju Ratka Mladića i šta sve to znači za evropsku perspektivu Srbije samo su neke od tema koje štampa pokriva. Dok u Srbiji sa nestrpljenjem očekujemo dalje poteze Evropske unije, u Bugarskoj nemaju razloga da se raduju današnjem sastanku ministara spoljnih poslova u Briselu. Predstavljen je ambiciozni projekat izgradnje farmi solarnih panela u Sahari.

Karadžić - ratni zločinac i guru alternativne medicine

Poznati begunac optužen za ratne zločine nije se oprezno skrivao u nekom udaljenom manastiru ili mračnoj pećini, već je, na iznenađenje svetske javnosti, živeo u prestonici Srbije gde je držao javna predavanja o alternativnoj medicini pred brojnom publikom. Krio se iza ogromne brade, sede kose skupljene u rep i novog identiteta da bi odagnao svaku sumnju. Metamorfoza je bila kompletna - Karadžić je postao nešto između gurua i Deda Mraza, piše Njujork tajms.

Pod imenom Dragan Dabić bivši psihijatar je godinama radio u jednoj privatnoj klinici u Beogradu baveći se alternativnom medicinom. Držao je predavanja pred nekoliko stotina slušalaca, pisao za magazin "Zdrav život", bio vrlo aktivan - sve ovo izgleda kao ogroman rizik za jednog od najpoznatijih begunaca na svetu. Karadžić je bio dragocen član male zajednice poštovalaca alternativne medicine, i niko nije ni pomislio da je to čovek odgovoran za masakr u Srebrenici i opsadu Sarajeva.

I dalje nije jasno da li je srpska vlada već duže vreme imala informaciju o lokaciji Karadžića i samo čekala zgodan trenutak za njegovo hapšenje. Anonimni prijatelj Karadžića izjavio je da je bivši vođa Srba iz Bosne uhvaćen posle dojave, ali je dodao da je i sam Karadžić napravio jednu grešku, odbivši da ceo slučaj dalje objasni.


Cilj hapšenja je jačanje veza Srbije sa Evropskom unijom, ali puna saradnja sa Haškim tribunalom, što podrazumeva i hapšenje Ratka Mladića, ostaje uslov za članstvo, podseća Njujork tajms. Neki analitičari smatraju da je Karadžićevo hapšenje jasan znak da je Mladić sledeći.

Mirovne snage Evropske unije izvršile su prošle nedelje raciju u stanu Karadžićeve supruge u Sarajevu, tražeći bilo kakve dokaze o njegovoj lokaciji. A onda je u ponedeljak uveče stigla informacija o Karadžićevom hapšenju. Srpske snage bezbednosti su nekoliko sati pratile Karadžića pre nego što su prešle u akciju. Glasine o umešanosti jedne strane obaveštajne službe srpska vlada je odlučno odbacila. Tačno mesto hapšenja nije objavljeno, ali su vladini zvaničnici izjavili da je begunac uhvaćen dok se premeštao sa jedne lokacije na drugu. Neki mediji su izvestili da se Karadžić vozio autobusom u trenutku hapšenja.

Beograd je juče bio uglavnom miran, ali je bilo nekoliko podsetnika na nacionalističko nasilje iz prošlosti. Policija se sukobila sa više od 100 nacionalista na Trgu Republike u centru grada. Iako je problem brzo rešen, ceo slučaj pokazuje dubinu osećanja koje Srbi imaju prema Karadiću. "Bio je rat, on je samo branio svoj narod", izjavio je Ivan Šašić, mladić od 19 godina i član Srpske radikalne stranke, jedan od učesnika u demonstracijama. "Tužni smo, jer isporučujemo čoveka koji je za nas heroj."

Na redu je Ratko Mladić

Evropski lideri juče su slavili hapšenje Radovana Karadžića. Karadžić je uhapšen u autobusu gradskog prevoza, posle čega se ispostavilo da se godinama skrivao pod lažnim identitetom baveći se alternativnom medicinom na privatnoj klinici u Beogradu, praktično ispred nosa cele međunarodne zajednice, prenosi današnji Independent.

Uzvici zaprepašćenja čuli su se na jučerašnjoj konferenciji za novinare koju su srpski zvaničnici održali u Beogradu. Na konferenciji je prvi put prikazana slika bivšeg vođe bosanskih Srba, sada starog 63 godine. Transformacija je potpuna - od zamašnog političara koji je prkosio svetu do starca duge sede brade i kose.


Vuk Jeremić, srpski ministar spoljnih poslova, nije gubio vreme i juče je iznenada posetio Brisel, gde je primio čestitke svojih evropskih kolega. Ipak, ministri spoljnih poslova 27 zemalja članica Evropske unije ponovili su da ostali uslovi - hapšenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića - moraju biti ispunjeni. Veruje se da je Mladić do sada dugo uživao zaštitu srpskih obaveštajnih službi i da možda živi u Beogradu. Independent dodaje da je Jeremić tokom svoje posete Briselu iskoristio priliku da upozori svoje evropske kolege na zabrinutost Srbije zbog podrške koju Zapad pruža nezavisnosti Kosova.

Izvori iz Beograda ukazuju da nije nikakva slučajnost da je Karadžić uhapšen samo nekoliko dana po postavljanju novog šefa BIA.

Ratko Mladić, vođa armije bosanskih Srba, i dalje je na slobodi. Protiv njega je još 1995. godine podignuta optužnica za genocid i druge zločine protiv čovečnosti. Uprkos tome, on je živeo na slobodi u Beogradu do hapšenja njegovog mentora Slobodana Miloševića 2001. godine, posle čega je nestao, navodi Independent.

Srbija korak bliže Evropskoj uniji

Posle hapšenja Karadžića dvadeset sedam članica Evropske unije pozdravilo je rezultate nove srpske vlade, ali je istaknuto da se uskoro očekuje i hapšenje Ratka Mladića. Hapšenje je veliki korak napred, ali Srbija može i bolje. Evropska unija je ponudila ohrabrenje novoj proevropskoj vladi, ali će Srbija još morati da pričeka na članstvo, navodi francuski dnevni list Figaro.

"Konačno! Trinaest godina smo očekali na ovo...", uzviknuo je Bernard Kušner, koji je predsedavao sastankom ministara spoljnih poslova Evropske unije juče u Briselu. Svojim jučerašnjim činom, samo par dana po formiranju, srpska vlada je pokazala da želi da raskrsti sa dve decenije nacionalizma. Srbija se "može nadati da će biti članica Evropske unije jednog dana", izjavio je šef francuske diplomatije. Ali, taj put će biti težak i dug, dodaje Figaro.


Približavanje Srbije Evropskoj uniji u potpunosti je zakočeno činjenicom da su haški optuženici Karadžić i Mladić bili na slobodi. Evropska unija je sa Srbijom potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi korak ka pristupanju za zemlje Zapadnog Balkana. Sporazum je odmah i zamrznut pod pritiskom Holandije i odlučeno je da će tako ostati sve dok Srbija ne bude na adekvatan način sarađivala sa Haškim tribunalom. "Hapšenje Karadžića je važan korak u evropskim aspiracijama Srbije", izjavio je predsednik Evropske Komisije Hoze Manuel Baroso. Ali, ne i dovoljan - Evropska unija će zadržati pritisak na Srbiju sve dok i Mladić ne bude isporučen Haškom tribunalu.

Hapšenje u Beogradu označava i transformaciju srpskih socijalista, naslednika Slobodana Miloševića, partije koja je postala neočekivana podrška nove proevropske vlade. Socijalisti drže Ministarstvo unutrašnjih poslova, pa bi hapšenje Mladića ostatku Evrope definitivno pokazalo da je ova partija napravila otklon od prošlosti i definitivno usidrilo Srbiju u Evropskoj uniji, zaključuje Figaro.

Evropska packa Bugarskoj

Bugarska će na današnjem sastanku ministara spoljnih poslova Evropske unije biti upozorena da problemi korupcije i organizovanog kriminala mogu dovesti do suspenzije finansijske pomoći i produžetka ograničavanja slobode kretanja radnika iz ove zemlje, prenosi današnji Fajnanšel tajms.

Očekuje se da će Savet ministara Evropske unije usvojiti kritike iz izveštaja Evropske komisije koji navodi da Bugarska nije ostvarila napredak u reformi sudstva. Fajnanšel tajms prenosi delove iz izveštaja: "Borba protiv visokog nivoa korupcije i organizovanog kriminala ne daje rezultate... Korupcija i prevare utiču na dalju finansijsku pomoć Evropske unije... Potrebna je jasna strategija čišćenja sistema."


Finansijske sankcije bi predstavljale veliki udarac za Bugarsku, najsiromašniju članicu Evropske unije. Ova zemlja računa na značajne transfere iz budžeta, uključujući i 7 milijardi evra strukturne pomoći u narednih pet godina, da bi održala ekonomski rast i privukla strane investitore.

Bugarskoj su, inače, već zamrznute stotine miliona evra pomoći namenjene putevima i poljoprivredi. Biće pokrenuto i pitanje korupcije u Rumuniji, ali ta zemlja neće za sada trpeti sankcije. Inače, Bugarska i Rumunija su pod specijalnim režimom praćenja rada jer pri ulasku u EU nisu u potpunosti ispunile sve potrebne kriterijume.

Bugari, suočeni sa ograničenom mogućnosti zapošljavanja u članicama Evropske unije, nestrpljivi su da budu primljeni u Šengensku zonu, što bi im značajno olakšalo kretanje. Bugarska je postavila nezvaničan rok za pristupanje evrozoni - 2014. godinu.

Solarne farme Evropske unije u Sahari

Farme solarnih panela u Sahari mogle bi obezbediti čistu električnu energiju celoj Evropi, smatraju naučnici Evropske unije koji rade na projektu obnovljive energije.

Eksploatacija snage pustinjskog sunca je u centru ambicioznog plana izgradnje 45 milijardi evra vredne evropske mreže koja bi zemljama sa ovog kontinenta omogućila da koriste električnu energiju iz obilnih "zelenih" izvora, poput energije vetra u Britaniji i Danskoj ili geotermalne energije iz Islanda i Italije. Zbog intenzivinijeg zračenja sunca, solarni paneli u severnoj Africi mogu proizvesti i tri puta više električne energije u poređenju sa onim u severnoj Evropi.

Arnulf Džeger-Valden iz Instituta za energiju Evropske komisije objasnio je da električna energija proizvedena na solarnim farmama u Africi može biti transportovana na lokacije u Evropi uz pomoć mreže koja bi koristila kablove za protok visokonaponske jednosmerne struje, koji gube manje energije tokom prenosa na daljinu od konvencionalnih dalekovoda naizmenične struje.


Ideja o razvoju solarnih farmi u Mediteranu i severnoj Africi dobila je veliki podstrek kada je predsednik Francuske Nikola Sarkozi početkom ovog meseca naglasio da je to prioritet novoformirane Mediteranske unije.

U zavisnosti od veličine mreže, izgradnja neophodnih visokonaponskih dalekovoda širom Evrope može koštati i do milijardu evra godišnje sve do 2050. godine, ali Džeger-Valden smatra da je ta cifra mala u poređenju sa prognozama Međunarodne agencije za energiju. Prema tim procenama, svet mora da investira više od 45 biliona dolara u energetske sisteme u narednih 30 godina.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...